U svojoj snažnoj uskrsnoj poruci, splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić podsjeća nas kako Uskrs nije tek blagdan, nego temelj naše vjere i nade.
Uskrsna poruka nadbiskupa Križića: Nada jača od križa
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić uputio je vjernicima snažnu i duboko promišljenu uskrsnu poruku, istaknuvši kako Uskrs nije tek jedan u nizu blagdana, već samo središte kršćanske vjere, temelj nade i izvor životne snage.
“Uskrs nije tek jedan od blagdana u nizu, niti je samo sjećanje na događaj iz prošlosti. Uskrs, odnosno Isusovo uskrsnuće, je središte naše vjere, temelj naše nade i izvor snage za život. Pomisao na Uskrs daje smisao svakoj ljudskoj patnji.
Uskrs nam govori da Bog nije ostao daleko od ljudske patnje, daleko od naših tama i naše smrti, nego je ušao u njih kako bi ih preobrazio. No, važno je ne zaboraviti: Uskrs se ne događa bez Velikog petka. Kako kod Isusa tako i kod svakoga od nas. Put prema praznom grobu, odnosno uskrsnuću, vodi preko križa.
Veliki petak nas suočava s dramom ljudske povijesti i s istinom o nama samima. To je dan boli, nepravde, izdaje i šutnje koja pritišće. Dan u kojem se čini da zlo pobjeđuje, da nasilje ima zadnju riječ, da smrt zatvara svaku mogućnost nade.
Križ po sebi ima uvijek zastrašujući aspekt. I upravo zato Veliki petak nije tek liturgijski trenutak, nego iskustvo koje se nastavlja u životima mnogih ljudi: u bolestima, gubitcima, ratovima, nepravdama, usamljenostima i razočaranjima.
Usprkos svemu Uskrs nam poručuje da Veliki petak i križ nemaju posljednju riječ u našem životu. Da imaju, naša bi vjera bila prazna, a nada uzaludna. Ali križ nije kraj, nego samo prolazna vrata. Ta vrata jesu nužna i neizbježna, ali su samo prolazna.
Isus, sin Božji, na križu ne daje objašnjenje patnje, i ne uklanja svaku bol iz naših života, ali pomaže da se boli nađe smisao i da ju se pretvori u blagoslov.
U tišini Velike subote, kada se čini da je sve izgubljeno, Bog već djeluje i otvara nove horizonte koje čovjek, sa svojim mogućnostima, nikada ne bi otkrio i niti do njih došao.
A potom dolazi Uskrs, tiho i nenametljivo, ali snažno i nezaustavljivo, kao pobjeda života nad smrću, svjetla nad tamom, ljubavi nad grijehom.
Uskrs nam poručuje da ništa u našem životu nije zauvijek izgubljeno ako je predano Bogu. Nijedan križ nije besmislen ako je nošen s vjerom. Nijedna noć nije tako mračna da je Bog ne bi mogao preobraziti u zoru.
Uskrs je temelj naše vjere i srce kršćanske nade. U uskrsnuću Isusa Krista Bog je objavio konačni smisao ljudske povijesti i ljudskog života. Ondje gdje je čovjek vidio kraj, Bog je otvorio novi početak; ondje gdje je izgledalo da u potpunosti vlada tama, zasjalo je svjetlo novog života koje se više ne može ugasiti.
U svjetlu Uskrsa jasnije razumijemo i dubinu ljudske patnje, ali i veličinu ljudske žrtve. Krist, koji je prošao putem križa, pokazao je da nijedna patnja proživljena u ljubavi nije besmislena. U svijetu koji često mjeri vrijednost čovjeka njegovom ostvarenom karijerom, njegovim položajem na ljestvici moći i vidljivim postignućima, uskrsna poruka nas podsjeća da su Božji kriteriji posve drugačiji: Bog gleda srce, te prepoznaje i vrednuje svaku žrtvu učinjenu iz ljubavi.
Koliko je samo skrivenih žrtava u životima naših obitelji: u brizi roditelja za djecu, u vjernosti supružnika, u strpljivosti starijih i bolesnih, u požrtvovnosti onih koji svakodnevno služe drugima. Koliko je suza proliveno u tišini, koliko molitava izgovoreno u trenutcima tjeskobe i neizvjesnosti!
Uskrs nas uči da ništa od toga nije izgubljeno. Starozavjetni molitelj u svojoj patnji govori Bogu sa velikom sigurnošću: „Sabrao si suze moje u mijehu svom“ (Ps 56,9). On je uvjeren da Bog naše iskrene suze sabire i čuva kao veliku dragocjenost. One nisu izgubljene. Sve što je prožeto ljubavlju i sjedinjeno s Kristovom žrtvom postaje dio otajstva novoga života.
Prazan grob svjedoči da Bog vidi budućnost i onda kada je mi više ne vidimo. On nas poziva da ne ostanemo zarobljeni u Velikom petku, u pesimizmu, beznađu i zatvorenosti, nego da se otvorimo uskrsnoj radosti koja ne negira patnju, ali je nadilazi.
U svjetlu Uskrsa, pozvani smo preispitati vlastiti život i vrijednosti do kojih držimo. Uskrs nije samo poruka ohrabrenja, utjehe i nade, nego i poziv na odgovornost. Ako vjerujemo da je Krist uskrsnuo, onda ta vjera mora imati jak i vidljiv utjecaj na naš svakodnevni život. Ona nas potiče da se zauzimamo za vrijednosti koje obogaćuju život: za istinu, pravednost, solidarnost, praštanje, poštovanje ljudskog života i dostojanstva, te brigu za najslabije.
U svijetu koji često promiče sebičnost, ravnodušnost i površnost, mi smo pozvani svjedočiti kulturu života i nade. Uskrsli Krist nas poziva i šalje da budemo ljudi dijaloga, graditelji mostova, nositelji svjetla ondje gdje vlada tama u bilo kojem obliku. I to treba započeti u našim obiteljima i zajednicama, na radnim mjestima i u društvu u cjelini. Jer vjera koja ne rađa djelima ljubavi ne ispunja ili ostaje posve prazna.
Posebno smo pozvani obratiti pažnju na one koji iznemažu u nošenju svojih križeva: siromašne, bolesne, starije, obitelji u poteškoćama, mlade bez perspektive, tolike koji su ostali bez nade i predali se različitim porocima koji truju i ubijaju život. Ne smijemo zatvarati oči pred patnjama drugih s uvjerenjem da mi tu ne možemo ništa učiniti ili da to ne spada na nas.
Uskrs nam to ne dopušta. Uskrs nas poziva da se približimo križevima drugih ljudi i da to prepoznamo kao mjesto susreta s Kristom. Na taj način postajemo autentični svjedoci Uskrsloga, ne toliko riječima, nego životom.
Istina, nitko od nas sam ne može riješiti tolike probleme ljudskog trpljenja, ali možemo dati mali doprinos boljem stanju ako pomažemo samo jednu osobu u njezinu nošenju križa. Na ovaj način raste u nama iskustvo Uskrsa i sigurnost našeg osobnog uskrsnuća i vječnog života.
Draga braćo i sestre, neka nam ovaj Uskrs donese obnovu vjere i novu snagu za život. Neka nas ohrabri da ne bježimo od križa, ali ni da se na njemu zadržimo u smislu da ne vidimo dalje. Krist je uskrsnuo da bismo i mi živjeli novost života. Hodimo, stoga, putem nade, noseći u srcima sigurnost da Bog uvijek ima posljednju riječ, a ta riječ je život, punina života koju nam je Isus obećao. On nas svojim obećanjima nije varao ili samo lažno tješio. On je sebe definirao kao Put, Istina i Život. I svaki koji uz njega prione imat će to iskustvo.
Svim vama dragi vjernici naše nadbiskupije, svim svećenicima, redovnicima i redovnicama, katehetama, djelatnicima Karitasa, župnim suradnicima, ovogodišnjim prvopričesnicima i krizmanicima, želim sretan i u svemu blagoslovljen Uskrs.
NAJNOVIJE VIJESTI
- Od bogatog plemića do “Malja heretika”: Otkrijte nevjerojatnu životnu priču, čudesa i tajne najomiljenijeg sveca u Hrvata!
Iako rođen u uglednoj i bogatoj obitelji, sveti Antun Padovanski odabrao je put siromaštva, poniznosti i duboke vjere. Njegov teološki genij i propovjednički žar ostavili… Pročitaj više: Od bogatog plemića do “Malja heretika”: Otkrijte nevjerojatnu životnu priču, čudesa i tajne najomiljenijeg sveca u Hrvata! - “Majke Hrabrost”: Psihološki, sociološki i pravni teret Anice Jurić
Postoje ratne priče koje nadilaze statistike i brojke. One ostaju trajno zapisane u kolektivnom sjećanju kao podsjetnik na cijenu rata i patnju nedužnih ljudi. Jedna… Pročitaj više: “Majke Hrabrost”: Psihološki, sociološki i pravni teret Anice Jurić - Megaprojekt Topusko: Strah i otpor mještana
Kontroverzni megaprojekt Topusko, u javnosti predstavljen kao Pantheon AI, izaziva sve veću zabrinutost lokalnog stanovništva. Iako ovu inicijativu, procijenjenu na nevjerojatnih 50 milijardi eura, prati… Pročitaj više: Megaprojekt Topusko: Strah i otpor mještana - Od tihog terora do ponosa: Kako su srijemski Hrvati preživjeli pakao i sačuvali svoj dom
Iako pošteđeni otvorenih vojnih sukoba devedesetih, Hrvati u Vojvodini prošli su kroz strašan sustavni pritisak i tihi teror, no njihova borba za opstanak i očuvanje… Pročitaj više: Od tihog terora do ponosa: Kako su srijemski Hrvati preživjeli pakao i sačuvali svoj dom - Tragedija Hrvata Kaknja koja ne smije biti zaboravljena
Sustavni napad na hrvatska sela ostavio je desetke mrtvih i tisuće prognanih KAKANJ, 13. lipnja 1993. – Bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini tijekom 1993.… Pročitaj više: Tragedija Hrvata Kaknja koja ne smije biti zaboravljena - Na današnji dan ustrojena “A” satnija ZNG Orahovica
Prije 35 godina ustrojena je postrojba koja je branila slavonsku žilu kucavicu ORAHOVICA, 13. lipnja – Na današnji dan 1991. godine ustrojena je “A” satnija… Pročitaj više: Na današnji dan ustrojena “A” satnija ZNG Orahovica - Na današnji dan 13. lipnja rođeni su Antun Mažuranić i Antun Gustav Matoš
Zanimljiva povijesna podudarnost veže dva neizbrisiva imena hrvatske kulture i politike. Na blagdan svetog Antuna, točno 13. lipnja, rođena su dvojica intelektualnih gorostasa koji su… Pročitaj više: Na današnji dan 13. lipnja rođeni su Antun Mažuranić i Antun Gustav Matoš - Održan 21. Memorijal “Treći travanj” u Belišću
U Belišću održan 21. Memorijal “Treći travanj” u čast poginulim braniteljima 107. brigade, uz sportsko natjecanje i zajedništvo suboraca. Belišće – U sklopu Dana otvorenih… Pročitaj više: Održan 21. Memorijal “Treći travanj” u Belišću - “Misli na svoje zdravlje”: Besplatni pregledi u Dardi pokazali zašto je preventiva ključna za branitelje
Povodom Dana otvorenih vrata udruga, u Dardi je održana hvalevrijedna javnozdravstvena akcija “Misli na svoje zdravlje”. Kroz besplatne preglede i ugodno druženje, zdravlje branitelja, umirovljenika… Pročitaj više: “Misli na svoje zdravlje”: Besplatni pregledi u Dardi pokazali zašto je preventiva ključna za branitelje - Miletić podnio kaznenu prijavu protiv vodećih ljudi Hrvatskog stolnoteniskog saveza
Nova afera HSTS ozbiljno potresa hrvatski sportski svijet. Saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić, predao je opsežnu kaznenu prijavu protiv vodećih ljudi Hrvatskog stolnoteniskog saveza. Uz… Pročitaj više: Miletić podnio kaznenu prijavu protiv vodećih ljudi Hrvatskog stolnoteniskog saveza
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
