EU u izvanrednom stanju: Trump prijeti carinama EU zbog Grenlanda, EU razmatra odgovor

Nove obavijesti Politika Svijet Vijesti

BRUXELLES, 18. siječnja 2026. – Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa uvođenjem carina europskim državama zbog Grenlanda izazvale su hitnu reakciju Europske unije. Bruxelles razmatra snažne protumjere, dok NATO saveznici jačaju sigurnosnu prisutnost na Arktiku, upozoravajući na opasnu eskalaciju transatlantskih odnosa.

Veleposlanici Europske unije održali su danas hitan sastanak u Bruxellesu nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio uvođenjem carina europskim saveznicima sve dok Sjedinjenim Američkim Državama ne bude dopuštena kupnja Grenlanda, autonomnog teritorija Kraljevine Danske. Prijetnje iz Washingtona izazvale su ozbiljnu političku i sigurnosnu zabrinutost u Europskoj uniji te dodatno zaoštrile već narušene transatlantske odnose.

Trump je putem društvenih mreža najavio da će od 1. veljače uvesti carine od 10 posto na robu iz osam europskih država – Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske – uz upozorenje da bi se nameti mogli povećati na 25 posto već početkom lipnja ako se, kako je naveo, ne ostvari „potpuna i konačna kupnja Grenlanda“.

Takva retorika naišla je na oštre reakcije u Europi. Na Grenlandu i u Danskoj održani su prosvjedi, a poruke demonstranata bile su jasne: najveći otok na svijetu nije na prodaju. Grenlandski premijer dodatno je naglasio kako Grenland neće biti niti u vlasništvu niti pod upravom Sjedinjenih Američkih Država, odbacivši svaku mogućnost pregovora o suverenitetu tog teritorija.

Unatoč tomu, Trumpova administracija i dalje inzistira na tome da je Grenland od ključne važnosti za američku nacionalnu sigurnost, ne isključujući čak ni uporabu sile. Izjave iz Washingtona o navodnoj prisutnosti ruskih i kineskih brodova u grenlandskim vodama više su puta demantirane, no politički pritisak nije popustio.

Europska unija sada razmatra niz mogućih protumjera. Među njima je ponovno aktiviranje recipročnih carina prema Sjedinjenim Državama, koje su bile suspendirane nakon prošlogodišnjih trgovinskih napetosti. Riječ je o dvama opsežnim paketima carinskih nameta na američke proizvode koji se uvoze na europsko tržište.

Posebnu pažnju privlači i takozvani europski mehanizam protiv prisile – snažan instrument koji dosad nije korišten. Njegova primjena mogla bi uključivati ukidanje povlaštenih uvjeta poslovanja za velike američke tehnološke kompanije u Europi, suspenziju određenih usluga te ograničavanje američkih ulaganja, sve s ciljem zaštite interesa Europske unije.

Dodatni pritisak očekuje se i u Europskom parlamentu, gdje bi zastupnici kasnije ovoga tjedna trebali glasovati o recipročnim carinama prema SAD-u, koje bi mogle posebno pogoditi američku industriju čelika. Ishod tog glasovanja mogao bi imati dalekosežne posljedice već u nadolazećim danima.

U međuvremenu, reakcije stižu i iz sjeverne Europe. U zajedničkoj izjavi Danske, Finske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva – svih članica NATO-a – naglašena je predanost jačanju arktičke sigurnosti kao zajedničkog transatlantskog interesa. Istaknuto je kako je danska vojna vježba „Arctic Endurance“, provedena s partnerima, isključivo obrambenog karaktera te ne predstavlja prijetnju nijednoj državi.

Države su izrazile punu solidarnost s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda te upozorile da prijetnje carinama ozbiljno potkopavaju transatlantske odnose i nose rizik opasne eskalacije.

Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i donose rizik od opasne silazne spirale. Nastavljamo biti ujedinjeni i koordinirani u našem odgovoru. Predani smo zaštiti našeg suvereniteta”, reklo je osam zemalja u zajedničkoj izjavi.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron dodatno je zaoštrio ton, poručivši kako „država, želi li ostati slobodna, mora biti snažna i djelovati brzo i odlučno u ovako brutalnom svijetu“. Macron je pritom izravno upozorio na ponovljene izjave Donalda Trumpa o Grenlandu, koje sugeriraju mogućnost aneksije pod izlikom sigurnosnih razloga.

Kako napetosti ne jenjavaju, Francuska je, zajedno s partnerima iz Švedske, Njemačke, Norveške, Finske, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva, započela ograničeno vojno izviđačko raspoređivanje na Grenlandu. Danska je u međuvremenu objavila da dodatno povećava svoju vojnu prisutnost, dok su prvi francuski kontingenti već na terenu, uz najavu daljnjeg jačanja kopnenih, zračnih i pomorskih snaga.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa objavio priopćenje u kojem navodi da je EU ujedinjen u pogledu poštivanja načela međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta, da je jedinstven u potpori i da je solidaran s Danskom i Grenlandom.

Uz to, navodi se da je zajednički transatlantski interes osigurati mir i sigurnost na Arktiku, kroz suradnju unutar NATO-a, te je najavio izvanredni sastanak na vrhu čelnika EU-a za četvrtak 22. siječnja.

Paralelno s time, Macron je najavio dodatnih 3,5 milijardi eura za obrambeni proračun ove godine, s ciljem da Francuska do 2030. godine dosegne izdvajanje od 2 posto BDP-a za obranu. Sve upućuje na to da se kriza oko Grenlanda iz trgovinskog spora brzo pretvara u ozbiljan geopolitički izazov za Europu i transatlantski savez.




POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori