ZAGREB, 6. veljače 2026. – Zastupnik Domovinskog pokreta Tomislav Josić izjavio je danas u Hrvatskom saboru kako je uklanjanje mauzoleja Vukašinu Šoškočaninu u Borovu selu konačno realizirano, čime je, kako je naglasio, ispravljena dugogodišnja institucionalna nepravda i simbolična uvreda žrtvama Domovinskog rata, posebno dvanaestorici ubijenih hrvatskih redarstvenika.
Izlažući stajalište Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, Josić je podsjetio kako je Šoškočanin bio zapovjednik obrane Borova sela te osoba koju smatra najodgovornijom za ubojstvo 12 hrvatskih policajaca u svibnju 1991. godine. Istaknuo je kako bi u svakoj pravno uređenoj državi takav zločin bio promptno procesuiran, no u Hrvatskoj, ni više od tri desetljeća kasnije, odgovorni nisu privedeni pravdi.

„Imali smo više od 30 godina mauzolej koji je veličao zapovjednika obrane Borova sela, dok se istodobno nije procesuirala odgovornost za ubojstvo hrvatskih redarstvenika“, rekao je Josić, dodavši da takav spomenik nikada nije smio postojati na teritoriju Republike Hrvatske.
Posebno je naglasio da su, uz mauzolej, postojale i ploče s imenima osoba označenih kao „heroji za otadžbinu“, što je, prema njegovim riječima, dodatno vrijeđalo uspomenu na žrtve i njihove obitelji. Josić je istaknuo kako je uklanjanje takvih obilježja trebalo uslijediti odmah nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, no to se, iz političkih i zakonskih razloga, godinama nije dogodilo.
Govoreći o vlastitim nastojanjima, Josić je naveo kako je tijekom godina o tom problemu razgovarao s nizom hrvatskih predsjednika, uključujući Ivu Josipovića, Kolindu Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića. „Svi su se slagali da to nije u redu, ali su tvrdili da se spomenik ne može ukloniti bez izmjene Zakona o grobljima“, rekao je.
Upravo je promjena tog zakona, naglasio je Josić, bila jedan od ključnih uvjeta Domovinskog pokreta u pregovorima o ulasku u vladajuću koaliciju. „Jedan od uvjeta bio je da SDSS ne bude dio vlasti, a drugi da se donese zakon o grobljima kako bi se ovaj mauzolej mogao ukloniti na zakonit i civiliziran način“, pojasnio je.
Nakon donošenja zakona, Vukovarsko-srijemska županija uputila je dopis Općini Borovo, čime je započeo postupak uklanjanja spornog obilježja. Josić je naveo kako su tijekom radova kružile dezinformacije da se mauzolej navodno obnavlja ili dodatno uređuje, no danas, kako je naglasio, postoji i videozapis koji potvrđuje da su konstrukcija, spomenik i pripadajuće ploče u potpunosti uklonjeni.
„Toga spomenika više nema – ni mauzoleja, ni ploča“, poručio je Josić.
Dodao je kako sličnih spornih obilježja još ima na području Vukovarsko-srijemske županije, ali je naglasio da su u mnogim slučajevima obitelji već uklonile ili izmijenile problematične natpise. Zaključno je zahvalio hrvatskim braniteljima, osobito onima iz Vukovarsko-srijemske županije, koji su godinama pokazivali suzdržanost i poštivanje zakona, unatoč opravdanom revoltu.
„Hvala dragom Bogu da smo imali snage donijeti taj zakon i da se to, ja bih rekao, smeće ukloni“, zaključio je Josić.

Tko je bio Vukašin Šoškočanin?
Vukašin Šoškočanin, rođen 24. lipnja 1958. godine, prije raspada Jugoslavije živio je u Vukovaru gdje je radio kao veterinarski tehničar. Do kraja 1980-ih bio je gotovo nepoznat široj javnosti, no politički i društveni lomovi 1990. godine doveli su do njegove brze i radikalne transformacije – od civilne osobe do jednog od ključnih organizatora oružane pobune protiv Republike Hrvatske u istočnoj Slavoniji.
Ulaskom u Srpsku demokratsku stranku (SDS) 1990. godine započinje njegov politički uspon. Ubrzo postaje predsjednik mjesne zajednice Borovo Selo te zapovjednik lokalne Teritorijalne obrane. U tom razdoblju uspostavlja bliske veze s Vojislavom Šešeljem, čiji su dobrovoljci, zajedno s lokalnim pobunjenicima, pretvorili Borovo Selo u snažno paravojno uporište velikosrpske politike.
Šoškočanin se javno i bez zadrške hvalio kako je „osobno ubijao ustaše“, jasno demonstrirajući ideološku podlogu pobune i ciljeve kojima je težio. Njegova preobrazba bila je brza, potpuna i nasilna – postao je jedan od ključnih operativaca u organiziranju otpora zakonitim hrvatskim vlastima.
Njegovo ime zauvijek je vezano uz jedan od najtragičnijih događaja s početka Domovinskog rata – pokolj u Borovu Selu 2. svibnja 1991. godine. Smatra se glavnim organizatorom i zapovjednikom zasjede u kojoj je ubijeno dvanaest hrvatskih policajaca. Nakon što su dvojica redarstvenika zarobljena tijekom noćne patrole, njihovi kolege iz Vinkovaca krenuli su u akciju spašavanja, ne znajući da ih čeka unaprijed pripremljena smrtonosna zamka.
U zasjedi su ubijeni: Stjepan Bošnjak, Antun Grbavac, Josip Culej, Mladen Šarić, Zdenko Perica, Zoran Grašić, Ivica Vučić, Luka Crnković, Marinko Petrušić, Janko Čović, Željko Hrala i Mladen Čatić. Prema pojedinim svjedočanstvima, Šoškočanin je snajperskim hicem osobno usmrtio policajca Stjepana Bošnjaka. Taj zločin duboko je potresao hrvatsku javnost i označio prijelomni trenutak – eskalaciju sukoba u otvoreni rat.
Samo trinaest dana kasnije, 15. svibnja 1991., Vukašin Šoškočanin pronađen je mrtav. Službena verzija tvrdila je da se utopio u Dunavu prilikom povratka čamcem iz izbjegličkog kampa u Vojvodini. No, okolnosti njegove smrti odmah su potaknule brojne sumnje. Srbijanski političar Milan Paroški javno je izrazio nevjericu u službenu verziju, ističući kako je Šoškočanin bio izvrstan plivač te iznio tvrdnje da je likvidiran – navodno od strane ronilaca JNA ili pripadnika srbijanskih sigurnosnih službi – zbog unutarnjih sukoba i borbe za moć.
Unatoč nerazjašnjenoj smrti i teškom ratnom nasljeđu, vlasti na okupiranom području Belog Manastira postumno su ga 25. rujna 1991. proglasile „narodnim junakom“. Njegova smrt otvorila je prostor za politički uspon Gorana Hadžića, koji je preuzeo vodstvo pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji.
Godinama je na groblju u Borovu stajao monumentalni mauzolej posvećen Vukašinu Šoškočaninu, s ćiriličnim natpisima koji su glorificirali njegovu ulogu. Taj je spomenik bio trajni izvor boli za obitelji ubijenih hrvatskih policajaca i simbol otvorenog veličanja agresije na Republiku Hrvatsku.
Prema neslužbenim informacijama braniteljskih udruga, na području Hrvatske i dalje navodno postoji oko četrdesetak lokacija sa spomenicima i obilježjima koja veličaju velikosrpsku agresiju i oružanu pobunu – što i danas ostaje jedno od neriješenih pitanja suočavanja s posljedicama rata.
- Nikola Kajkić podnio kaznenu prijavu za Ovčaru: Prijavljeni bio sudac porotnik u Vukovaru
Objavio: Dražen Jurmanović | 22/11/2026Nikola Kajkić podnio je DORH-u kaznenu prijavu za zločin na Ovčari protiv Vukovarca koji je od 2011. bio sudac porotnik. Donosimo… Pročitaj više: Nikola Kajkić podnio kaznenu prijavu za Ovčaru: Prijavljeni bio sudac porotnik u Vukovaru - Bitka za Seleš: 48 sati pakla koji su odlučili sudbinu Osijeka
Objavio: Dražen Jurmanović | 22/11/2026Bitka za Seleš u studenome 1991. godine bila je jedan od najtežih i najpresudnijih okršaja na južnim prilazima Osijeku, kojim je… Pročitaj više: Bitka za Seleš: 48 sati pakla koji su odlučili sudbinu Osijeka - Ivan Anđelić Doktor: Istina o obrani Vukovara i Gardi
Objavio: Dražen Jurmanović | 22/11/2026Ivan Anđelić Doktor, jedan od zapovjednika obrane grada Vukovara, gostovao je u petak, 20. studenoga, u emisiji Pleter kod voditelja Filipa… Pročitaj više: Ivan Anđelić Doktor: Istina o obrani Vukovara i Gardi - Ratna silovanja u Vukovaru: Marina Logarušić traži hitne odgovore od Vlade i DORH-a
Objavio: Dražen Jurmanović | 22/11/2026Ni 35 godina nakon pada grada i strahota u Veleprometu, ratna silovanja u Vukovaru nisu dobila adekvatan pravosudni epilog, zbog čega… Pročitaj više: Ratna silovanja u Vukovaru: Marina Logarušić traži hitne odgovore od Vlade i DORH-a - Vukovarski branitelj Zlatko Zaoborni: Bez noge sam u samici sam sebi vadio konce
Objavio: Dražen Jurmanović | 21/11/2026Zlatko Zaoborni, branitelj Vukovara s Mitnice koji je 1. studenoga 1991. godine stao na pješačku minu i ostao bez noge, iznio… Pročitaj više: Vukovarski branitelj Zlatko Zaoborni: Bez noge sam u samici sam sebi vadio konce - Nastanak naziva HOS u Vukovaru: Borković otkrio detalje
Objavio: Dražen Jurmanović | 21/11/2026Nastanak naziva HOS tijekom mobilizacije u Vukovaru 1991. godine bio je izravan odgovor na ratnu stvarnost i potrebu za ustrojavanjem obrane… Pročitaj više: Nastanak naziva HOS u Vukovaru: Borković otkrio detalje - Od danas zabrana izvoza plastičnog otpada izvan OECD-a
Objavio: Dražen Jurmanović | 21/11/2026S današnjim danom, 21. studenoga 2026. godine, u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Republici Hrvatskoj, na snagu stupa potpuna… Pročitaj više: Od danas zabrana izvoza plastičnog otpada izvan OECD-a - Branko Borković na udaru: Zorica Gregurić traži odgovore
Objavio: Dražen Jurmanović | 21/11/2026Branko Borković kritizirao je DORH i govorio o predaji, a Zorica Gregurić oštro ga je napala zbog odlaska iz Vukovara. Pročitajte… Pročitaj više: Branko Borković na udaru: Zorica Gregurić traži odgovore - ( Video) Obrana Ernestinova: 18 tenkova i borba o kojoj se premalo zna
Objavio: Dražen Jurmanović | 21/11/2026U sklopu obilježavanja Spomendana 20. studenoga – dana okupacije sela Ernestinova – hrvatski branitelji zapalili su lampione podno spomen-obilježja kod crpne… Pročitaj više: ( Video) Obrana Ernestinova: 18 tenkova i borba o kojoj se premalo zna - Svečana promocija kadeta: 104 nova prvostupnika i magistra
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/11/2026Svečana promocija kadeta 19. i 20. naraštaja sveučilišnih studija Vojno vođenje i upravljanje, Vojno inženjerstvo te Vojno pomorstvo održana je u… Pročitaj više: Svečana promocija kadeta: 104 nova prvostupnika i magistra
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

