ZAGREB, 5. veljače 2026. – U Hrvatskom saboru danas je održan okrugli stol na temu „Zakon o mirovinskom osiguranju – nove izmjene, nove nepravde?“, na inicijativu saborskog zastupnika Ivice Ledenka (Most). Rasprava je bila usmjerena na pravednost novih zakonskih rješenja, osobito u dijelu koji se odnosi na rad umirovljenika te utjecaj izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju na visinu i isplatu mirovina.
Na okruglom stolu, uz inicijatora Ivice Ledenka, sudjelovali su Milivoj Špika, predsjednika Bloka umirovljenici zajedno, Vesna Mamić, predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija, Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, prof. dr. sc. Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i konzultant, zastupnici Boris Piližota, Josip Jurčević, Marin Miletić i Nikola Grmoja.
U uvodnom obraćanju istaknuto je kako je Zakon o mirovinskom osiguranju izrazito široka i složena tema te da će ovakav format rasprave biti nastavljen kroz više okruglih stolova. Današnji je, naglašeno je, zamišljen kao prvi korak – s fokusom na pitanje rada umirovljenika i procjenu pravednosti novih zakonskih odredbi.
Prijevremena mirovina: više staža – manja mirovina
Posebna pozornost posvećena je statističkim podacima koji, kako je istaknuto, otvaraju ozbiljna pitanja pravednosti sustava. Naime, osobe koje su tijekom prošle godine odlazile u prijevremenu mirovinu u prosjeku su imale 60 godina i osam mjeseci života te čak 37 godina i osam mjeseci mirovinskog staža. Riječ je o gotovo dvije godine i osam mjeseci više staža u odnosu na korisnike redovne starosne mirovine, čiji je prosjek staža oko 35 godina.
Unatoč duljem radnom vijeku, prijevremeni umirovljenici danas u prosjeku primaju 573 eura mirovine, dok prosječna mirovina svih korisnika iznosi oko 689 eura. Ukidanje penalizacije nakon navršenih 70 godina života, predviđeno novim zakonom, donijelo bi povećanje mirovina u prosjeku za oko 57 eura, no sudionici su otvorili pitanje je li pravedno da se penalizacija ukida tek s fiksnom dobnom granicom, neovisno o tome je li netko u mirovinu otišao godinu, dvije ili pet godina ranije.
Rad na puno radno vrijeme – pola mirovine
Središnji dio rasprave obilježio je istup Milivoja Špike, predsjednika Bloka umirovljenici zajedno, koji je detaljno analizirao nove zakonske odredbe o radu umirovljenika.
Prema novim pravilima, od 1. siječnja 2026. godine umirovljenicima se omogućuje rad na puno radno vrijeme, ali uz ponovni izračun mirovine s mirovinskim faktorom 0,5, što u praksi znači isplatu polovice mirovine. Kako je istaknuo Špika, iako se formalno tvrdi da se „ne oduzima mirovina“, u stvarnosti se događa upravo suprotno.
Na primjeru prosječne mirovine od oko 700 eura i prosječne bruto plaće od 2.000 eura, upozorio je da umirovljenik kroz mirovinske doprinose praktički u cijelosti financira vlastitu „oduzetu“ polovicu mirovine, pa čak i dodatno uplaćuje državi. Ako se takav rad nastavi pet godina, umirovljenik državi, prema njegovim riječima, „poklanja“ oko 42.000 eura.
Bonifikacija koja vrijedi samo „na papiru“
Posebno je kritizirana odredba o bonifikaciji od 0,45 posto po mjesecu rada nakon 65. godine, koja se, kako je pojašnjeno, primjenjuje isključivo ako nema prekida radnog odnosa. Drugim riječima, samo oni koji ostanu raditi bez odlaska u mirovinu mogu ostvariti povećanje mirovine, dok umirovljenici koji se ponovno zaposle tu mogućnost nemaju.
Problem dodatno pogađa one s najnižim mirovinama, koji najčešće rade iz egzistencijalnih razloga, a ne radi dodatnog standarda, kao što je često slučaj u zapadnoeuropskim zemljama. Kod njih novi izračun često ne donosi nikakvu stvarnu korist, a u pojedinim slučajevima može rezultirati i nižom mirovinom, osobito kod onih koji su u mirovinu otišli po posebnim propisima.
Nelogičnosti i potencijal za pogodovanje
Špika je upozorio i na niz nelogičnosti u sustavu, poput mogućnosti zapošljavanja osoba s 100-postotnom nesposobnošću za rad, što otvara pitanja vjerodostojnosti invalidskih rješenja. Također je problematiziran članak 112. Zakona o radu, prema kojem je nastavak rada nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu moguć samo uz suglasnost poslodavca.
Takvo rješenje, ocijenjeno je, otvara prostor za arbitrarne odluke, pogodovanje i koruptivne prakse, osobito u državnim institucijama i poduzećima. Kao jedno od mogućih rješenja spomenut je prijedlog da se barem prve dvije godine nastavka rada omoguće isključivo na zahtjev radnika, bez suglasnosti poslodavca, no taj prijedlog nije uvršten u zakonske izmjene.
Trećina Hrvatske traži pravedniji sustav
Na kraju izlaganja Špika je naglasio kako Hrvatska danas ima oko 1,25 milijuna umirovljenika, što čini trećinu ukupnog stanovništva. Riječ je o skupini koja, poručeno je, zaslužuje znatno veću društvenu i političku pozornost, kao i pravedniji i transparentniji mirovinski sustav.
Vesna Mamić upozorila na zamke rada u mirovini: „Većina umirovljenika ne radi jer želi, nego jer mora“
Predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija Vesna Mamić svoje je izlaganje potkrijepila prezentacijom i konkretnim izračunima, nastojeći na „plastičan“ način pokazati što novi zakonski okvir u praksi znači za umirovljenike koji se odluče ili su prisiljeni nastaviti raditi.
Na samom početku istaknula je kako tijekom radnog vijeka velik broj radnika nedovoljno poznaje mirovinski sustav i rijetko razmišlja o posljedicama svojih odluka na buduću mirovinu. Prema njezinim riječima, radnici su uglavnom fokusirani na dobnu granicu za odlazak u mirovinu, dok zanemaruju niz drugih elemenata – od duljine staža i visine uplata do izbora fonda u drugom mirovinskom stupu.
Posebno je upozorila na zamke drugog mirovinskog stupa, gdje mnogi osiguranici uopće ne prate nalaze li se u A, B ili C fondu, iako taj izbor može značajno utjecati na visinu mirovine. „Ljudi to prepuštaju slučaju, a posljedice osjećaju tek kada odu u mirovinu“, naglasila je, dodavši kako sindikati kontinuirano nastoje educirati radnike o mirovinskom sustavu kako bi znali što ih čeka u budućnosti.
Malo umirovljenika radi – ali oni koji rade, rade iz nužde
Govoreći konkretno o radu u mirovini, Mamić je navela podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema kojima je u 2025. godini u prosjeku radilo 36.137 umirovljenika, što čini svega 2,8 posto ukupnog broja umirovljenika. Većina njih radila je na pola radnog vremena, dok tek nove zakonske izmjene otvaraju mogućnost rada na puno radno vrijeme.
Analiza sektora u kojima umirovljenici najčešće rade pokazuje da se radi uglavnom o prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prijevozu i skladištenju, kao i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Iznimku djelomično čine stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, no ukupna slika, kako je istaknula, pokazuje da se većinom radi o slabo plaćenim i fizički zahtjevnim poslovima.
„To jasno govori da umirovljenici ne rade zato što žele dodatni standard, nego zato što moraju preživjeti“, poručila je Mamić, podsjetivši da je granica rizika od siromaštva u Hrvatskoj oko 650 eura za samca, dok je za četveročlanu obitelj, ako radi samo jedna osoba, oko 1.200 eura. Posebno zabrinjava podatak da je čak 40 posto osoba starijih od 65 godina u riziku od siromaštva.
Oporezivanje mirovina dodatno destimulira rad
Jedna od ključnih tema njezina izlaganja bilo je oporezivanje mirovina, koje sindikati smatraju nepravednim i destimulirajućim, osobito za mali broj umirovljenika koji rade. Naime, mirovine se oporezuju uz osobni odbitak od 600 eura, što znači da se, ako se odbitak primijeni na mirovinu, sav prihod ostvaren radom u potpunosti oporezuje.
Kroz konkretne primjere Mamić je pokazala da razlika u primjeni osobnog odbitka – na mirovinu ili na plaću – može značiti razliku i veću od 100 eura mjesečno, uz dodatno smanjenje same mirovine. Kod rada na minimalnoj plaći, što je u praksi najčešći slučaj za umirovljenike, ukupni mjesečni prihod često se svodi na iznose koji jedva prelaze prag siromaštva.
Slično vrijedi i za rad na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine. U tom slučaju, ako se osobni odbitak primjenjuje na plaću, umirovljenik prima iznos sličan minimalnoj plaći, dok primjena odbitka na mirovinu rezultira osjetno manjim ukupnim prihodom.
Mirovina nije plaća, nego renta od prethodnog rada
Zaključno je naglasila kako sindikati smatraju da bi mirovine trebale biti izuzete od oporezivanja, jer ne predstavljaju plaću, već rentu ostvarenu temeljem dugogodišnjeg rada i uplata u sustav. Ako se već želi dodatno oporezivati, smatra Mamić, onda bi se to trebalo odnositi isključivo na rad umirovljenika, a ne na samu mirovinu.
„Frustrirajuće je da ljudi, nakon desetljeća rada, u mirovini i dalje moraju kalkulirati hoće li im se rad uopće isplatiti“, poručila je, dodavši kako sadašnja rješenja umjesto poticanja rada često proizvode dodatnu nesigurnost i osjećaj nepravde među umirovljenicima.
Višnja Stanišić: „Umirovljenici su postali zadnja rupa na svirali, a novi sustav ih prisiljava na snalaženje“
Predstavnica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić iznijela je niz kritičkih osvrta na položaj umirovljenika, rad u mirovini, opću invalidsku mirovinu, poreznu politiku te temeljne manjkavosti mirovinskog sustava.
Već na početku izlaganja izrazila je nezadovoljstvo i iznenađenje izostankom predstavnika vladajućih struktura, naglasivši kako se ne radi o pitanju političkih animoziteta, nego o temi koja izravno pogađa više od 1,2 milijuna građana.
„Izostanak onih koji odlučuju i onih koji bi trebali štititi interese umirovljenika pokazuje gdje se oni danas nalaze u društvu. Meni se čini da su umirovljenici postali zadnja rupa na svirali“, poručila je Stanišić, istaknuvši kako takav odnos najbolje govori o stvarnim prioritetima države.
Rad u mirovini nije izbor, nego nužda
Govoreći o radu u mirovini, Stanišić je naglasila da se radi o vrlo malom postotku umirovljenika – oko tri posto – od kojih velika većina radi teške i slabo plaćene poslove, i to ne iz osobne želje, već iz egzistencijalne potrebe.
„Većina umirovljenika ne želi raditi. Oni žele živjeti od svoje mirovine. Rad u mirovini nije slobodna odluka, nego prisila“, istaknula je, dodavši kako se često stvara lažna slika da je produženi rad potreban kako bi stariji ljudi imali „svrhu života“.
Takvu argumentaciju smatra neuvjerljivom i neiskrenom. „Ne znam kakva je svrha života stajati četiri sata na blagajni ili raditi teške fizičke poslove. Svrha mirovine je da se čovjek nakon desetljeća rada napokon može posvetiti sebi – obrazovanju, kulturi, hobijima, zdravlju“, naglasila je.
Doprinosi koje umirovljenici sami sebi plaćaju
Stanišić je upozorila da se problem uplata doprinosa ne odnosi samo na one koji rade puno radno vrijeme uz polovicu mirovine, već i na umirovljenike koji rade pola radnog vremena. U oba slučaja, istaknula je, dolazi do situacije u kojoj umirovljenici kroz doprinose praktički sami financiraju vlastitu mirovinu, što dodatno potkopava logiku sustava.
Opća invalidska mirovina bez kontrole – rizik za sve
Poseban naglasak stavila je na pitanje opće invalidske mirovine. Podsjetila je da su i ranije postojali slučajevi u kojima su osobe, nakon poboljšanja zdravstvenog stanja, ponovno prolazile liječničke procjene i vraćale se na tržište rada, uz prestanak isplate mirovine.
Današnja praksa, prema kojoj osobe s općom nesposobnošću za rad mogu raditi bez nove liječničke procjene, ocijenjena je rizičnom i za radnike i za poslodavce. „Ako se nešto dogodi na radnom mjestu, tko će preuzeti odgovornost što je zaposlena osoba s općom invalidskom mirovinom?“ upitala je, dodavši kako će interes za takav rad u praksi biti vrlo ograničen.
Bonifikacije bez ograničenja – ali s mnogo nejasnoća
Osvrnula se i na odredbu o bonifikaciji od 0,45 posto po mjesecu rada, istaknuvši da više ne postoji gornja granica od 27 posto. Kao primjer navela je slučaj u kojem je umirovljenica, radeći do 78. godine života, ostvarila povećanje mirovine od čak 80 posto, čime je praktički udvostručila iznos primanja.
Ipak, upozorila je da sustav postaje izrazito složen i nepregledan, jer će se umirovljenici morati detaljno preračunavati – hoće li im se isplatiti prekid radnog odnosa, rad uz polovicu mirovine ili nastavak rada bez prekida kako bi ostvarili bonifikaciju.
„Za neke s visokim plaćama jedno rješenje će biti povoljnije, za druge drugo. To je sustav koji nije ni jasan ni pravedan“, ocijenila je.
Otvaranje prostora za privilegirane
Stanišić je upozorila i na mogućnost manipulacija, osobito u državnim i javnim institucijama, gdje bi pojedinci na dobro plaćenim pozicijama mogli prekinuti radni odnos na jedan dan, ostvariti pravo na mirovinu i potom se vratiti na posao, istodobno primajući plaću i mirovinu.
„Kritizirali smo takvu praksu kod pojedinih saborskih zastupnika, a sada je praktički omogućavamo svima“, naglasila je, dodajući kako takva rješenja dodatno opterećuju proračun, dok se istodobno stvara dojam velikodušnosti države koji, u stvarnosti, nije opravdan.
Porezna politika pogoduje manjini
Za razliku od dijela sudionika, Stanišić se nije složila s idejom ukidanja poreza na mirovine kao univerzalnog rješenja. Podsjetila je da više od 600 tisuća umirovljenika uopće ne plaća porez, a od njih tek dva posto radi.
Najveću korist od ukidanja poreza, istaknula je, imali bi umirovljenici s mirovinama između 1.500 i 3.000 eura, kojima bi godišnji dobitak dosezao i 3.600 eura, dok bi većina ostalih ostala bez ikakvog stvarnog poboljšanja.
„Vlada tada kaže da je povećala prosječnu mirovinu. Pitanje je – kome? Ako želite povećati mirovine, morate voditi računa o svim umirovljenicima, a ne samo o odabranim skupinama“, poručila je.
Sustav koristi manjinama, a većinu ostavlja po strani
Zaključno je istaknula kako se aktualnim izmjenama pomaže pojedinim skupinama – bilo kroz ukidanje penalizacije, posebne invalidske kategorije ili porezne olakšice – dok više od 60 posto umirovljenika od tih promjena nema nikakvu korist.
„To su temeljni problemi mirovinskog sustava o kojima se mora ozbiljno razgovarati. Bez toga ćemo i dalje imati sustav koji izgleda pravedno na papiru, ali u stvarnosti ostavlja većinu umirovljenika na margini“, zaključila je Stanišić.
Andrej Grubišić: Hrvatski mirovinski sustav je politički monopol, a rad se umjesto da se nagrađuje – kažnjava
Prof. dr. sc. Andrej Grubišić, ekonomski analitičar i konzultant, u iscrpnom izlaganju o hrvatskom mirovinskom sustavu upozorio je na duboke strukturne probleme sustava koji, kako je naglasio, imaju goleme ekonomske, ali prije svega političke posljedice. Mirovinski sustav, iako se često predstavlja kao tehničko ili ekonomsko pitanje, u svojoj je srži – političko pitanje s dalekosežnim reperkusijama za sadašnje i buduće umirovljenike.
Grubišić smatra da je temeljni problem postojećeg sustava njegova izrazita centraliziranost i monopol države, što, kako kaže, ne daje dobre rezultate – ne samo u Hrvatskoj, nego ni u mnogim drugim zemljama. Takav sustav naziva inherentno nepravednim i suprotnim „prirodnim zakonima ekonomije“.
„Nelogično je da čovjek koji cijeli radni vijek radi i izdvaja, od svakih 100 eura mora 75 eura dati drugima, a samo 25 sebi, i to pod pravilima koja tih 25 čine vrlo nesigurnima. To nije solidarnost – to je nesolidarnost“, poručio je.
Oduzeta odgovornost građanima
Iako ističe da je osobno zagovornik solidarnosti, Grubišić upozorava da se ovakvim modelom odgovornost za vlastitu budućnost oduzima građanima i prenosi na političare, koji često kratkoročno razmišljaju i neće snositi posljedice svojih odluka.
„Ljudi se ne brinu o svojoj mirovini jer im je odgovornost oduzeta. Prenesena je na političare koji danas sjede za stolom, a sutra više neće biti tu. No problemi ostaju onima koji danas uplaćuju“, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, potrebno je jasno razlikovati dva problema: položaj sadašnjih umirovljenika i položaj budućih umirovljenika. Dok se za buduće generacije sustav može i mora mijenjati, prava stečena postojećim zakonima za sadašnje umirovljenike moraju se poštivati.
Rad kao društvena vrijednost, a ne prijetnja
Jedna od ključnih poruka Grubišićeva izlaganja odnosi se na rad umirovljenika. Suprotno čestim tvrdnjama da umirovljenici „uzimaju posao mladima“, on smatra da upravo suprotno – često spašavaju radna mjesta.
„Ako nemate dovoljno radne snage, poduzeća se zatvaraju. Neka se niti ne otvore, a vi nikada ne vidite propuštenu priliku. Umirovljenici danas često brane postojeća radna mjesta“, rekao je.
Naglasio je kako rad umirovljenika stvara lanac pozitivnih učinaka: koristi poslodavcu, kupcu, dobavljačima, zaposlenicima, kreditorima i vlasnicima kapitala, a u konačnici i državi.
„Ako vlasnik nema adekvatan prinos na kapital, neće imati ni motiv ostati u tom poslu. I u tome nema ničega spornog“, dodao je.
Dobit i za državu: PDV kao ključni prihod
Grubišić smatra da bi dohodak koji umirovljenici ostvare radom trebao biti neoporezovan, no i tada bi država imala izravnu korist.
„Umirovljenik će gotovo sav taj dohodak potrošiti. U svemu što kupi platit će PDV, a taj PDV puni proračun, čuva radna mjesta i generira daljnje porezne prihode. To je čista win-win situacija“, rekao je.
Ignoriranje tih činjenica, smatra, moguće je samo kod ekonomske nepismenosti, političke indolencije ili pretjerane zaokupljenosti politikanstvom, a ne stvarnim interesima građana.
Kako brzo pomoći sadašnjim umirovljenicima?
Govoreći o kratkoročnim rješenjima za povećanje mirovina postojećim umirovljenicima, Grubišić upozorava na iznimnu složenost poreznog sustava, ali ističe da rješenje postoji – i da je zapravo vrlo jednostavno.
„Ukupna masa isplaćenih mirovina iz prvog stupa iznosi oko 10 milijardi eura godišnje. Državni proračun za 2026. procjenjuje se na oko 40 milijardi eura. Nitko od nas ne živi dvostruko bolje zbog toga“, naveo je.
Predlaže smanjenje državne potrošnje za svega 10 posto – oko 5 milijardi eura – i preusmjeravanje tih sredstava izravno u prvi mirovinski stup.
„Troši se na masu nepotrebnih stvari jer se troši tuđi novac. Smanjite potrošnju, uzmite ono što je očito bespotrebno i stavite u prvi mirovinski stup. Time ćete u kratkom roku učiniti više dobra za veći broj ljudi nego kompleksnim reformama“, poručio je.
Jednaka pravila i poštivanje stečenih prava
Na kraju, Grubišić je jasno istaknuo da je protiv oporezivanja bilo kojih mirovina, bez obzira na njihov iznos, te da se umirovljenike mora tretirati jednako.
„Postoje razlozi zašto netko ima 1.500 eura mirovine, a netko 700. Sustav je nesavršen, ali prava stečena po važećim zakonima moraju se poštivati. Za buduće generacije sustav se može i treba mijenjati – ali ne retroaktivno“, zaključio je.
Miletić: Reforma je politički gotovo nemoguća bez dolaska na vlast
Zastupnik Mosta Marin Miletić upozorio je na realnost političkog procesa, istaknuvši kako se iz oporbe mogu iznositi prijedlozi, ali da se zakoni mogu mijenjati isključivo iz pozicije vlasti. Upozorio je na „začarani krug“ u kojem se nalazi svaka politička opcija koja želi provesti ozbiljnu reformu.
„Imate više od 1,2 milijuna umirovljenika koji izlaze na izbore. Kako politički izaći pred njih i reći da je sustav nepravedan i da će se rezati troškovi, ukidati općine, rezati subvencije? S tom porukom ostajete u vječnoj oporbi“, rekao je Miletić, dodavši kako je mirovinska reforma klasični gordijski čvor hrvatske politike.
Posebno se osvrnuo na pitanje državne potrošnje, udruga i javnih rashoda, istaknuvši da bez jasnog rezanja neefikasnih troškova nema prostora za ozbiljnije poboljšanje mirovina.
Grubišić: Dvije trećine društva živi od države
Na Miletićevo pitanje odgovorio je ekonomski analitičar prof. dr. sc. Andrej Grubišić, iznijevši niz podataka koji, prema njegovim riječima, objašnjavaju zašto je reforme iznimno teško provesti.
„Po mojim izračunima, oko dvije trećine ljudi u Hrvatskoj direktno ili indirektno je vezano uz državne novce“, rekao je Grubišić, podsjetivši da je broj zaposlenih u javnom i širem državnom sektoru porastao s oko 400 tisuća 2008. godine na oko 500 tisuća danas, unatoč padu ukupnog broja stanovnika.
Kada se tome dodaju umirovljenici i dio privatnog sektora koji posluje gotovo isključivo s državom, dolazi se, kako tvrdi, do čak 2,6 ili 2,7 milijuna ljudi čiji egzistencijalni interes ovisi o proračunu.
„S tako snažnim interesnim sferama iznimno je teško pomaknuti bilo što, a da nekoga ne izbacite iz njegove zone komfora“, naglasio je.
Grubišić je upozorio na višak zaposlenih u javnom sektoru, ne dovodeći u pitanje pojedinačne plaće, već ukupnu masu plaća, te na milijarde eura subvencija i rastuće troškove zdravstvenog sustava, uz ocjenu da kvaliteta i dostupnost usluge ne prate rast izdvajanja.
Kao kratkoročno rješenje predložio je da se barem 10 posto ušteda iz državne potrošnje preusmjeri u prvi mirovinski stup, kako bi se odmah pomoglo sadašnjim umirovljenicima, uz naglasak da to ne rješava problem budućih generacija.
Posebno je istaknuo da bi se mirovine trebale usklađivati s rastom plaća, a ne dominantno s inflacijom, jer ekonomska povijest pokazuje da dugoročno rast plaća bolje štiti standard umirovljenika.
Špika: Najniža mirovina ispod granice siromaštva je politička odluka
Predstavnik umirovljeničkih inicijativa, gospodin Špika, naglasio je da ne postoji rješenje koje će se svidjeti svima, ali da se mirovinski sustav mora temeljiti na dva ključna parametra: duljini radnog staža i visini izdvajanja.
„Ne želim biti populist. Mirovina mora ovisiti o tome koliko ste radili i koliko ste uplaćivali“, poručio je.
Upozorio je da je startni izračun mirovine u Hrvatskoj „katastrofalan“, navodeći kako je najniža mirovina za puni radni staž trenutačno oko 612 eura, što je ispod granice siromaštva. Prema njegovim riječima, da su se mirovine proteklih desetljeća usklađivale sa 100 posto rasta plaća, danas bi ta mirovina iznosila oko 1.000 eura.
„To nije bila nemogućnost proračuna, nego isključivo politička odluka“, zaključio je.
Jurčević: Umirovljenici su ključna, ali neujedinjena snaga
Zastupnik Josip Jurčević govorio je iz perspektive umirovljenika i povjesničara, istaknuvši da Hrvatska već više od stoljeća baštini upravljačke strukture koje ne služe interesima većine društva.
Umirovljenike je nazvao najbrojnijom i potencijalno najmoćnijom interesnom skupinom u zemlji, ali i duboko podijeljenom.
„Da su umirovljenici u stanju dogovoriti se oko nekoliko zajedničkih točaka interesa i nastupiti kao jedinstvena socijalna skupina, stanje u Hrvatskoj moglo bi se vrlo brzo promijeniti“, rekao je Jurčević, upozorivši da se egzistencijalna nesigurnost često koristi kao sredstvo političke kontrole.
Piližota: 500 ili 600 eura – svejedno je, to je poraz
Zastupnik Boris Piližota naglasio je da je rasprava o tome iznosi li prosječna mirovina 500 ili 600 eura zapravo apsurdna.
„Bilo koji od tih iznosa poražavajući je za hrvatske umirovljenike“, rekao je, istaknuvši nelogičnost oporezivanja mirovina i ograničavanja isplate mirovine onima koji se odluče raditi.
Upozorio je i na problem invalidskih mirovina te na nelogičnosti sustava koji istodobno proglašava ljude nesposobnima za rad, a zatim očekuje njihovu radnu aktivaciju.
Kao rješenje predložio je model usklađivanja mirovina prema povoljnijem parametru – ili rastu plaća ili inflaciji – kako bi se barem zadržao postojeći odnos mirovina i plaća.
Grmoja: Mirovine nisu jedino političko pitanje
Zastupnik Nikola Grmoja upozorio je da se političko ponašanje umirovljenika ne može svesti isključivo na pitanje mirovina.
„Ljudi glasaju i prema vrijednostima, identitetu, svjetonazoru. Mirovine su važne, ali nisu jedini razlog političkog izbora“, rekao je.
Govoreći o demografiji, naglasio je da ekonomske mjere same po sebi nisu dovoljne te da su kultura, vrijednosti i jasne poruke države jednako važne kao i financijski poticaji.
Zaključak: Svi znaju da sustav ne valja, ali nitko ne želi prvi rez
Rasprava je pokazala da među sudionicima postoji široko slaganje oko dijagnoze – mirovinski sustav je nepravedan, preskup i dugoročno neodrživ – ali i duboko neslaganje oko političkog puta prema promjenama. Između straha od gubitka birača, snažnih interesnih skupina i naslijeđenih struktura, mirovinska reforma ostaje jedna od najtežih i najosjetljivijih tema hrvatske politike.
- Masovna grobnica u jami Golubinka: Ekshumirano 18 žrtava
Ministarstvo hrvatskih branitelja otkrilo je novu masovnu grobnicu u jami Golubinka na brdu Sopanj (Općina Tisno). Dosad su ekshumirani posmrtni ostaci 18 žrtava Drugog svjetskog… Pročitaj više: Masovna grobnica u jami Golubinka: Ekshumirano 18 žrtava - MILIVOJE ŠPIKA (BUZ): “Prosječna mirovina mora biti 900 eura, a ne milostinja iz proračuna!”
Čelnik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), Milivoje Špika, secira goruće probleme hrvatskih umirovljenika, kritizira sindikalne strategije i otkriva zašto je jedinstvo umirovljeničkih stranaka trenutno “nemoguća misija”.… Pročitaj više: MILIVOJE ŠPIKA (BUZ): “Prosječna mirovina mora biti 900 eura, a ne milostinja iz proračuna!” - Decentralizacija ili iluzija: Hrvatska u mreži rascjepkanosti, nedostatka kapaciteta i financijske ovisnosti
ZAGREB, 28. travanj 2026. – U utorak je u Hrvatskom saboru, u organizaciji klubova zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, održan okrugli stol pod nazivom “Decentralizacija… Pročitaj više: Decentralizacija ili iluzija: Hrvatska u mreži rascjepkanosti, nedostatka kapaciteta i financijske ovisnosti - Dubrovnik centar Europe: Summit Triju mora otvorio “Zlatno doba” suradnje sa SAD-om
DUBROVNIK, 28. travanj 2026. – Deset godina nakon potpisivanja povijesne Dubrovačke deklaracije, biser Jadrana ponovno je ugostio čelnike Inicijative triju mora (3SI) na summitu koji… Pročitaj više: Dubrovnik centar Europe: Summit Triju mora otvorio “Zlatno doba” suradnje sa SAD-om - 31. obljetnica VRO Bljesak: Svečani program u Okučanima
Vojno-redarstvena operacija koja je simbol hrvatske slobode bit će proslavljena uz bogat program, prelete borbenih aviona Rafale, pokazne vježbe elitnih postrojbi itradicionalno druženje građana. U… Pročitaj više: 31. obljetnica VRO Bljesak: Svečani program u Okučanima - Kujundžić: Demografija je majka svih politika, a ne socijala
ZAGREB, 28. travnja 2026. – U današnjem iznošenju stajališta u ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića, zastupnik Ante Kujundžić uputio je dramatičan… Pročitaj više: Kujundžić: Demografija je majka svih politika, a ne socijala - Herojski put “Kuna”: 35. obljetnica 3. gardijske brigade
OSIJEK, 28. travanj 2026. – Od početka velikosrpske pobune pa sve do konačnog oslobođenja Republike Hrvatske, 3. gardijska brigada “Kune” ispisala je neke od najsvjetlijih… Pročitaj više: Herojski put “Kuna”: 35. obljetnica 3. gardijske brigade - 35 godina od osnutka udarne igle Hrvatske vojske – 4. gardijske brigade “Pauci”
SPLIT, 28. travanj 2026. – Postoje postrojbe koje su ratovale, i postoji 4. gardijska brigada. Danas, 28. travnja, obilježavamo točno 35 godina od dana kada… Pročitaj više: 35 godina od osnutka udarne igle Hrvatske vojske – 4. gardijske brigade “Pauci” - Trijumf Nasurovića u Drenovcima: Pobjeda uz podršku Vlajčića
Uvjerljiva pobjeda nezavisne liste Josipa Nasurovića na prijevremenim izborima u Drenovcima. Uz visoku izlaznost od 51,69%, birači su poslali jasnu poruku, unatoč Anušićevom angažmanu u… Pročitaj više: Trijumf Nasurovića u Drenovcima: Pobjeda uz podršku Vlajčića - Kraj ere koncesija: Grad preuzima ključeve parkiranja!
Nakon rješavanja pravnih prepreka i odluke Državne komisije, Grad preuzima upravljanje parkiranjem u svoje ruke. Nakon gotovo tri desetljeća koncesijskog modela, uvodi se moderan i… Pročitaj više: Kraj ere koncesija: Grad preuzima ključeve parkiranja!
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
