Vedran Špehar

Državne robne zalihe u Saboru: milijuni eura, krize i pitanje sigurnosti Hrvatske

Nove obavijesti Politika Vijesti

ZAGREB, 6. veljače 2026. – Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar podnio je Hrvatskom saboru Izvješće o stanju strateških robnih zaliha za 2024. godinu, zajedno s detaljnim financijskim pokazateljima, naglašavajući ključnu ulogu robnih zaliha u kriznim situacijama – od potresa i poplava do rata u Ukrajini i međunarodnih humanitarnih intervencija.

Ravnateljstvo za robne zalihe ustrojeno je kao zasebna cjelina unutar Ministarstva gospodarstva, a poslovanje se provodi sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama, proračunskim pravilima te odlukama i zaključcima Vlade RH. Sukladno zakonskoj obvezi, Vlada jednom godišnje izvješćuje Sabor o stanju i vrijednosti robnih zaliha.

Financijska slika 2024.: manjak, ali i raspoloživ višak

Tijekom 2024. godine ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 48,26 milijuna eura, dok su rashodi iznosili 50,30 milijuna eura, što je rezultiralo manjkom od 2,04 milijuna eura. Taj je manjak pokriven prenesenim viškom iz prethodnih godina, pa je na kraju ostao raspoloživ višak od 2,97 milijuna eura, koji se najvećim dijelom planira (i već koristi) za nabavu strateških robnih zaliha u 2025. godini.

Iz državnog proračuna doznačeno je 32,7 milijuna eura za rashode poslovanja te 8,71 milijun eura za nabavu nefinancijske imovine. Dodatna sredstva osigurana su i iz Fonda za azil, migracije i integraciju, u iznosu od 2,76 milijuna eura, za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine.

Rashodi poslovanja iznosili su 41,4 milijuna eura, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno zbog troškova prihvata i skrbi za izbjeglice iz Ukrajine. Samo po toj osnovi isplaćeno je 34,83 milijuna eura kroz naknade građanima i kućanstvima.

Vrijednost zaliha raste, imovina blago pada

Ukupna vrijednost roba u strateškim robnim zalihama na dan 31. prosinca 2024. iznosila je 87,04 milijuna eura, što je povećanje od 4,14 posto u odnosu na godinu ranije. S druge strane, vrijednost nekretnina i opreme smanjena je za 1,72 posto, ponajprije zbog obračuna amortizacije.

Tijekom 2024. godine nabavljena je nova roba u vrijednosti od 8,61 milijun eura, od čega se 1,66 milijuna eura odnosi na prehrambene proizvode, a 6,95 milijuna eura na neprehrambene.

Među nabavljenom robom su, između ostaloga:
– 20 tona tjestenine
– 50 tona riže
– 50 tona mesnih i 40 tona ribljih konzervi
– 40 tona sira i džema
– dječja hrana
– višenamjenske cisterne za vodu
– elektroagregati
– deterdženti, sapuni, posteljina, hidraulički alati i druga oprema

Najveću vrijednost unutar zaliha čine 14 ključnih proizvoda, pri čemu prednjače pšenica (15 %), višenamjenske cisterne (13 %), kontejneri za smještaj (10 %) te kukuruz i eurodizel s gotovo 7 posto udjela svaki.

Kontejneri, potresi i rat – robne zalihe u praksi

Na kraju 2024. godine, za potrebe zbrinjavanja stanovništva pogođenog potresima u Zagrebu i Mariji Bistrici koristilo se 69 kontejnera, dok je na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije bilo angažirano 530 kontejnera i 170 mobilnih kućica iz strateških robnih zaliha.

Ravnateljstvo od veljače 2022. aktivno sudjeluje i u zbrinjavanju raseljenog stanovništva iz Ukrajine. Samo u 2024. godini za smještaj izbjeglica utrošeno je 31 milijun eura, uz dodatne isporuke robe u vrijednosti 408 tisuća eura.

Iz robnih zaliha upućena je i humanitarna pomoć civilnom stanovništvu Gaze, uključujući donaciju 400 tona pšeničnog brašna, kao i robna pomoć hrvatskom Caritasu povodom Uskrsa i Božića u vrijednosti 1,66 milijuna eura. Pomoć je slana i u Češku te Bosnu i Hercegovinu zbog poplava i klizišta.

Saborska rasprava: sigurnost, kriteriji i ranjive skupine

Tijekom rasprave saborski zastupnici otvorili su niz pitanja – od kriterija formiranja bilance, trajanja prehrambenih zaliha u slučaju krize, do kontrole, digitalizacije i uključivanja lijekova.

Državni tajnik Špehar istaknuo je da Hrvatska ima osigurane žitarice za potrebe stanovništva u trajanju od 60 dana, dok je oprema za smještaj planirana za do 50.000 ljudi, uz dodatne kapacitete za još 200.000 stanovnika u kraćem razdoblju.

Posebnu raspravu izazvalo je pitanje nedostatka higijenskih potrepština (ulošci, pelene, tamponi) u robnim zalihama, na što je Špehar odgovorio da se takve potrebe planiraju pokrivati interventnom kupnjom, budući da su proizvodi lako dostupni na tržištu.

Poruka Vladi i Saboru: bez ulaganja nema sigurnosti

Na kraju izlaganja državni tajnik naglasio je da robne zalihe mogu u potpunosti ispuniti svoju svrhu samo uz daljnju popunu i ulaganja, u skladu s mogućnostima državnog proračuna, te pozvao zastupnike na razumijevanje i potporu prilikom izglasavanja proračuna.

„Na robne zalihe se često zaboravlja – sve dok ne dođe kriza. A tada se vidi koliko su one zapravo važne“, poručio je Špehar.



RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori