Portal Veteran - Inflacija 2026: Cjenovni Udar U Hrvatskoj

Ulazak u 2026. godinu, godinu donio je dramatičan preokret. Umjesto očekivanog postepenog klizanja prema ciljanih 2%, prva polovina godine obilježena je snažnim, nelinearnim skokovima inflacije. Ovo razdoblje je savršen laboratorij za proučavanje sinergije vanjskih sirovinskih šokova (nafta) i unutarnje tvrdokornosti usluga (plaće, turizam).

Siječanj i veljača 2026.: Uvođenje nove metodologije i buđenje pritisaka

Siječanj 2026. godine obilježen je prelaskom na ECOICOP ver. 2 metodologiju i novu baznu 2025. godinu. U takvom rekalibriranom okruženju, cijene dobara i usluga zabilježile su u siječnju godišnji rast od 3,4%, dok su na mjesečnoj razini (u odnosu na prosinac) porasle za 0,3%. Promatrajući harmonizirani indeks (HIPC), inflacija je u siječnju iznosila 3,6% međugodišnje i 0,1% mjesečno.

Nova i preciznija ECOICOP metodologija omogućila je jasnu identifikaciju izvorišta inflacije u siječnju. Prema glavnim komponentama, usluge su demonstrirale snažan rast od čak 7,2% međugodišnje, hrana piće i duhan rasli su 3,0%, energija se zadržala na benignih 3,7%, dok je roba bez energije ostala zaleđena na 0,1%. Mjesečno, usluge su eksplodirale za 2,2%, a energija za 1,8%. Gledano kroz podskupine (i njihove doprinose ukupnom rastu od 3,4%):

Stanovanje, voda, el. energija, plin: Skok od 10,1% na godišnjoj razini, što je stvorilo ogroman doprinos porastu od +1,52 postotna boda.
Alkoholna pića i duhan: Rast od 7,5% (+0,37 pb).
Restorani i usluge smještaja: Rast od 6,8% (+0,38 pb).
Zdravstvo: Rast od 4,1% (+0,12 pb). S druge strane, usluge obrazovanja pale su za -1,6%, pokućstvo za -0,9%, a prijevoz za -0,3%, djelomično ublažavajući udar na džepove građana.

U veljači 2026. godine, inflatorni pritisci počinju se jače akumulirati, prelazeći puzajućom putanjom naviše. Cijene su u prosjeku porasle za 3,8% na godišnjoj razini (nacionalni indeks), dok je harmonizirani indeks HIPC bilježio rast od 3,9%. Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj, ostvaren je ponovni prosječni rast od 0,3% (za oba indeksa jednako). Ovi rani mjeseci predstavljali su zatišje pred nadolazeću proljetnu buru.

Ožujak i travanj 2026.: Energetski šok i vrhunac cjenovnog udara

Dinamika cijena u ožujku 2026. signalizirala je oštro ubrzanje. Godišnja stopa popela se naglo na 4,8%. U odnosu na veljaču, mjesečna stopa inflacije iznosila je visokih 1,2%, dok je harmonizirani indeks HIPC na godišnjoj razini bio neznatno niži na 4,6%.

No pravi tektonski poremećaj, koji je u potpunosti izmijenio projekcije središnje banke i komercijalnih analitičara, uslijedio je u travnju 2026. godine. Prema prvoj procjeni, a potom i konačnim podacima DZS-a, inflacija je u travnju zabilježila snažno ubrzanje, probivši plafon s godišnjom stopom od 5,8% (mjesečni skok iznosio je iznimno visokih 1,6% u odnosu na ožujak, dok je prva procjena sugerirala 1,5%). Harmonizirani indeks HIPC bilježio je 5,4% međugodišnje i 1,4% mjesečno. Temeljna inflacija (isključujući najvolatilnije komponente poput energije, hrane, pića i duhana) također je demonstrirala snagu, ubrzavši s 3,5% na 3,7%.

Makroekonomska dekonstrukcija ovog ekstremnog rezultata iz travnja 2026. godine otkriva dva specifična okidača:

Astronomski rast energije: Glavni pokretač opće inflacije u travnju bila je energija, čije su cijene zabilježile godišnji rast od enormnih 17,7% (revidirano s početnih procjena od 17,5%). Mjesečni rast iznosio je visokih 5,0% (korigirano s procjene 4,9%). Analiza Raiffeisenbank Austria (RBA) ističe da je ovakva međugodišnja stopa rasta energije najviša još od studenog 2022. godine (iz vremena vrhunca ukrajinske krize). Ovaj agregat samostalno je povećao svoj doprinos ukupnoj inflaciji za cijeli jedan postotni bod (s 1,8 na 2,8 pb). Uzroci ovog šoka dvostruki su: prvi je tekući skok burzovnih cijena nafte uslijed geopolitičkih strahova od eskalacije na Bliskom istoku i blokade Hormuškog tjesnaca. To se direktno odrazilo u statistici, gdje su “Tekuća goriva” prema ECOICOP klasifikaciji zabilježila enormni mjesečni skok od čak 25,2%. Drugi razlog je čisto matematički i proizlazi iz takozvanog “baznog efekta” – u travnju prethodne 2025. godine cijene energenata bile su u oštrom padu, pa usporedba današnjih visokih cijena s tadašnjom niskom bazom generira ogromnu međugodišnju stopu rasta.
Sektor usluga: Uz energiju, usluge su ostale nepokolebljivi generator inflacije. U travnju su rasle godišnjom stopom od 8,2%, uz mjesečni rast od 1,2%. Važno je naglasiti da je, usprkos postocima koji su manji od onih kod energije, uslužni sektor zapravo pojedinačno najviše pridonio ukupnoj inflaciji s udjelom od ogromnih 2,1 postotnih bodova, zbog svog daleko većeg pondera (važnosti) u potrošačkoj košarici. Snažna potražnja poduprta je promjenama administrativnih i quasi-tržišnih cijena poput dramatičnih poskupljenja najamnina, komunalnih usluga (odvoz smeća) te polica dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Srećom, prehrambeni blok igrao je stabilizacijsku ulogu u travnju. Cijene hrane, pića i duhana rasle su po godišnjoj stopi od 3,5% (isto kao i u ožujku), te nisu bilježile apsolutno nikakav pomak na mjesečnoj razini (0,0%). Zasluge za ovu stabilnost pripadaju padu cijena neprerađenih poljoprivrednih proizvoda, koji su na globalnoj razini zabilježili pad uslijed normalizacije prinosa, ublažavajući tako usporavanje s ožujskih 6,3% na travanjskih 5,5%. Kategorija industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije jedina je na godišnjoj razini djelovala deflatorno, s padom od -0,6% (uz negativan doprinos od -0,2 pb), iako su i one zabilježile mjesečni skok (+1,7%), potpomognut dolaskom novih sezonskih kolekcija odjeće i obuće čija je cijena porasla nevjerojatnih 6,9% na mjesečnoj razini.

Sveobuhvatna struktura prema ECOICOP podskupinama za travanj 2026. pokazuje dominaciju dva velika sektora :

Prijevoz: +13,1% godišnje (+1,82 postotna boda doprinosa).
Stanovanje, voda, el. energija, plin: +12,1% (+1,82 postotna boda).
Alkohol i duhan (+7,6%), Restorani i usluge smještaja (+6,2%), Osobna njega (+4,6%), Zdravstvo (+4,2%), Rekreacija (+4,1%), Financijske usluge (+3,7%). Samo su Odjeća i obuća (-3,1%) te Usluge obrazovanja (-1,7%) bilježili pad na međugodišnjoj razini i ublažili inflacijski tsunami.

Svibanj 2026.: Usporavanje šoka i pogled na europodručje

Nakon dramatičnog travnja, prvi indikatori za svibanj 2026. pokazali su očekivano usporavanje i smirivanje tenzija, upravo u skladu s izjavama i projekcijama Borisa Vujčića (guvernera HNB-a) koji je početkom svibnja komentirao kako očekuje usporavanje rasta inflacije u odnosu na travanj.

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije usporila je na 5,2%, osjetno manje u odnosu na 5,8% iz travnja. Na mjesečnoj razini, u usporedbi s travnjem, zabilježen je pad cijena (deflacija) od -0,2%. Ovaj mjesečni pad, prvi takav u dužoj seriji, primarno se može pripisati pojeftinjenju komponente energije (mjesečni pad od -2,0%) te minimalnom padu industrijskih roba (-0,1%). Usluge su, međutim, nastavile svoj uporni rast s mjesečnom stopom od 0,4%, održavajući godišnju inflaciju usluga na vrlo visokih 7,9%. Energija je na godišnjoj razini usporila, ali je i dalje iznosila zastrašujućih 16,9%. Hrana se nastavila stabilizirati s godišnjom stopom od 2,3% i nultim mjesečnim pomakom, dok su neprehrambeni industrijski proizvodi usporili na -0,7%. Konačni i precizni podaci prema ECOICOP, ver. 2 metodologiji za svibanj zakazani su za sredinu lipnja 2026. godine.

Iz perspektive harmoniziranog indeksa (HIPC), svibanj 2026. godine u Hrvatskoj pokazivao je godišnji rast od 4,9%, uz minimalni mjesečni rast od 0,1%. Ovaj podatak omogućuje savršenu komparativnu analizu s ostatkom Europske unije. Prema prvim procjenama Eurostata, prosječna godišnja stopa inflacije unutar cijele eurozone u svibnju je blago ubrzala na 3,2%. To znači da je hrvatska stopa od 4,9% znatno viša od europskog prosjeka. Na razini cjelokupnog europodručja, u svibnju 2026. više stope od Hrvatske bilježile su tek tri države: nova i tranzicijski visoko aktivna članica Bugarska s inflacijom od 6,3%, slijede Litva s 5,1% te tradicionalno uslužno i turistički orijentirana Grčka s 5,0%. Ostale države eurozone mjerile su niže pritiske.

Za Republiku Hrvatsku to podrazumijeva nastavak izazovnog razdoblja unutar europodručja. Njezina stopa inflacije konstantno se zadržava daleko iznad referentne razine od 2,0% kakvu bilježi zapadna eurozona , čime se tiho i postojano erodira relativna konkurentnost domaće radne snage, malih izvoznika te dugoročni potencijal gospodarskog rasta. Sve dok se ravnoteža na tržištu rada dramatično ne promijeni ili dok država ne odluči započeti s postepenom normalizacijom (fiskalnom konsolidacijom povlačenjem masovnih energetskih subvencija iz ožujskog 10. paketa ), hrvatska će ekonomija ostati zarobljena u zoni iznadprosječno visoke i socijalno regresivne inflacije. Rješavanje problema tvrdokorne inflacije u uslužnom sektoru (koji na nacionalnoj razini konstantno bilježi rast oko 8%) postat će najvažniji strukturni izazov domaće monetarne i gospodarske politike u drugoj polovici ovog desetljeća.

Izvori: DZS, EFOS/ Matej Kocijan Vlada RH