Otkrivamo kakav je rad Sabora u 11. sazivu kroz prizmu usvojenih zakona, ponašanja zastupnika, sustavne zlouporabe Poslovnika i visokih operativnih troškova.
Zastupnici 11. saziva Hrvatskoga sabora, u razdoblju od svog konstituiranja 16. svibnja 2024. godine do početka ljetne ustavne stanke 15. srpnja 2026. godine, odradili su iznimno intenzivan i često buran parlamentarni ciklus donijevši čak 242 nova zakona, a sve to unutar novih, izmještenih dvorana na zagrebačkom Črnomercu i dijelom na staroj povijesnoj adresi. Ovaj golemi zakonodavni i nadzorni posao, koji je obuhvatio ukupno 274 dana zasjedanja i 1650 radnih sati, obavljen je kako bi se osigurala pravna funkcionalnost države, uskladilo domaće pravo s europskim standardima te proveo demokratski nadzor nad izvršnom vlašću. Rad se odvijao kroz deset iscrpljujućih sjednica prepunih žustrih polemika, tisuća replika, hitnih zakonodavnih postupaka i minucioznog rada unutar specijaliziranih saborskih odbora.
Zakonodavna mašinerija i europski standardi
Kada dublje zaronimo u strukturnu raščlambu donesenih zakonskih akata, otkrivamo izuzetno važne trendove koji oblikuju pravni krvotok Republike Hrvatske. Fascinantan je podatak da je gotovo polovica usvojenih zakona (točnije 49,17%) izravno usklađena sa zakonodavstvom Europske unije. Ova brojka zorno svjedoči o dubokoj i nezaustavljivoj europeizaciji hrvatskog pravnog sustava. Hrvatski sabor, slično kao i parlamenti ostalih država članica, sve se više pretvara u operativno tijelo zaduženo za brzu i preciznu implementaciju europskih direktiva u domaći pravni okvir. Iako to u određenoj mjeri sužava prostor za neku posve autentičnu nacionalnu legislativu, istovremeno predstavlja čvrst jamac da se institucionalni i pravni standardi u državi kontinuirano podižu.
Dinamika donošenja zakona također otkriva mnogo o odnosu Vlade i parlamenta. Od ukupno 242 zakona, solidnih 163 (ili 67,36%) doneseno je u redovnom postupku. Ovaj postupak podrazumijeva dva čitanja i pruža prostor za temeljitu doradu, što je u skladu s visokim demokratskim standardima. Ipak, činjenica da je 79 zakona usvojeno po hitnom postupku ukazuje na to da izvršna vlast i dalje rado poseže za ovim ubrzanim mehanizmom, pravdajući ga strogim rokovima iz Bruxellesa ili pak kriznim društveno-ekonomskim situacijama koje ne trpe odgodu.
Zanimljivo je i rušenje mita o apsolutno polariziranoj Hrvatskoj. Unatoč medijskoj slici o nepremostivim podjelama, gotovo trećina zakona (njih 78) donesena je potpuno jednoglasno. Vladajući i oporba vrlo lako pronalaze zajednički jezik kada su na stolu tehnički propisi, ratifikacije ugovora ili civilizacijski standardi. Tek kada se otvori prostor za ideološka pitanja ili ona koja zadiru u financijska i restriktivna prava, Sabor se dijeli na očekivane tabore (što se dogodilo kod 164 zakona).
Osim samih zakona, zastupnici su odradili golem administrativni posao, donijevši 454 odluke, 176 izvješća i niz strateških planova, deklaracija i rezolucija koji služe kao operativni kompas za usmjeravanje države. Samo u proljetnom zasjedanju 2026. godine, donesen je 70 zakona, što potvrđuje da vladajuća koalicija rutinski i čvrsto drži kvorum, osiguravajući prohodnost Vladinih prijedloga.
Eksplozija replika i “smrt” prave rasprave
Ono što javnost najviše zanima i što najčešće gleda na malim ekranima jest aktivnost zastupnika na plenarnim sjednicama. A tu su brojke doista zapanjujuće. Do 1. srpnja 2026. godine zabilježeno je nevjerojatnih 30.255 javljanja za riječ, što 11. saziv svrstava među najpolemičnije u modernoj povijesti.
No, detaljna taksonomija tih intervencija otkriva pravu patologiju modernog hrvatskog parlamentarizma. Prava, utemeljena i iscrpna saborska rasprava postala je rijetkost. Dominiraju “Replike” (10.640) i “Odgovori na repliku” (3.954), koje zajedno čine gotovo polovicu svih javljanja. S druge strane, institut “Pojedinačne rasprave”, zamišljen kao prostor za dubinsku stručnu analizu zakona, iskorišten je svega 1.669 puta (mizernih 5,52%). Sabornica se očito transformirala iz mjesta za ozbiljnu deliberaciju u arenu za brzu, često populističku konfrontaciju iz koje se izvlače isječci za društvene mreže i večernje vijesti.
Zlouporaba Poslovnika kao alat opstrukcije
Najveći udar na dostojanstvo Sabora u ovom sazivu nedvojbeno predstavlja masovna i sustavna zlouporaba instituta “Povreda Poslovnika”. Službeno je zabilježeno nevjerojatnih 6.245 takvih intervencija, što čini više od petine svih govora. Zamišljen kao alat kojim zastupnik u 30 sekundi upozorava na kršenje procedure, ovaj se institut pretvorio u sredstvo za besplatnu repliku ili slanje političkih poruka izvan dnevnog reda.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković precizno je izračunao razmjere ove pojave: tih više od 6.200 “lažnih” povreda preračunato je u 51 sat i 40 minuta čistog saborskog vremena. To znači da su više od dva radna dana potrošena isključivo na proceduralne smicalice. Zastupnici svjesno prihvaćaju rizik dobivanja opomene jer im je medijska vidljivost u tih 30 sekundi važnija od kazne. Iako postoje snažne inicijative za ukidanje ove poslovničke mogućnosti, civilno društvo, uključujući Gong, upozorava da bi to dalo preveliku moć predsjedavajućem.
Oporba napada, HDZ brani
Statistika jasno crta linije bojišnice u Saboru. Oporba koristi Sabor kao jedini megafon, dok vladajući služe kao štit. Na samom vrhu liste najaktivnijih dominira nezavisni Josip Jurčević s čak 990 javljanja, ističući se velikim brojem iscrpnih pojedinačnih rasprava. Slijede ga “teškaši” MOST-a poput Marina Miletića (919) i Mire Bulja (631), koji prednjače u korištenju povreda Poslovnika i oštrim replikama, formirajući svojevrsni napadački blok oporbe. Anka Mrak-Taritaš i Dalija Orešković preuzele su uloge stručnih komunikatora svojih liberalnih opcija.
S druge strane, HDZ-ovci imaju sasvim drugačiji zadatak. Njihov “rekorder” Josip Borić drži apsolutni rekord saziva po broju “Odgovora na replike” (210), funkcionirajući kao retorički čuvar ministara i Vladinih politika, u čemu mu zdušno pomažu Nikola Mažar i Majda Burić.
Ta se podjela najočitije vidi i kod zastupničkih pitanja, alata za nadzor nad Vladom. Od 1.007 postavljenih pitanja, oporbeni SDP prednjači s 426 pitanja (od čega su 346 pisana, dubinski analitička). Nasuprot tome, HDZ je postavio 120 pitanja, i to isključivo usmenim putem na Aktualnom prijepodnevu. Jasno je i zašto – ta su pitanja često “naručena” kako bi ministri dobili priliku u televizijskom prijenosu hvaliti makroekonomske uspjehe, dok se stvarni problemi rješavaju unutarstranačkim kanalima. Individualni predvodnici mikro-nadzora u Saboru uvjerljivo su SDP-ovi Arsen Bauk i Martina Vlašić Iljkić.
Crveni kartoni i erozija dekora
Zlouporaba procedura neizbježno je dovela do rekordnog broja kazni. U 11. sazivu izrečene su 5.774 stegovne mjere, od čega čak 5.264 opomene. Mjera oduzimanja riječi korištena je 493 puta, dok je najteža sankcija – udaljenje sa sjednice – izrečena 17 puta.
Zanimljivo je da su zastupnici MOST-a inkasirali čak 10 od tih 17 najtežih kazni. Najupečatljiviji incident priredio je Miro Bulj tijekom rasprave o Hrvatskoj narodnoj banci, kada je nizom neosnovanih povreda Poslovnika napadao institucije zbog ukidanja kune. Ignorirajući Jandrokovićeve opomene i nazivajući ga “diktatorom”, Bulj je zaradio isključenje na dva dana, potvrdio status MOST-a kao najbeskompromisnije, ali i proceduralno najneposlušnije oporbene formacije.
Rad odbora, diplomacija i cijena demokracije
Iza zatvorenih vrata saborskih odbora, odvija se znatno ozbiljniji posao. Tijekom proljetnog zasjedanja održano je 226 redovnih i 21 tematska sjednica. Odbor za zakonodavstvo, Odbor za financije i Odbor za pravosuđe funkcionirali su kao najužareniji pogoni državne legislative. Tematske sjednice posebno su bile vrijedne jer su zadirale u nacionalne neuralgične točke – od siromaštva djece i iseljavanja mladih, preko femicida i tragedije u Drnišu, pa do integracije osoba s autizmom. Ovi podaci jasno demantiraju tezu o apsolutnoj otuđenosti političke elite od problema građana.
Uz unutarnju politiku, Sabor je snažno participirao i u onoj vanjskoj. Zabilježene su 172 međunarodne aktivnosti, uključujući organizaciju velikog Parlamentarnog summita Inicijative triju mora i sastanka zemalja južne Europe (EU MED9). Činjenica da su 104 aktivnosti održane unutar Hrvatske govori o rastućem ugledu i snažnom soft-power kapitalu naše parlamentarne diplomacije.
Na kraju, tu su i uvijek osjetljive financije. Preseljenje na vojni kampus na Črnomercu značajno je smanjilo fizičke posjete, prebacivši komunikaciju s građanima u digitalnu sferu (poput 13. simulirane online sjednice za 160 srednjoškolaca). No, Sabor je zadržao punu transparentnost operativnih troškova. U 2025. godini oni su iznosili ukupno 1.297.605,06 eura. Očekivano, vrh ljestvice zauzimaju zastupnici iz udaljenih regija koji moraju plaćati stanarine u Zagrebu i zrakoplovne karte. HDZ-ov Andro Krstulović Opara iz Splita generirao je 30.845 eura, dok ga slijedi SDP-ov Ivan Račan s 26.767 eura troškova, primarno zbog velike kilometraže na terenu. Ovi podaci, koliko god bili podložni populističkim kritikama, zapravo su cijena političkog federalizma i garancija da svaki izabrani predstavnik, neovisno o tome iz kojeg dijela domovine dolazi, može ravnopravno obavljati svoj odgovoran zastupnički posao.
NAJNOVIJE OBJAVE
- 51 sat bačen u vjetar: Tko najviše viče, tko skuplja “crvene kartone”, a tko nas najviše košta u Saboru?
Otkrivamo kakav je rad Sabora u 11. sazivu kroz prizmu usvojenih zakona, ponašanja zastupnika, sustavne zlouporabe Poslovnika i visokih operativnih troškova. Zastupnici 11. saziva Hrvatskoga… Pročitaj više: 51 sat bačen u vjetar: Tko najviše viče, tko skuplja “crvene kartone”, a tko nas najviše košta u Saboru? - Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu “Samudaripen”
U spomen na najmračnije stranice europske i svjetske povijesti, Samudaripen nas iznova podsjeća na genocid nad Romima tijekom Drugog svjetskog rata. Dok tisuće nevinih žrtava… Pročitaj više: Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu “Samudaripen” - Tamo gdje drvo dobiva dušu: 53. Kiparska kolonija vratila život u srce Ernestinova
Kiparska kolonija Ernestinovo i ove godine spaja umjetnost u drvu hrasta, bogat zabavni program i tradiciju. Otkrijte čari 53. izdanja u srcu Slavonije. U pitoresknom… Pročitaj više: Tamo gdje drvo dobiva dušu: 53. Kiparska kolonija vratila život u srce Ernestinova - Uzbuna na selu: Nova pravila i širenje zone zbog opasne bolesti!
Nova Provedbena Uredba EU donosi promjene. Saznajte sve o mjerama i novim granicama jer je afrička svinjska kuga i dalje aktivna na terenu. Od današnjeg… Pročitaj više: Uzbuna na selu: Nova pravila i širenje zone zbog opasne bolesti! - Vi skupljate cente, oni milijune: Razotkrivena najveća pljačka s povratnom ambalažom u Hrvatskoj!
Neviđena prijevara s ambalažom razotkrivena je u Fondu za zaštitu okoliša. Skupina s virovitičkog područja fiktivnim je otpadom oštetila državu za više od milijun eura.… Pročitaj više: Vi skupljate cente, oni milijune: Razotkrivena najveća pljačka s povratnom ambalažom u Hrvatskoj! - “Tata je stao na vrata, sav u blatu…”: 35 godina od masakra u Dalju kroz oči petogodišnjaka koji je preživio pakao
Danas, 1. kolovoza, uz najviše državne i vojne počasti, obilježeno je stradanje u Dalju, gdje su se ispred Postaje granične policije okupili preživjeli sudionici, obitelji… Pročitaj više: “Tata je stao na vrata, sav u blatu…”: 35 godina od masakra u Dalju kroz oči petogodišnjaka koji je preživio pakao - Krvavi 1. kolovoza 1991.: Dan kada je JNA u Dalju pokrenula nemilosrdni stroj za etničko čišćenje
Sjećanje na Dalj nije samo odavanje počasti. To je zavjet. Zavjet da se heroji neće zaboraviti, da se istina neće izbrisati i da će hrvatska… Pročitaj više: Krvavi 1. kolovoza 1991.: Dan kada je JNA u Dalju pokrenula nemilosrdni stroj za etničko čišćenje - Anušićev tajni adut: Tko je operativac koji u tišini čisti i gasi najveće požare u državi?
Ivan Hampovčan, iskusni pravni stručnjak i krizni menadžer, danas je glavni savjetnik u Ministarstvu obrane. Njegov profesionalni put savršen je prikaz kako tehnokratski lojalisti iz… Pročitaj više: Anušićev tajni adut: Tko je operativac koji u tišini čisti i gasi najveće požare u državi? - Presušeno korito Drave skriva smrtonosne opasnosti i tajne iz prošlosti – jeste li svjesni rizika?
Tijekom ljeta 2026. godine, rekordno nizak vodostaj Drave kod Osijeka pretvorio je rijeku u pješčanu pustoš, donoseći skrivene opasnosti za građane, ali i paralizu riječnog… Pročitaj više: Presušeno korito Drave skriva smrtonosne opasnosti i tajne iz prošlosti – jeste li svjesni rizika? - Dosta je uništavanja usjeva: Mijenja se Zakon o lovstvu, poljoprivrednici više neće sami zbrajati štetu!
Odbor za poljoprivredu traži da se novim Zakonom o lovstvu osigura pravedno obeštećenje i trajno rješenje za štete od divljači na usjevima. Konačno rješenje za… Pročitaj više: Dosta je uništavanja usjeva: Mijenja se Zakon o lovstvu, poljoprivrednici više neće sami zbrajati štetu!
