Vlada uvodi novo gospodarenje otpadom koje donosi GPS nadzor vozila, oštrije kazne te Znanstveni savjet za sanaciju odlagališta u Gospiću.
Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, održanoj 14. rujna 2026. godine, usvojene su povijesne izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom, te je istovremeno donesena odluka o osnivanju posebnog Znanstvenog savjeta za sanaciju opasnog odlagališta u Gospiću. Cilj ovih snažnih zakonskih i operativnih rezova, koje je u ime predlagatelja predstavila resorna ministrica Vučković, jest konačno i beskompromisno sprječavanje nezakonitog odlaganja, osiguravanje potpune transparentnosti i zaštita zdravlja građana. Sustav će se iz temelja promijeniti uvođenjem modernih tehnologija poput GPS praćenja, uspostavom strogih crnih lista za prekršitelje te snažnim oslanjanjem na multidisciplinarni znanstveni pristup u rješavanju nagomilanih ekoloških kriznih žarišta.
Predstavljajući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom, ministrica Vučković jasno je naznačila kako je dosadašnja praksa pokazala ozbiljnu potrebu za znatno jačim kontrolama na terenu. Vlada Republike Hrvatske ovim zakonskim rješenjem uvodi čvršći, neusporedivo transparentniji i, što je najvažnije, provediviji sustav nadzora. Naglasak se u potpunosti stavlja na preventivno djelovanje i sprječavanje nezakonitog postupanja s otpadnim materijalima. Prema novim odredbama, zahtijeva se puna sljedivost svih tokova otpada od mjesta nastanka do konačne obrade. Jedan od najvažnijih stupova novog zakona jest stvarna financijska odgovornost onih koji onečišćuju okoliš. Država više ne namjerava sanirati privatne ekološke katastrofe novcem poreznih obveznika bez jasnog mehanizma naplate.
Također, intencija je uspostaviti neusporedivo učinkovitiji rad i dnevnu koordinaciju između svih nadležnih državnih tijela, kao i jedinica lokalne i područne samouprave. Sve su to koraci kojima se Republika Hrvatska nastoji brže i kvalitetnije uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije. Konačni ciljevi su smanjivanje odlaganja miješanog komunalnog otpada na klasična odlagališta te drastično povećanje stope recikliranja, što predstavlja temelj modernog kružnog gospodarstva.
Kako bi se navedeno postiglo, ključne novine Prijedloga zakona donose revolucionarne promjene u operativnom nadzoru. Praksa je nažalost pokazala kako su dosadašnje kontrole lokacija na kojima se gospodari otpadom, kao i praćenje samih količina i kretanja tereta, bile nedostatne za brza i djelotvorna izvršenja naređenih mjera nadzornih tijela. Stoga se uspostavlja jedinstveni popis osoba kojima je izričito zabranjeno gospodarenje otpadom. Ova rigorozna mjera ne staje samo na pravnim osobama, već se zabrana direktno veže i uz odgovorne, ali i sve povezane osobe. Tim se pravnim mehanizmom napokon zatvara dugogodišnja “rupa u zakonu” te se smanjuje mogućnost da prekršitelji jednostavno nastave istu, po okoliš pogubnu djelatnost preko novoosnovanog trgovačkog društva.
Nadzor pošiljaka i samih lokacija prelazi u digitalno doba. Zakon uvodi obvezni i neprekinuti videonadzor svih lokacija za gospodarenje otpadom, kao i obvezno GPS praćenje svih vozila koja sudjeluju u prijevozu otpada. Inspektori i nadležne službe sada imaju jasna i nedvosmislena pravila za trenutno i privremeno zadržavanje sumnjivih pošiljaka, vozila te pripadajuće opreme na terenu. Lokacije na kojima se gospodari neopasnim otpadom od sada će biti podložne strogim kontrolama najmanje jednom godišnje, dok će lokacije koje zaprimaju i obrađuju opasni otpad biti predmetom detaljne provjere najmanje dva puta u jednoj godini. Inspekcije će na terenu provjeravati stvarne vrste i točne količine otpada, adekvatnost načina skladištenja i obrade, točnost vođenih evidencija te usklađenost s uvjetima iz izdane dozvole.
Kada je riječ o financijama, zakonodavac je odlučio maksimalno zaštititi imovinskopravne interese Republike Hrvatske. Financijsko jamstvo koje tvrtke moraju posjedovati sada mora biti u potpunosti dostatno za potencijalno uklanjanje otpada, njegovu oporabu ili zbrinjavanje, kao i za cjelokupnu sanaciju lokacije u slučaju štete. Iznos i dostatnost tog jamstva provjeravat će se najmanje jednom godišnje. Uz to, Republika Hrvatska ovim izmjenama dobiva moćan alat: stječe založno pravo na kompletnoj imovini onečišćivača i to do pune visine troška sanacije prostora. Ista prava spuštaju se i na niže razine vlasti, pa tako i lokalna jedinica stječe zakonsko založno pravo radi naplate svih troškova nastalih prilikom uklanjanja odbačenog otpada.
Dodatno su postroženi i precizirani uvjeti za samo izdavanje radnih dozvola. Prije nego što nadležna županija ili Grad Zagreb uopće izdaju dozvolu, obvezno se pribavlja detaljno obrazloženo mišljenje načelnika općine ili gradonačelnika, koje mora biti isključivo utemeljeno na važećem prostornom planu i točnoj namjeni građevine. Također, proširuje se krug obveznika koji su dužni koristiti elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada, čime se administrativni sustav zatvara i postaje otporniji na manipulacije. Miješani komunalni otpad usmjerava se isključivo u pripadajuće, moderne centre za gospodarenje otpadom, dok jedinice lokalne samouprave preuzimaju jasne obveze za adekvatno zbrinjavanje otpadne zemlje, kamena, te za uspostavu reciklažnih dvorišta namijenjenih građevnom otpadu. Očekivani učinci ovih mjera uključuju znatno brže otkrivanje nepravilnosti, potpunu i preciznu sljedivost kretanja materijala te značajno manji rizik da na kraju troškove sanacije plaćaju građani kroz lokalni ili državni proračun.
Međutim, Vlada nije stala samo na donošenju slova zakona, već je paralelno poduzela konkretne korake na sanaciji postojećih šteta, što najbolje oslikava slučaj u Lici.
Na sjednici je usvojen Prijedlog odluke o osnivanju Znanstvenog savjeta za stručnu potporu Vladi Republike Hrvatske u sanaciji nezakonito odloženog otpada na lokaciji Gospić. Naime, na navedenoj lokaciji u Gospiću utvrđeno je krajnje zabrinjavajuće i nezakonito odlaganje velikih količina otpada vrlo različitog sastava, koji potencijalno uključuje opasne i toksične tvari. S obzirom na ogroman mogući utjecaj ovakvog zagađenja na zdravlje ljudi, izvore pitke vode, kvalitetu tla, okolni zrak i druge vitalne sastavnice okoliša, Vladina je procjena kako ovakva sanacija ne trpi improvizaciju, već zahtijeva cjelovit, visoko multidisciplinaran i isključivo znanstveno utemeljen pristup.
Valja podsjetiti da je Vlada Republike Hrvatske još na sjednici koja je održana 10. rujna 2026. godine donijela prvu interventnu odluku o hitnom uklanjanju i sigurnom zbrinjavanju bezopasnog otpada koji je već bio uskladišten u velikim industrijskim vrećama. No, u sljedećoj, daleko složenijoj fazi, predstoji kompletna sanacija rasutog i opasnog zakopanog otpada. Taj postupak iziskuje iznimno oprezno daljnje stručno razmatranje i pripremu sigurnih provedbenih tehnoloških rješenja.
Upravo iz tog razloga, Prijedlog odluke o osnivanju Znanstvenog savjeta za stručnu potporu Vladi Republike Hrvatske u sanaciji nezakonito odloženog otpada na lokaciji Gospić predviđa okupljanje najeminentnijih hrvatskih stručnjaka. Zadaća ovog elitnog Znanstvenog savjeta bit će iscrpno razmatranje svih zdravstvenih, usko okolišnih, inovativnih tehnoloških i brojnih drugih stručnih aspekata procesa sanacije. Cilj je Vladi kontinuirano davati znanstveno utemeljena mišljenja i savjete. Savjet će s posebnom pozornošću razmatrati i analizirati sve dostupne podatke, kao i rezultate terenskih ispitivanja koji se odnose na stvarni sastav i kemijska svojstva tog otpada.
Za predsjednika ovog iznimno važnog Znanstvenog savjeta imenovan je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu. Za njegovog zamjenika Vlada je imenovala izv. prof. dr. sc. Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Multidisciplinarni pristup osiguran je imenovanjem vrhunskih znanstvenika iz različitih područja. Kao članovi Znanstvenog savjeta imenovani su prof. dr. sc. Ante Jukić, koji predstavlja Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, zatim prof. dr. sc. Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta, te prof. dr. sc. Jelena Parlov kao ugledna predstavnica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Poljoprivredni aspekt sanacije tla pokrivat će prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta, dok će zdravstveni segment pratiti prof. dr. sc. Iskra Alexandra Nola kao predstavnica Medicinskog fakulteta, odnosno Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”.
Sjednice ovog Savjeta primarno će sazivati njegov predsjednik, a zanimljivo je da Odluka ostavlja otvorenu mogućnost da ih, prema potrebi i ozbiljnosti situacije, sazove i sam predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Ovaj potez zorno dokazuje kako se pitanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj više ne tretira kao rubni komunalni problem, već kao prvorazredno nacionalno, sigurnosno i javnozdravstveno pitanje na koje će država, uz potporu akademske zajednice, odgovarati nultom tolerancijom prema prekršiteljima.
