Grenland, 23. siječnja 2026. – Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen, u četvrtak je u obraćanju novinarima jasno poručio kako se o budućnosti njegove zemlje ne može odlučivati iza zatvorenih vrata niti bez izravnog sudjelovanja legitimnih predstavnika Grenlanda. Njegove izjave dolaze u osjetljivom geopolitičkom trenutku, nakon višemjesečnih špekulacija o američkim interesima za Grenland, posebice u kontekstu vojnih baza, strateških minerala i ukupne sigurnosne arhitekture Arktika.
Odgovarajući na pitanje novinara o konkretnim zahtjevima koje su Sjedinjene Američke Države navodno iznijele prema Grenlandu, Frederiksen je naglasio kako mu nisu poznati detalji bilo kakvih sporazuma ili prijedloga koji bi se ticali njegove zemlje, a o kojima se razgovaralo bez njegova sudjelovanja.
„Ne znam što se konkretno nalazi u bilo kakvom dogovoru o mojoj zemlji o kojem se razgovaralo bez mene“, izjavio je grenlandski premijer, dodajući kako je upravo zato formirana radna skupina na visokoj razini koja će razjasniti američke interese i moguće oblike buduće suradnje.
NATO kao okvir, a ne pritisak
Frederiksen je pritom jasno dao do znanja da Grenland nije zatvoren za suradnju, ali isključivo unutar postojećih međunarodnih okvira. Podsjetio je kako Grenland, putem Kraljevine Danske, već ima obrambeni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama te je sastavni dio NATO saveza.
„Spremni smo učiniti više unutar NATO-a. Spremni smo razgovarati o konkretnoj NATO misiji u Grenlandu“, rekao je Frederiksen, ističući da sigurnost Arktika nije samo nacionalno, već regionalno i globalno pitanje.
Posebno je naglasio da svaka rasprava o povećanoj vojnoj prisutnosti mora biti vođena „kroz ispravne kanale i uz međusobno poštovanje“, bez jednostranih poruka ili medijskih pritisaka.
Odmicanje od retorike prijetnji
Na pitanje novinara o mogućem povećanju američke vojne prisutnosti i razmještanju sustava proturaketne obrane „Golden Dome“ na Grenlandu, premijer je zauzeo odmjeren stav. Nije odbacio raspravu, ali je jasno poručio kako se takva pitanja ne rješavaju ultimatumima.
„Želim dijalog temeljen na poštovanju“, istaknuo je, dodajući da Grenland ima odgovornost doprinositi zajedničkoj sigurnosti, ali i pravo odlučivati o vlastitoj budućnosti.
Njegove izjave dolaze dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump, govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, ublažio svoju retoriku i izjavio da neće silom preuzeti Grenland, čime je odstupio od ranijih zapaljivih izjava koje su izazvale zabrinutost u Europi.
Arktik kao trajna sigurnosna tema
Frederiksen je posebno zahvalio Francuskoj, europskim saveznicima i NATO partnerima na potpori koju su Grenland i Danska primili tijekom protekle godine. Naglasio je kako su vremena „neobična“, ali i kako su vojna prisutnost saveznika, zajedničke vježbe i jačanje otpornosti Arktika nužni u kontekstu rastućih globalnih napetosti.
Iako ne očekuje trenutačno povećanje stranih snaga, grenlandski premijer otvoreno je govorio o mogućnosti trajnih rješenja, uključujući stalnu NATO misiju na Grenlandu koja bi koordinirala sigurnosne aktivnosti u regiji.
„Ako želimo dobru sigurnost na Arktiku, moramo znati kako je organizirati i provoditi“, poručio je, naglasivši važnost planiranja, suradnje i vojnih vježbi.
Poruka međunarodnoj zajednici
Zaključno, Frederiksenova poruka bila je jasna: Grenland nije pasivni promatrač u globalnoj geopolitičkoj igri, već aktivan sudionik koji inzistira na poštovanju, dijalogu i multilateralnom pristupu sigurnosti.
Povlačenje Donalda Trumpa s retorike prijetnji uslijedilo je nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, a navodno se razmatra okvirni sporazum koji bi definirao američke interese u Grenlandu bez narušavanja suvereniteta i stabilnosti regije.
- Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2” - Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku?
Na današnji dan, 4. lipnja 1991. godine, u Kninu je pokrenuta institucionalna peticija kojom se tražio povratak zloglasnog ratnog zločinca u Hrvatsku. Saznajte zašto je… Pročitaj više: Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku? - Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu
Na današnji dan, 4. lipnja 309. godine, mučeničkom je smrću preminuo Sveti Kvirin, sisački biskup. Njegova nevjerojatna priča o otporu represivnim rimskim vlastima, tamnovanju i… Pročitaj više: Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu - Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, gostujući u emisiji “A sada Vlada”, najavio je nove, izdašne potpore poljoprivredi, uključujući inovativne financijske instrumente s otpisom… Pročitaj više: Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
