Osvrt umirovljenog bojnika HV-a, Stjepana Šerića na ulogu Zbora narodne garde u stvaranju neovisne Republike Hrvatske. Analiza povijesnih činjenica, mobilizacije, vojne strukture i manipulacija braniteljskom populacijom u političkom prostoru.
„Lažno u jednome – lažno u svemu. Ako se bavimo poviješću jednog naroda, ne bismo smjeli prihvatiti kao povijesnu istinu ništa što se ne može potvrditi pisanim dokazima. Povijest se ne bavi onime što je moglo biti ili što pretpostavljamo, već onime što se doista dogodilo. Samo u mislima postoji početak i kraj; samo linija ima početnu i završnu točku. Život je krug koji se ponavlja, kao i povijest. A kako nam se povijest ne bi ponovila — zato ovo pišem.“
Zbor narodne garde bio je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom tadašnjeg ministra obrane, generala Martina Špegelja. Djelovao je od 20. travnja 1991. do 20. rujna 1991. godine, s velikim postrojem 28. svibnja u Kranjčevićevoj.
Razlog njegova osnivanja bili su dramatični događaji:
• od 1. do 3. ožujka 1991. sukob u Pakracu,
• 31. ožujka 1991. – „krvavi Uskrs“ na Plitvicama i pogibija Josipa Jovića,
• 2. svibnja 1991. – masakr hrvatskih policajaca u Borovu Selu.
Do tada su Hrvatsku branile samo policijske snage, suočene s agresijom JNA i srpskih paravojnih formacija.
Odlukom predsjednika od 20. travnja 1991. formiraju se postrojbe ZNG-a, zamišljene kao kombinacija djelatnih i pričuvnih snaga: četiri djelatne brigade, 16 pričuvnih brigada, devet pričuvnih bataljuna i devet pričuvnih satnija. Planirano je ukupno 38.726 pripadnika. Dana 30. travnja 1991. ustrojava se i Narodna zaštita.
Zapovjedništvo ZNG-a formirano je 30. srpnja 1991., a na njegovom je čelu bio general Martin Špegelj. Uspostavljena su i zapovjedništva za Istočnu Slavoniju, Banovinu – Kordun, Liku, Dalmaciju te Zagrebački korpus.
Ustrojeno je zapovjedništvo, pozadinska baza na Tuškancu, Časnička škola Kumrovec, četiri profesionalne brigade ZNG-a te pričuvne brigade numerirane od 99 do 120. U kolovozu 1991. hrvatske snage brojile su oko 60.000 ljudi, od čega čak 30.000 pripadnika policije.
Svečana prisega ZNG-a glasila je:
„Svečano prisežem da ću vjerno i časno izvršavati dužnosti koje se od mene, pripadnika Hrvatske narodne garde, zahtijevaju te da ću savjesno i odgovorno poštovati sve službene zapovijedi svojih zapovjednika. Prisežem da ću, i uz žrtvu vlastitog života, štititi i braniti svoju domovinu Hrvatsku, njezin suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i sve njezine građane.“
Dana 21. rujna 1991. formiran je Glavni stožer Hrvatske vojske, na čelu s generalom Antunom Tusom. Odlučeno je da ZNG ostaje profesionalni sastav u okviru gardijskih brigada, dok sve ostale naoružane postrojbe — uključujući i dotad stranačke postrojbe HOS-a — ulaze u sastav Hrvatske vojske.
Dana 30. rujna 1991. formiraju se Operativne zone Osijek, Zagreb, Karlovac, Rijeka, Split te sektori Zadar i Dubrovnik.
U listopadu 1991. Hrvatsku vojsku činile su četiri brigade ZNG-a i 24 pričuvne brigade HV-a, djelomično naoružane. Nakon zauzimanja skladišta JNA u studenom izdana je zapovijed za dodatnu mobilizaciju još 20 pričuvnih brigada. Do Sarajevskog primirja Hrvatska je imala ukupno 65 brigada i oko 40.000 pripadnika MUP-a, od kojih je trećina sudjelovala u borbenim zadaćama.
Ako znamo da su brigade često brojile između 1.000 i 1.500 ljudi — zbog nedovoljne popunjenosti i manjka opreme — te tome dodamo zapovjednu strukturu, logistiku, Narodnu zaštitu i HOS-ovce (koji su tada bili dio HV-a), dolazimo do realnog broja od oko 120.000 pripadnika koji su aktivno sudjelovali u stvaranju samostalne, suverene i neovisne Republike Hrvatske. Hrvatska je međunarodno priznata 15. siječnja 1992., unatoč snažnim otporima međunarodnih političkih struktura.
Zašto ja ovo pišem?
Danas se u političkom i medijskom prostoru, ali i u percepciji dijela građana, širi tvrdnja da su hrvatsku suverenost izvojevale postrojbe HOS-a i Hrvatska vojska. Rijetko se ističe doprinos dragovoljaca ZNG-a. Zašto? Zato što je potrebno opravdati broj od više od 500.000 registriranih branitelja, što političkim strukturama služi kao moćan instrument — često nauštrb istinskih vrijednosti i doprinosa malog broja stvarnih sudionika obrane.
Pokojni predsjednik Franjo Tuđman rekao je 1996. da je Hrvatsku od 1991. do 1996. branilo 260.000 ljudi. Danas se postavlja pitanje: vjerujemo li predsjedniku Tuđmanu ili ministru Medvedu?
Politički je moderno nositi oznake HOS-a ili crvenu zvijezdu, često radi manipulacije. Dokazi i dokumenti koji prikazuju stvarne zasluge — nikoga ne zanimaju.
Kako je do toga došlo? Planski i koordinirano stvorena je percepcija da Hrvatska prije Bljeska i Oluje gotovo nije ratovala. No istina je da je većina Hrvatske vojske nakon 15. siječnja 1992. bila mobilizirana, dok je najveći teret rata — i najveća stradanja — Hrvatska podnijela upravo u razdoblju od početka agresije pa sve do međunarodnog priznanja.
Zaključak
Obraćam se vama, obiteljima poginulih i nestalih branitelja, „Ljutim Zengama“: što može platiti krv, znoj i suze prolivenih za našu domovinu? Ako ostanete nijemi, u nasljeđe ćete svojoj djeci i unucima ostaviti podjele koje im neće omogućiti sretnu budućnost.
Narod koji nije napisao svoju prošlost ne može živjeti u sadašnjosti i nema budućnosti.
Zar to želite onima za koje ste bili spremni umirati?
Ja sam svoju kap stavio.
Autor: Stjepan Šerić
- Znanstvena istina o komunističkim zločinima u Sloveniji
U Hrvatskom saboru održan je potresan okrugli stol o razmjerima masovnih zločina jugoslavenskog komunizma u Sloveniji i Hrvatskoj. Vodeći znanstvenici, arhivisti i istraživači iznijeli su… Pročitaj više: Znanstvena istina o komunističkim zločinima u Sloveniji - Osijek pod bombama: Tko odlučuje tko će biti evakuiran?
OSIJEK, 29. travnja 2026. – Dok su sirene odjekivale Svilajskom ulicom, a tisuće ljudi napuštale Portanovu, nekoliko kilometara dalje, u samom srcu grada, život u… Pročitaj više: Osijek pod bombama: Tko odlučuje tko će biti evakuiran? - Burna rasprava: Paket aranžman za Vrhovni i Ustavni sud
Nakon punih pet mjeseci odgoda i “čekanja uvjeta”, saborski Odbor za pravosuđe napokon je dao zeleno svjetlo kandidatima za čelno mjesto Vrhovnog suda. No, sjednica… Pročitaj više: Burna rasprava: Paket aranžman za Vrhovni i Ustavni sud - Habijan brani zakone: Oštre kritike, e-spis i Trg pravde
Odbor za pravosuđe prihvatio je paket pravosudnih zakona, no sjednicu je obilježila dinamična rasprava. Dok vladajući hvale povijesna ulaganja u sudsku infrastrukturu i rješavanje kadrovskih… Pročitaj više: Habijan brani zakone: Oštre kritike, e-spis i Trg pravde - Masovna grobnica u jami Golubinka: Ekshumirano 18 žrtava
Ministarstvo hrvatskih branitelja otkrilo je novu masovnu grobnicu u jami Golubinka na brdu Sopanj (Općina Tisno). Dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 18 žrtava Drugog svjetskog… Pročitaj više: Masovna grobnica u jami Golubinka: Ekshumirano 18 žrtava - MILIVOJE ŠPIKA (BUZ): “Prosječna mirovina mora biti 900 eura, a ne milostinja iz proračuna!”
Čelnik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), Milivoje Špika, secira goruće probleme hrvatskih umirovljenika, kritizira sindikalne strategije i otkriva zašto je jedinstvo umirovljeničkih stranaka trenutno “nemoguća misija”.… Pročitaj više: MILIVOJE ŠPIKA (BUZ): “Prosječna mirovina mora biti 900 eura, a ne milostinja iz proračuna!” - Decentralizacija ili iluzija: Hrvatska u mreži rascjepkanosti, nedostatka kapaciteta i financijske ovisnosti
ZAGREB, 28. travanj 2026. – U utorak je u Hrvatskom saboru, u organizaciji klubova zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, održan okrugli stol pod nazivom “Decentralizacija… Pročitaj više: Decentralizacija ili iluzija: Hrvatska u mreži rascjepkanosti, nedostatka kapaciteta i financijske ovisnosti - Dubrovnik centar Europe: Summit Triju mora otvorio “Zlatno doba” suradnje sa SAD-om
DUBROVNIK, 28. travanj 2026. – Deset godina nakon potpisivanja povijesne Dubrovačke deklaracije, biser Jadrana ponovno je ugostio čelnike Inicijative triju mora (3SI) na summitu koji… Pročitaj više: Dubrovnik centar Europe: Summit Triju mora otvorio “Zlatno doba” suradnje sa SAD-om - 31. obljetnica VRO Bljesak: Svečani program u Okučanima
Vojno-redarstvena operacija koja je simbol hrvatske slobode bit će proslavljena uz bogat program, prelete borbenih aviona Rafale, pokazne vježbe elitnih postrojbi itradicionalno druženje građana. U… Pročitaj više: 31. obljetnica VRO Bljesak: Svečani program u Okučanima - Kujundžić: Demografija je majka svih politika, a ne socijala
ZAGREB, 28. travnja 2026. – U današnjem iznošenju stajališta u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, zastupnik Ante Kujundžić uputio je dramatičan… Pročitaj više: Kujundžić: Demografija je majka svih politika, a ne socijala
