Deseci tisuća građana, radnika, studenata i umirovljenika ispunili su zagrebački Trg bana Jelačića na prosvjedu “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”, tražeći od Vlade i poslodavaca hitan rast primanja i obuzdavanje cijena. Dok sindikati upozoravaju na pohlepu i nude nagodbu, iz Vlade poručuju kako razloga za bunt – nema.
ZAGREB, 18. travanj 2026. – Deseci tisuća građana, radnika, studenata i umirovljenika ispunili su zagrebački Trg bana Jelačića na prosvjedu “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”, tražeći od Vlade i poslodavaca hitan rast primanja i obuzdavanje cijena. Dok sindikati upozoravaju na pohlepu i nude nagodbu, iz Vlade poručuju kako razloga za bunt – nema.
Prosvjednu povorku i masovni skup organizirale su tri sindikalne središnjice i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH). Glavna poruka upućena s glavnog zagrebačkog trga jasna je: građani zahtijevaju dostojanstven život, veća primanja i hitno zaustavljanje rasta cijena osnovnih životnih potrepština.
Konkretni zahtjevi sindikata
Sindikalni čelnici pred Vladu i poslodavce iznijeli su jasne financijske zahtjeve, argumentirajući ih činjenicom da “novca ima”. Od vladajućih se traži:
- Povećanje minimalne plaće na 1100 eura neto (1510 eura bruto).
- Povećanje prosječne plaće na 2200 eura.
- Povećanje prosječne mirovine na 1100 eura neto.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel oštro je demantirao tvrdnje da rast plaća generira inflaciju. Upozorio je kako je inflacija u posljednjih 30 dana porasla za 1,6 posto, dosegnuvši razinu od 4,8 posto, iako plaće u tom periodu nisu rasle.
“Nije to od vaših plaća, nije to od vaših mirovina. To je od pohlepe, od pohlepe onih koji su nezasitni” – poručio je Novosel, optuživši Vladu da je podizanjem cijena energenata dala “zeleno svjetlo” za opća poskupljenja. Dodao je i kako su visoke cijene hrane i stanovanja direktna posljedica turističke sezone i dolaska gostiju s većom kupovnom moći.
Ultimatum Vladi i nagodba u dva koraka
Poseban naglasak stavljen je na nezavidan položaj umirovljenika. Novosel je od premijera Andreja Plenkovića zatražio izmjenu modela obračuna mirovina – brisanje 10 “ratnih” godina (od 90-ih do 2000-ih) kada se doprinosi gotovo nisu uplaćivali, te odabir 20 najboljih godina radnog staža.
Kako bi pokazali spremnost na dijalog, sindikati su Vladi ponudili nagodbu u dva koraka:
- Do kraja ove i iduće godine: Povećanje minimalne bruto plaće za 250 eura te rast mirovina za 100 do 200 eura ove godine.
- Iduća godina: Dodatno povećanje mirovina do 300 eura.
“Ako to ne učinite, 2028. godine bit će trenutak istine za vas i za ovu Vladu na parlamentarnim izborima. Ocijenit će vas tada kao što su to ocijenili građani Mađarske,” upozorio je Novosel, podsjetivši da hrvatski privatnici bilježe rast dobiti od čak 336 posto.
Međugeneracijska solidarnost: “Danas student, prekosutra umirovljenik”
Predsjednica SUH-a Višnja Stanišić istaknula je važnost zajedništva svih generacija.
“Danas student, sutra radnik, a prekosutra već je u mirovini. Svi smo ovoj državi puno dali – od čistačica, profesora i učitelja do informatičara. Zato smatram da, kada odemo u mirovinu, od nje moramo moći živjeti dostojanstveno,” zaključila je Stanišić, apelirajući na to da se građani ne smiju dovesti u situaciju da se bore jedni protiv drugih.
Odgovor Vlade: “Ne vidimo razlog za prosvjed”
S druge strane, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) oglasilo se priopćenjem u kojem ističu kako ne vide opravdanje za sindikalne akcije. Tvrde da su plaće zaposlenika u obrazovanju od 2016. godine rasle za više od 100 posto te da “niti jedna Vlada nije napravila ni približno toliko za materijalni status učitelja”.
Iz resornog ministarstva podsjećaju da je tijekom 2025. osnovica rasla u dva navrata (ukupno 6 posto), dok se u 2026. očekuje rast za još 3 posto. Osvrnuli su se i na inflaciju, istaknuvši kako je od 2019. do siječnja 2025. kumulativna inflacija iznosila 28,1 posto, dok su plaće učitelja u istom periodu rasle za 67 posto.
Redovita isplata božićnica, regresa i uskrsnica, kao i izuzimanje od ocjenjivanja, prema mišljenju MZOM-a, dokaz su “ozbiljnog, iskrenog i potpuno transparentnog odnosa” prema sindikatima.
- Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune
Nova isplata mirovina za svibanj 2026. godine kreće početkom idućeg tjedna, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poziva umirovljenike da provjere svoje bankovne račune.… Pročitaj više: Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune - Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura
Nova optužnica Zadar podignuta je protiv dvoje zdravstvenih djelatnika koji su godinama lažirali prekovremene sate i odobravali neosnovane dopuste, čime su opću bolnicu oštetili za… Pročitaj više: Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura - Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine
Ulazak u 2026. godinu, godinu donio je dramatičan preokret. Umjesto očekivanog postepenog klizanja prema ciljanih 2%, prva polovina godine obilježena je snažnim, nelinearnim skokovima inflacije.… Pročitaj više: Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine - Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
Burna 1968. godina ostaje upisana u globalnoj povijesti kao vrijeme seizmičkih društvenih pomaka, masovnih antiratnih demonstracija i studentskih previranja. Od pariških ulica do praških trgova,… Pročitaj više: Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu - Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane
Ekskluzivno predstavljanje monumentalnog projekta nove koncertne dvorane u Slavoniji okupilo je vrh hrvatskog političkog i javnog života, najavljujući kulturnu renesansu regije. Investitor Marko Pipunić i… Pročitaj više: Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane - SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak
OSIJEK – U povodu Dana Osječko-baranjske županije, u modernom zdanju Gospodarskog centra OBŽ-a u Osijeku, danas je održana svečana sjednica Županijske skupštine. Događaj je okupio… Pročitaj više: SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak - USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
DOMOVINSKI RAT
Podno Tulovih greda otkrivena spomen-ploča sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

