U govoru i raspravi u Washingtonu, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte otvoreno je progovorio o budućnosti Saveza, ulozi Sjedinjenih Američkih Država, jačanju Europe, ratu u Ukrajini i globalnim prijetnjama koje povezuju Rusiju, Kinu i Iran. Poruka je jasna: NATO se mijenja, ali ostaje ključni jamac slobode i sigurnosti u sve nestabilnijem svijetu.
U trenutku sve izraženijih globalnih napetosti i sigurnosnih izazova, iz Reagan Institute u Washingtonu odaslana je snažna poruka o budućnosti NATO saveza. Na skupu koji je okupio brojne diplomate i vojne dužnosnike, središnje mjesto zauzelo je pitanje – može li transatlantski savez odgovoriti na sve složenije prijetnje današnjice.
Govoreći pred diplomatima, vojnim dužnosnicima i analitičarima, Rutte je prizvao nasljeđe Ronald Reagan, čije su riječi iz kasnih godina Hladnog rata i danas, kako je naglasio, jednako relevantne.
“Ako mir želi imati šansu, ako nada za slobodu želi ostati živa, Sjedinjene Države moraju igrati snažnu i aktivnu ulogu u svjetskim poslovima.”
Povijesna lekcija: sloboda nije zajamčena
Rutte je podsjetio kako je svijet 1980-ih bio duboko podijeljen, s milijunima ljudi iza Željezne zavjese, ali i kako je odlučno vodstvo Zapada dovelo do završetka Hladnog rata.
“Američko vodstvo je apsolutno ključno ako sloboda treba biti pravilo, a ne iznimka.”
Govoreći iz osobnog iskustva, istaknuo je koliko je snažan utjecaj Reaganove politike osjećala Europa, ali i upozorio na pogreške koje su uslijedile nakon tog razdoblja.
“Uvjereni da je mir trajan, zapadnoeuropski saveznici smanjili su vojske i obrambene proračune do nevažnosti.”
Takav pristup, rekao je, doveo je do “nezdrave ovisnosti” o Sjedinjenim Državama, dok se istovremeno zanemarivala potreba za vlastitom vojnom snagom.
Povratak realnosti: prijetnje su stvarne
Današnje sigurnosno okruženje, naglasio je Rutte, pokazuje da “povijest nije završila”.
“Zemlje poput Rusije razmišljaju u sferama utjecaja. I vidjeli smo da je Putin više nego spreman upotrijebiti silu.”
U tom kontekstu posebno je istaknuo važnost vojne moći, ali i tehnološkog razvoja, navodeći primjere modernih prijetnji – od projektila do dronova – koji već oblikuju ratove današnjice.
Trumpov zaokret i nova era ulaganja
Rutte je otvoreno pohvalio politiku Donald Trumpa, istaknuvši da je upravo pritisak Washingtona potaknuo Europu na dugo odgađane odluke.
“Vrijednosti moraju biti potkrijepljene tvrdom moći.”
Posebno je izdvojio odluku s NATO summita u Haagu o povećanju obrambenih izdvajanja na 5% BDP-a, nazvavši je “povijesnim iskorakom”.
“To će osigurati da NATO budućnosti ne bude savez ovisan o Sjedinjenim Državama, nego partnerstvo sposobnih saveznika.”
Kao konkretan primjer američkog vodstva naveo je i nedavnu najavu o utrostručenju proizvodnje sustava Patriot.
“To je ključno za ponovno punjenje naših arsenala i izgradnju ‘arsenala slobode’.”
Nova vojna realnost: tehnologija i Ukrajina
Govoreći o aktualnim sukobima, Rutte je istaknuo kako iskustva iz Ukrajine već mijenjaju obrambene doktrine NATO-a.
“Ukrajinske teško stečene lekcije spašavaju živote izvan njezinih granica.”
Posebno je naglasio važnost razvoja sustava za presretanje dronova i obranu od modernih projektila, upozorivši da “uobičajeni način rada više nije dovoljan”.
Promjena unutar NATO-a: kraj ovisnosti
Jedan od ključnih dijelova govora odnosio se na transformaciju odnosa unutar Saveza. Rutte je priznao da postoji zabrinutost oko budućnosti NATO-a, ali ju je odbacio kao pretjeranu.
“Ovaj Savez ne ide prema kraju. Nalazimo se u razdoblju dubokih promjena.”
Naglasio je kako Europa već preuzima veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.
“Od toga nema povratka – niti bi ga trebalo biti.”
Primjeri s terena: Europa preuzima vodstvo
Kako bi potkrijepio tvrdnje, Rutte je naveo konkretne operativne primjere:
- europske snage predvode operacije na istočnom krilu NATO-a
- europski borbeni zrakoplovi reagirali su na upade ruskih letjelica iznad Baltika
- nizozemski F-35 srušio je prijetnju dronova nad Poljskom
- saveznici pružaju logističku i vojnu potporu operacijama na Bliskom istoku
“Gotovo bez iznimke, saveznici rade sve što Sjedinjene Države traže.”
Zaključno, Rutte se ponovno vratio na simboliku Drugog svjetskog rata i riječi Reagana s obilježavanja Dana D.
“Dobro je i prikladno obnoviti našu predanost jedni drugima, našoj slobodi i savezu koji je štiti.”
Njegova završna poruka bila je jasna:
“NATO se mijenja. Zahvaljujući američkom vodstvu i zajedničkoj predanosti, NATO jača.”
I uz citat koji je obilježio govor:
“Budućnost ne pripada onima slabog srca.”
U nastavku svog izlaganja glavni tajnik NATO-a Mark Rutte sudjelovao je u otvorenoj raspravi sa Rachel Hoff, direktoricom politike Reaganovog instituta o budućnosti transatlantskih odnosa, sigurnosnim izazovima i ulozi saveznika u novoj geopolitičkoj stvarnosti.
Razgovor, vođen neposredno nakon njegovih sastanaka u Bijeloj kući, donio je dodatno razjašnjenje odnosa između NATO-a i američke administracije, ali i otkrio stvarne napetosti koje se kriju iza diplomatskih kulisa.
“Razgovori su bili otvoreni i iskreni”
Govoreći o susretu s američkim predsjednikom Donald Trump, Rutte nije skrivao da su razgovori bili izravni, ali konstruktivni.
“Razgovori su bili otvoreni i iskreni. I to je dobro – jer smo među prijateljima.”
Naglasio je osobni odnos s Trumpom, ali i činjenicu da američki predsjednik osjeća razočaranje zbog, kako smatra, nedovoljne potpore pojedinih saveznika.
“Osjetio sam njegovo razočaranje zbog dojma da previše saveznika nije bilo uz njega.”
Ipak, Rutte je jasno uzvratio argumentima:
“Velika većina europskih zemalja učinila je ono što se od njih tražilo. Ponekad treba vremena, ali Europa se na kraju ujedini.”
Zašto NATO i dalje treba Ameriku – i obrnuto
U jednom od ključnih dijelova rasprave, Rutte je odgovorio na pitanje koje se sve češće postavlja u američkoj javnosti: zašto NATO uopće treba Sjedinjenim Državama?
“Za sigurnost SAD-a potrebna je sigurna Europa. Ali i siguran Arktik i Atlantik.”
Posebno je upozorio da se današnje prijetnje više ne mogu promatrati izolirano.
“Ne možemo odvojiti ono što se događa u Indo-Pacifiku od onoga u Atlantiku.”
U tom kontekstu naveo je suradnju Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje kao dokaz globalne povezanosti sigurnosnih izazova.
Iran i Hormuški tjesnac: test savezništva
Govoreći o aktualnoj krizi na Bliskom istoku, Rutte je podržao američku strategiju prema Iranu, naglašavajući dugogodišnji stav NATO-a.
“Iran ne smije doći do nuklearnog ni balističkog kapaciteta.”
Ocijenio je da su američke akcije značajno oslabile iranske sposobnosti, što ima globalne sigurnosne implikacije.
“To je egzistencijalno pitanje za Izrael, ali i za Europu i cijeli svijet.”
Poseban fokus bio je na sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac, gdje se formira međunarodna koalicija pod vodstvom Keir Starmer.
“Svaka zemlja doprinosi – od minolovaca do radarskih sustava – kako bi se osigurala sloboda plovidbe.”
Trumpove prijetnje povlačenjem: realna opcija ili pritisak?
Na pitanje o mogućem povlačenju američkih snaga iz Europe, Rutte je odgovorio odmjereno, ali realno.
“Razumijem da se SAD želi više usmjeriti prema Indo-Pacifiku.”
No istaknuo je kako to dodatno naglašava potrebu za jačanjem europskih obrambenih kapaciteta.
“Europa mora završiti razdoblje ovisnosti i postati ravnopravan partner.”
Povijesni zaokret: svi članovi NATO-a dosegnuli 2%
Rutte je otkrio i ključan podatak iz najnovijeg izvješća NATO-a – svi saveznici napokon su dostigli cilj od 2% BDP-a za obranu.
“To su ogromni iznosi. Samo Italija povećala je obrambeni proračun za 10 milijardi u jednoj godini.”
No upozorio je da novac sam po sebi nije dovoljan.
“Ključno je pretvoriti ulaganja u stvarne vojne sposobnosti.”
Industrijska utrka: Zapad mora ubrzati
Jedan od najvećih izazova, prema Rutteu, jest obrambena industrija – i u Europi i u SAD-u.
“Proizvodite više. Uvedite dodatne smjene. Gradite nove tvornice.”
Posebno je upozorio na rast kineske vojne moći.
“Kina danas ima više brodova nego Sjedinjene Države.”
Rješenje vidi u dubljoj transatlantskoj industrijskoj suradnji.
“Ne možemo razdvojiti američku i europsku obrambenu industriju. To bi koristilo samo Rusiji i Kini.”
Ukrajina: rat iscrpljivanja bez jasnog ishoda
Govoreći o ratu u Ukrajini, Rutte je ponudio realističnu, ali zabrinjavajuću procjenu.
“Rusija trpi ogromne gubitke – i do 35 tisuća ljudi mjesečno.”
Ipak, naglasio je:
“Linija fronta se i dalje, iako sporo, pomiče u pogrešnom smjeru.”
Ukrajina, istaknuo je, ima tehnološku prednost u području dronova, ali to nije dovoljno za odlučujući preokret.
Put prema miru: tri razine sigurnosti
Rutte je otkrio i okvir za moguće rješenje rata, razvijen u suradnji s partnerima, uključujući Volodymyr Zelenskyy.
Plan uključuje tri ključne razine:
- snažna ukrajinska vojska
- međunarodna “koalicija voljnih”
- američko sigurnosno jamstvo kao krajnji oslonac
“To je ključ za postizanje mira – ali i test ozbiljnosti Rusije.”
Zaključak: NATO u fazi redefiniranja
U završnici razgovora, Rutte je jasno dao do znanja da NATO prolazi kroz duboku transformaciju – ali ne i krizu.
“Savez nije jednosmjerna ulica.”
U trećem dijelu rasprave u Reagan Institute u Washington, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odgovarao je na pitanja sudionika, otkrivajući dodatne slojeve strateškog razmišljanja Saveza – od rasporeda snaga na istoku Europe do globalne sigurnosne slike koja sve više nadilazi regionalne okvire.
Istočno krilo NATO-a: stalna prilagodba prijetnjama
Na pitanje o mogućoj ranjivosti istočnog krila i potrebi jačanja prisutnosti u zemljama poput Rumunjske, Rutte je naglasio kako NATO već provodi sustav kolektivne obrane kroz multinacionalne snage raspoređene diljem regije.
“Na istočnom krilu imamo takozvane ‘forward land forces’ – multinacionalne snage koje pomažu u obrani svake od tih zemalja.”
Podsjetio je kako pojedine članice predvode obrambene skupine:
- Kanada u Latviji
- Ujedinjeno Kraljevstvo u Estoniji
- SAD u Poljskoj
- Njemačka uz potporu Nizozemske u Litvi
No istaknuo je kako je raspored snaga stalna tema rasprava unutar Saveza.
“Uvijek moramo optimalno koristiti ograničene resurse. To je kontinuirana vojna procjena.”
Ključnu ulogu u tome, dodao je, ima vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu, koji zajedno s timom kontinuirano procjenjuje gdje su snage najpotrebnije.
Reaganovo nasljeđe: jasnoća cilja i snaga vodstva
Upitan o nasljeđu Ronald Reagan, Rutte je naglasio dvije ključne odlike njegove politike – jasnoću i odlučnost.
“Od prvog dana mandata znao je cilj: pobijediti u Hladnom ratu. I to je učinio.”
Posebno je istaknuo partnerstvo s Margaret Thatcher, koje je, kako je rekao, bilo presudno za jačanje Zapada.
“To dvoje lidera duboko su razumjeli vrijednost demokracije i slobode.”
Uz to je podsjetio i na diplomatsku suzdržanost George H. W. Bush u trenutku pada Berlinskog zida.
“Nije slavio preglasno – jer je razumio koliko je važno očuvati stabilnost u tom povijesnom trenutku.”
Globalna prijetnja: osovina Rusija–Iran–Kina
U odgovoru na pitanje o sigurnosnim prijetnjama, Rutte je otvoreno upozorio na sve snažniju suradnju autoritarnih režima.
“Rusija, Iran, Kina i Sjeverna Koreja surađuju – i to vrlo konkretno.”
Posebno je istaknuo vojno-tehnološku razmjenu između Moskve i Teherana.
“Iran daje tehnologiju, posebno dronove, a Rusija uzvraća novcem koji financira destabilizaciju Bliskog istoka.”
Dodao je kako Iran razvija kapacitete dugog dometa, što predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo regiji nego i šire.
Ukrajina: impresivne sposobnosti, ali politička realnost
Govoreći o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u, Rutte je bio izravan.
“Put prema članstvu postoji, ali trenutno nije na stolu.”
Naglasio je da pojedine članice još uvijek imaju rezerve, zbog čega se fokus preusmjerava na sigurnosna jamstva.
“Morali smo biti realni i razviti alternativu – snažan sustav sigurnosnih garancija.”
Istodobno je pohvalio ukrajinske vojne inovacije.
“Kada je riječ o dronovima i protudronskoj tehnologiji – Ukrajina je svjetski lider.”
Dodao je kako NATO već aktivno integrira ukrajinska iskustva u vlastite obrambene planove.
NATO i Bliski istok: fleksibilnost umjesto rigidnosti
Na pitanje o ulozi NATO-a u krizama poput one u Hormuškom tjesnacu, Rutte je naglasio pragmatičan pristup.
“Važnija je brzina nego savršenstvo.”
Istaknuo je kako NATO može igrati ulogu, ali da se odluke moraju donositi konsenzusom svih saveznika.
Arktik i Grenland: nova geopolitička fronta
Rutte se osvrnuo i na sve važniju ulogu Arktika, upozorivši na rastući interes Rusije i Kine.
“Moramo osigurati da Arktik ostane siguran.”
Potvrdio je kako NATO već poduzima konkretne korake kroz nove inicijative i vojnu suradnju sa saveznicima, uključujući i zaštitu Grenlanda od vanjskih utjecaja.
Poruka koja zatvara krug: Reaganova vizija savezništva
Na samom kraju rasprave, moderatorica se vratila riječima Ronald Reagana, koje i danas definiraju smisao NATO-a:
“Očuvanje mira slobodne i demokratske Europe ključno je za očuvanje slobodnih i demokratskih Sjedinjenih Država.
Ako naši demokratski saveznici nisu sigurni, ni mi ne možemo biti sigurni.
To nije samo pitanje ugovora – to je trajna stvarnost.
Jednako kao što je prijetnja državi Maine, New Yorku ili Kaliforniji prijetnja svim američkim državama – tako je i napad na München isto što i napad na Chicago.”Tim riječima zaokružena je poruka cijelog događaja: u svijetu međusobno povezanih prijetnji, sigurnost više nije nacionalna – ona je zajednička.
NAJNOVIJE VIJESTI
- Poruka iz Vilniusa: Sveti Otac pozvao na izgradnju milosrdnijeg društva i prekid nasilja
U jeku globalnih napetosti, strahova i ratova, papa Lav XlV je sudionicima međunarodnog kongresa u Vilniusu poslao snažnu poruku, naglasivši kako jedino Božje milosrđe može… Pročitaj više: Poruka iz Vilniusa: Sveti Otac pozvao na izgradnju milosrdnijeg društva i prekid nasilja - Dražen Petrović: 33 godine od odlaska kapetana
Već su 33 godine prošle od onog zlokobnog kišnog ponedjeljka kada je u stravičnoj prometnoj nesreći u Njemačkoj život izgubio Dražen Petrović. “Mozart s parketa”… Pročitaj više: Dražen Petrović: 33 godine od odlaska kapetana - Napetost na vrhuncu: Tenkovi na ulicama i podmetnuti eksploziv ugasili privid mira
Gusjenice tenkova na užarenom osječkom asfaltu i eksplozija u noći koja je promijenila sve. Prisjećamo se 7. lipnja 1991., dana kada je poslana jasna poruka… Pročitaj više: Napetost na vrhuncu: Tenkovi na ulicama i podmetnuti eksploziv ugasili privid mira - Od oružane pobune do papinskog blagoslova: Kako je Knez Branimir zauvijek promijenio našu povijest!
Povijesni preokret dogodio se u svibnju 879. godine kada je svrgnuta bizantska vlast. Saznajte kako je mudri Knez Branimir strateškim savezom sa Svetom Stolicom osigurao… Pročitaj više: Od oružane pobune do papinskog blagoslova: Kako je Knez Branimir zauvijek promijenio našu povijest! - Pola stoljeća ponosa i tradicije: ŽRK Petrijevci svečano obilježio 50. rođendan
PETRIJEVCI – U ispunjenoj dvorani Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Petrijevcima, u subotu ( 6. lipnja) Ženski rukometni klub Petrijevci svečano je obilježio značajan i velik… Pročitaj više: Pola stoljeća ponosa i tradicije: ŽRK Petrijevci svečano obilježio 50. rođendan - Marin Miletić;” Ovaj moj čin je prkos, čin inata, i direktna poruka Andreju Plenkoviću”
Saborski zastupnik Mosta, Marin Miletić, u subotu je uzeo stvari u svoje ruke i električnom brusilicom prerezao lokote i lance na prilazu podno hotela Hilton… Pročitaj više: Marin Miletić;” Ovaj moj čin je prkos, čin inata, i direktna poruka Andreju Plenkoviću” - 6. lipnja: Dan braniteljica Republike Hrvatske i simbolika koncepta “Žena – Majka – Ratnica”
Iako se o njihovoj ulozi godinama u javnosti nepravedno šutjelo, hrvatske braniteljice su svojim životima i zdravljem ispisale najslavnije stranice naše povijesti. Više od 23… Pročitaj više: 6. lipnja: Dan braniteljica Republike Hrvatske i simbolika koncepta “Žena – Majka – Ratnica” - Operacija “Lipanjske zore” (1992.)
Kako je diplomacija u ljeto 1991. propala, rat je do 1992. godine poprimio regionalne razmjere, prelijevajući se iz Hrvatske na prostor Bosne i Hercegovine. Na… Pročitaj više: Operacija “Lipanjske zore” (1992.) - Kako je Tuđman u Stojčevcu srušio zadnju iluziju o opstanku Jugoslavije
Politička previranja i diplomatske bitke početkom devedesetih godina neizbrisivo su trasirale put prema stvaranju slobodne države. Dva šesta lipnja, onaj 1990. i 1991. godine, ostaju… Pročitaj više: Kako je Tuđman u Stojčevcu srušio zadnju iluziju o opstanku Jugoslavije - Mačem i perom za Hrvatsku: Kako je žrtva bana Petra Zrinskog stvorila vječni nacionalni mit
Na današnji dan, 6. lipnja 1621. godine, rođen je ban Petar Zrinski. Njegov život, obilježen vojnim pobjedama i književnim stvaralaštvom, te njegova tragična žrtva, trajno… Pročitaj više: Mačem i perom za Hrvatsku: Kako je žrtva bana Petra Zrinskog stvorila vječni nacionalni mit
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
