dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović,

Decentralizacija ili iluzija: Hrvatska u mreži rascjepkanosti, nedostatka kapaciteta i financijske ovisnosti

Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB, 28. travanj 2026. – U utorak je u Hrvatskom saboru, u organizaciji klubova zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a, održan okrugli stol pod nazivom “Decentralizacija ili iluzija: Tko stvarno upravlja Hrvatskom – građani ili sustav?”. Glavno uvodno izlaganje održala je znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta Zagreb, dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, koja je kroz niz zabrinjavajućih podataka demonstrirala kako je stvarna decentralizacija u Hrvatskoj trenutno neostvariva zbog prevelike rascjepkanosti i financijske ovisnosti lokalnih jedinica o središnjoj državi.

Teritorijalna rascjepkanost i nedostatak kapaciteta

U Hrvatskoj danas postoji 428 općina i 127 gradova, od kojih se velika većina bori s manjkom osnovnih kapaciteta za pružanje usluga građanima. Jurlina Alibegović je istaknula ključne apsurde trenutnog sustava:

  • U čak 71 gradu (od ukupno 127) živi manje od 10.000 stanovnika, što je ustavni kriterij za status grada.
  • U 55 općina živi manje od 1.000 stanovnika, a u dodatnih 156 općina manje od 2.000.
  • Čak 186 općina i gradova nema registriranog niti jednog proračunskog korisnika (ustanovu ili trgovačko društvo), što znači da nemaju vlastite vrtiće ni komunalna poduzeća za obavljanje zakonom propisanih zadaća.
  • Preko 55 % općina i gradova te 60 % županija svrstano je u potpomognuta (nerazvijena) područja.

Krah politike spajanja općina

Iako je središnja država u srpnju 2022. godine uvela financijske poticaje za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave (JLS), rezultati su poražavajući.

  • Stvarno spajanje: Do danas se nije dogodilo niti jedno dobrovoljno stvarno spajanje (Model C). Glavne prepreke su političke prirode (različite stranke na vlasti u susjednim općinama), strah građana od gubitka lokalnog identiteta te strah lokalnih službenika od gubitka posla.
  • Funkcionalno spajanje: Funkcionalno se spojilo 137 jedinica (110 općina i 27 gradova), što je daleko ispod cilja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To “spajanje” uglavnom se svelo na zapošljavanje zajedničkog komunalnog ili poljoprivrednog redara te osnivanje zajedničkih vrtića, čime su općine zapravo samo iskoristile državna sredstva za formaliziranje već postojeće suradnje.
  • Neiskorištena sredstva: Od planiranih 44,6 milijuna eura za poticanje spajanja, do sada je iskorišteno svega 10,7 milijuna eura (24 %).

Privid financijske autonomije

Jurlina Alibegović upozorila je i na snažnu centralizaciju financija. Dok se općine i gradovi najvećim dijelom financiraju iz poreza na dohodak, županije gotovo 50 % svojih prihoda ostvaruju iz državnih pomoći.

“Zakonima općine, gradovi i županije imaju pravo ostvarivati prihode iz općinskih, gradskih, odnosno županijskih poreznih izvora.”

Lokalne jedinice nemaju stvarnu autonomiju u kreiranju poreznih prihoda. Potpunu samostalnost u određivanju stopa i osnovica imaju jedino kod poreza na korištenje javnih površina.

“Ono što je važno napomenuti jest da porezi jedinica lokalne samouprave obuhvaćaju četiri vrste poreza: porez na potrošnju, porez na nekretnine, porez na korištenje javnih površina i porez na promet nekretnina.”

S druge strane, novi model poreza na nekretnine dodatno narušava lokalnu samostalnost jer propisuje obvezu njegova uvođenja, pri čemu 20 % prikupljenih sredstava sada mora ići županijama, za razliku od dosadašnjeg poreza na kuće za odmor koji je bio isključivi prihod gradova i općina.

Na kraju, važno je istaknuti da Ustav Republike Hrvatske i resorni zakoni propisuju obvezu države da financijski pomaže slabije jedinice lokalne samouprave. Međutim, Ustav ne propisuje takvu obvezu kada je riječ o financijski slabijim jedinicama regionalne samouprave.

S druge strane, u praksi vidimo da županije u svojim proračunima ostvaruju gotovo 50 % prihoda iz različitih oblika pomoći.

“Podaci jasno pokazuju da moramo zajednički doprinijeti novom viđenju buduće decentralizacije u Hrvatskoj i zapitati se ima li ovakav sustav smisla dalje održavati,” zaključila je Jurlina Alibegović.

Zaključno, izneseni podaci na okruglom stolu jasno postavljaju pitanje ima li ovakav sustav administrativne podjele smisla i je li stvarna decentralizacija u Hrvatskoj samo iluzija koja služi održavanju postojećeg političkog statusa quo.




DOMOVINSKI RAT


IZBOR UREDNIKA

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Tagged

Odgovori