Novi Zakon o lovstvu donosi jasnija pravila za lovce, poljoprivrednike i vozače. Saznajte tko po novom plaća štetu od divljači.
Vozači, lovci i poljoprivrednici od sada će funkcionirati po potpuno novim pravilima jer novi Zakon o lovstvu ukida dosadašnji model automatske isplate šteta i prebacuje milijunska sredstva za gospodarenje u ruke županija. Glavni je to zaključak 55. sjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na kojoj je predstavljen konačni prijedlog ovog važnog zakona, čije se donošenje čekalo dugih šest godina.
Sjednicu je vodila predsjednica Odbora Marijana Petir, a izmjene je predstavio državni tajnik Marinko Beljo, naglasivši kako je cilj stabilnije gospodarenje lovištima, sprječavanje šteta od divljači i veća pravna sigurnost.
Minimalna površina za osnivanje privatnih lovišta povećava se s 500 na 1000 hektara kako bi se izjednačila s državnim i zajedničkim lovištima i osigurale bolje biološke cjeline. Zakup prava lova produljuje se s 10 na 20 godina, što će omogućiti dugoročnija ulaganja u staništa i lovni turizam.
Uvodi se i pravo prednosti za domicilne lovačke udruge čiji članovi imaju prebivalište na tom području najmanje tri godine, čime se štiti lokalna tradicija i sprječavaju zloupotrebe.
Najveća financijska promjena odnosi se na raspodjelu novca od naknada za lov. Dosad je Ministarstvo uzimalo 50 posto, a županije 20 posto. Prema novom modelu, Ministarstvu ostaje samo 10 posto, dok će županije i Grad Zagreb dobivati čak 60 posto sredstava. Time će im na raspolaganju biti više od 2,5 milijuna eura godišnje, a taj novac moći će koristiti za osiguranje, isplatu šteta i unaprjeđenje lovstva.
Kraj automatskih isplata za nalet na divljač
Dosadašnji sustav isplate šteta za nalet vozila na divljač, na koji je od 2018. godine potrošeno preko 40 milijuna eura, odlazi u povijest. Više nema državnog fonda od gotovo 16 milijuna eura koji je pokrivao te troškove. Odgovornost se sada veže isključivo uz krivnju. Vozač sam snosi štetu ako je vozio neprilagođeno i kršio prometna pravila, dok lovačko društvo plaća samo ako se dokaže da je divljač na cestu istrčala zbog organiziranog skupnog lova. Ako nema krivnje ni jednih ni drugih, svatko snosi svoj trošak.
Državni tajnik Beljo pojasnio je da nestankom tog fonda novac nije ispario, već ostaje u državnom proračunu za druge namjene. Dodao je kako vozači štetu i dalje mogu pokriti kasko osiguranjem, a osiguravajuće kuće već nude i posebne, povoljne pakete osiguranja od naleta na sve životinje.
Sukob oko šteta na usjevima: Tko plaća ograde?
Pitanje šteta na poljoprivrednim usjevima izazvalo je najžučniju raspravu. Predsjednica Odbora Marijana Petir oštro je kritizirala odredbu prema kojoj poljoprivrednik mora na svoj trošak poduzimati razumne mjere zaštite poput postavljanja električnih pastira i ograda.
Upozorila je da poljoprivrednici ne upravljaju divljači te da nije pravedno da sami snose teret zaštite i dokazivanja.
Predložila je i strože rokove za isplatu odšteta.
S njom se složio i Krešimir Čabaj (DOMiNO), naglasivši da lovoovlaštenici moraju snositi objektivnu odgovornost jer je briga o divljači njihova temeljna djelatnost.
Zastupnica Jelena Miloš (Možemo) prigovorila je što na sjednicu nisu pozvani predstavnici Poljoprivredne komore kako bi rasprava bila uravnoteženija, s obzirom na to da su neki zastupnici otvoreno govorili iz perspektive lovaca.
S druge strane, saborski zastupnici i lovci Tomislav Klarić i Goran Kaniški (HDZ) te Stipan Šašlin (HDZ) snažno su stali u obranu lovačkih društava. Istaknuli su da lovačka društva nisu “bankomati”, da mnoga preživljavaju od članarina s budžetima od desetak tisuća eura te da ne mogu obilaziti svaku parcelu u državi. Naglasili su da su mnoga društva zbog dosadašnjeg nepravednog zakona završila u stečaju. Šašlin je pojasnio da obveza ne pada samo na poljoprivrednika, već da uz nova, veća sredstva, županije i lovoovlaštenici sada mogu sufinancirati nabavu repelenata i zaštitnih sredstava.
Nova pravila za oružje, kazne i edukaciju
Zastupnicu Miloš zanimalo je zašto su smanjene kazne za lovočuvare i zašto se mijenjaju pravila za poluautomatsko oružje. Državni tajnik odgovorio je da su kazne smanjene i prilagođene naplati na licu mjesta kako bi se izbjegle dugotrajne tužbe i propadanje udruga zbog sitnih administrativnih propusta, poput zaboravljene iskaznice. Što se tiče oružja, Hrvatska je stroža od nekih EU zemalja i ograničava poluautomatsko oružje na maksimalno dva naboja.
Raspravljalo se i o obveznom ispitu iz balistike i sigurnog rukovanja oružjem, koji po novom moraju proći svi – uključujući policajce i vojnike. Iako je Petir smatrala da se onima s iskustvom ispit treba priznati, Kaniški je objasnio da vojno rukovanje oružjem nema veze sa specifičnom sigurnošću u lovu. Istaknuo je da u šumi u kojoj se nalazi 50 naoružanih ljudi trebaju vladati stroga lovačka etika i pravila ponašanja kako ne bi došlo do tragedije.
Unatoč žustroj raspravi i oprečnim stavovima oko poljoprivrednih šteta, Odbor je većinom glasova prihvatio konačni prijedlog Zakona te ga uputio na usvajanje Hrvatskom saboru.
