Na sjednici Odbora za pravosuđe, koju je vodio Nikola Grmoja, raspravljalo se o osnivanju povjerenstva za femicid, napadu na policiju i izboru čelnika Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja otvorio je 36. sjednicu, na kojoj su dominirale teme zaštite žena od nasilja, sigurnosti policije i dugotrajne blokade izbora čelnika Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Na početku sjednice utvrđen je dnevni red s tri točke, među kojima je bila i inicijativa za osnivanje istražnog povjerenstva o institucionalnim propustima u slučajevima nasilja nad ženama. Međutim, nakon prijedloga potpredsjednika Odbora Nikole Mažara da se točka o izboru predsjednika Vrhovnog suda ukloni, većinom glasova prihvaćen je izmijenjeni dnevni red s dvije točke.
Sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
Rasprava je ubrzo prerasla u politički sukob, a zastupnica Rada Borić upozorila je kako Hrvatska već dulje od godinu dana nema čelnika Vrhovnog suda.
„Time se jasno pokazuje da vladajući ne žele izabrati čelnika jedne od tri grane vlasti“, istaknula je, upozorivši na moguće posljedice u funkcioniranju pravosuđa.
Kao primjer navela je probleme na trgovačkim sudovima i nezadovoljstvo sudaca, naglašavajući kako izostanak čelne osobe dodatno otežava upravljanje sustavom.
S druge strane, dio zastupnika odbacio je optužbe o blokadi, tvrdeći da sudbena vlast funkcionira te da izvješća pokazuju napredak u radu sudova.
Prijedlog povjerenstva o femicidu
U središtu sjednice bila je inicijativa za osnivanje istražnog povjerenstva o femicidu, koju je predstavila Rada Borić.
Istaknula je zabrinjavajuće podatke o nasilju nad ženama, naglasivši kako se ne radi o izoliranim slučajevima, već o obrascu.
„Samo prošle godine ubijeno je 19 žena, a od 2016. ukupno 128. U velikom broju slučajeva počinitelji su već bili poznati sustavu“, upozorila je.
Naglasila je kako je cilj povjerenstva utvrditi institucionalne propuste i predložiti konkretne mjere kako bi se spriječili slični zločini u budućnosti.
Vlada protiv osnivanja povjerenstva
Predstavnik Vlade usprotivio se prijedlogu, navodeći kako bi osnivanje takvog tijela moglo zadirati u neovisnost pravosuđa.
„Zakon izričito zabranjuje osnivanje istražnog povjerenstva za pitanja u kojima su sudski postupci u tijeku“, poručeno je, uz napomenu da su brojni slučajevi već predmet istraga i suđenja.
Istaknuto je i kako već postoje institucionalni mehanizmi, uključujući posebna povjerenstva i tijela za praćenje nasilja nad ženama, kao i zakonodavne izmjene kojima je uvedeno kazneno djelo femicida.
Rasprava o sustavu i ideološkim razlikama
Tijekom rasprave otvorena su i pitanja edukacije sudaca, ujednačenosti sudske prakse te učinkovitosti međuresorne suradnje.
Dio zastupnika upozorio je na nedostatak edukacije u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja, dok su drugi odbacili tvrdnje o sustavnim propustima, ocjenjujući dio rasprave ideološki motiviranim.
Odbor odbio povjerenstvo o femicidu, prihvatio raspravu o policiji
Nakon iscrpne rasprave, saborski Odbor za pravosuđe nije podržao prijedlog o osnivanju istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta u slučajevima nasilja nad ženama.
Za takav zaključak glasovala su tek tri člana Odbora, čime inicijativa nije dobila potrebnu većinu.
Predsjednik Odbora Nikola Grmoja kratko je konstatirao: „Odbor ne podržava prijedlog“, čime je prva točka dnevnog reda zaključena bez daljnjih procedura.
Rasprava o napadu na policajku podijelila zastupnike
U nastavku sjednice otvorena je druga točka – prijedlog sazivanja tematske sjednice o napadu na policijsku službenicu, koji je izazvao snažne političke prijepore.
Grmoja je istaknuo kako je inicijativu pokrenuo nakon nepravomoćne presude u slučaju napada na policajku u Zagrebu, gdje je strani državljanin osuđen uvjetno, uz obvezno liječenje.
„Ovakva presuda šalje lošu poruku i građanima i policiji. Moramo otvoriti raspravu o tome kakve poruke šalju ovakve odluke sudova“, poručio je.
Podsjetio je i na reakcije ministra pravosuđa Damira Habijana te ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji su također ocijenili kako presuda ne doprinosi povjerenju u pravosudni sustav.
Optužbe za politizaciju i pritisak na pravosuđe
Dio oporbe usprotivio se prijedlogu, upozoravajući na opasnost od političkog pritiska na pravosuđe.
Zastupnica Dalija Orešković ocijenila je kako bi rasprava o pojedinačnom, nepravomoćnom slučaju mogla predstavljati presedan.
„Ako ovo nije neprimjeren pritisak na pravosuđe, onda ne znam što jest“, poručila je, dodajući kako bi se rasprava trebala voditi na razini opće kaznene politike, a ne pojedinačnih presuda.
S druge strane, Grmoja je odbacio takve optužbe, naglasivši da je ključni problem upravo blaga kazna i poruka koju ona šalje.
„Da počinitelj nije pušten na slobodu, ova tema danas ne bi bila otvorena“, rekao je.
Fokus na sigurnost i zaštitu službenih osoba
U raspravi su se otvorila i šira pitanja sigurnosti, položaja policijskih službenika te zaštite žena od nasilja, pri čemu su zastupnici iznosili oprečna stajališta o uzrocima i rješenjima.
Zastupnica Rada Borić upozorila je kako problem nasilja nad ženama nadilazi pojedinačne slučajeve.
„Žene moraju biti sigurne, bez obzira radi li se o obiteljskom nasilju ili napadu na službene osobe“, istaknula je.
Usvojen HDZ-ov zaključak
Nakon glasovanja, odbijen je prijedlog predsjednika Odbora o sazivanju tematske sjednice u predloženom obliku.
Međutim, prihvaćen je alternativni zaključak Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), kojim se predviđa održavanje tematske sjednice u roku od 30 dana, ali uz naglasak na poštivanju neovisnosti sudbene vlasti i bez ulaska u konkretne sudske predmete.
Zaključak se odnosi na širu analizu sudske prakse vezane uz kaznena djela protiv službenih osoba, uz najavu uključivanja relevantnih institucija i stručnjaka.
Time je Odbor zaključio raspravu o ovoj točki, uz jasnu podjelu između političkih pristupa – od zahtjeva za oštrijim reakcijama na pojedinačne slučajeve do inzistiranja na institucionalnom i sustavnom pristupu bez političkog utjecaja na pravosuđe.
- Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
DOMOVINSKI RAT
sindikati Hrvatske,
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

