U Đurđevcu je ovoga vikenda svečano otvorena 58. po redu Picokijada, kulturna manifestacija koja je odavno prerasla okvire puke kazališne predstave. Od 26. do 28. lipnja 2026. godine, ovaj podravski grad ponovno je postao središte višednevnog, multidisciplinarnog festivala povijesti, kulture, gastronomije i tradicije, dokazujući svoju zapanjujuću organizacijsku složenost, ali i snažan gospodarski potencijal.
Jedan od najimpresivnijih aspekata ovogodišnje Picokijade leži u nevjerojatnoj sinergiji volonterskog i profesionalnog rada šire zajednice. U realizaciji manifestacije sudjeluje više od 2500 aktera – od članova kulturno-umjetničkih društava i povijesnih postrojbi, do braniteljskih udruga, obrtnika, vatrogasaca i lokalnog stanovništva. Središnji događaj, spektakularno scensko uprizorenje na izvornoj lokaciji podno đurđevačke utvrde Stari grad, okuplja gotovo 400 statista, glumaca i konjanika.
U bogatom programu, koji zajednički organiziraju Turistička zajednica grada Đurđevca, Gradska knjižnica, Muzej Grada te brojne lokalne udruge, posjetitelje očekuje preko četrdeset različitih događaja.
Univerzalna poruka o pobjedi domišljatosti
Okosnica festivala, “Legenda o Picokima”, priča je o transformaciji posljednjeg obroka – malog pijetla – u inovativno oružje. Prema savjetu jedne starice, domišljata biološko-psihološka varka srušila je moral nadmoćnijeg osmanskog neprijatelja. Ova priča demonstrira arhetipsku potrebu zajednice da si pripiše intelektualnu superiornost nad brutalnom invazivnom silom, oslanjajući se na univerzalni mehanizam preživljavanja.
Upravo taj povijesni motiv izdvaja Đurđevac od puke muzejske kurioznosti. Picokijada je danas ponosna nositeljica titule nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske i prestižne europske turističke nagrade (EDEN – European destination of exellence). Svoju predaju od 1968. godine Đurđevčani sustavno transformiraju u suvremenu proslavu podravskog duha i folklora, osiguravajući da mit koji ih je nekada spasio vojno, danas čuva njihov kulturni identitet.
Simbolična predaja vlasti i podrška s državnog vrha
Uz bogat kulturno-umjetnički program i impresivan broj sudionika, ovogodišnja 58. Picokijada privukla je i brojne visoke uzvanike koji su svojim dolaskom potvrdili nacionalni značaj ovog podravskog festivala. Uz predstavnike lokalne vlasti, svečanom otvorenju prisustvovali su i saborski zastupnici Josip Đakić, Vesna Bedeković te Vesna Vučemilović i general Mladen Markač pružajući snažnu podršku očuvanju ovog jedinstvenog hrvatskog kulturnog dobra.
Svečanost je započela okupljanjem ispred Doma kulture, a nastavila se svečanim mimohodom kroz grad do same utvrde
Svečanom i dostojanstvenom ugođaju podno drevnih zidina dodatno je pridonijelo tradicionalno podizanje službene zastave Picokijade na utvrdu Stari grad. Tu su iznimnu čast ove godine imale članice nagrađivane đurđevačke vokalne skupine “Đurđevčice”, uz ponosnu i vitešku pratnju članova đurđevačke povijesne postrojbe “Đuroki”.
Kao prava uvertira u dugoiščekivano scensko uprizorenje “Legende o Picokima”, uslijedio je duboko simboličan čin kojim je grad i službeno zakoračio u svoju slavnu prošlost. Gradonačelnik Đurđevca, Hrvoje Janči, privremeno je prepustio vlast, svečano predavši ključeve grada kapetanu Staroga grada.
Ta je odgovorna i časna uloga i ove godine pripala poznatom Đurđevčaninu Željku Kožariću, kojeg sugrađani od milja zovu Mrvica. Njegovim preuzimanjem ključeva, Đurđevac je još jednom utvrdio svoje bedeme, spreman hrabrošću i onom poznatom podravskom domišljatošću obraniti grad od osmanskih osvajača.
FOTO ALBUM
Zajedništvo i potpora razvoju grada
Svečano otvorenje osmog po redu scenskog prikaza legende o Picokima, na obnovljeni tekst Vida Baloga, dok je režiju potpisao Krešimir Dolenčić, uz voditelje programa Anđela Lenhard Antolin i Branko Uvodić proteklo je uz snažan naglasak na očuvanje baštine.
Domaćin manifestacije, gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči, pozdravio je okupljene uzvanike i posjetitelje, istaknuvši važnost ove tradicije za identitet grada:
“Picokijada je manifestacija koja njeguje i promovira našu tradiciju, našu kulturu, naš karakter i naš stil života. Veliko hvala svim sudionicima, njih preko dvije tisuće, sponzorima i svima onima koji su omogućili da još jednom uspješno očuvamo našu baštinu i prezentiramo se u najboljem svjetlu. Uskoro ćemo svi zajedno još jednom ući u legendu, a za to su nam potrebne još samo dvije pobjede – jedna protiv Turaka, a druga protiv Ganaca. Sretno svima!“
Okupljenima se obratio i saborski zastupnik te predsjednik Gradskog vijeća Grada Đurđevca, Željko Lacković, koji se osvrnuo na povijesnu, ali i današnju ulogu đurđevačke utvrde:
“Nekada je naša utvrda bila temelj na kojem je ostao život i gdje su spašeni ljudi. Danas moramo imati prijatelje i one koji će nam pomagati graditi ovaj bedem, kako bi naš Đurđevac i dalje stoljećima mogao pronositi poruku ‘Legende o Picokima’ – poruku hrabrosti, odlučnosti i domišljatosti. Moramo voditi brigu da naša legenda živi s nama i da prelazi na nove generacije, kako bi znale kako se oduprijeti svim izazovima s kojima se zajednica nosi.”
Lacković je pritom izrazio veliku zahvalu svima koji ulažu trud u organizaciju, sponzorima, poduzetnicima, te resornim ministarstvima na pomoći u velikom projektu revitalizacije utvrde Stari grad.
Čast službenog otvorenja 58. izdanja pripala je izaslaniku predsjednika Vlade RH, ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Damiru Habijanu. Uz prenošenje pozdrava premijera Andreja Plenkovića, ministar je naglasio snažnu podršku Vlade:
“Izuzetno mi je drago što vas mogu pozdraviti u ime predsjednika Vlade. Kroz uvodne govore već se provuklo ono što je do sada napravljeno s razine države oko obnove ove velebne utvrde, za što je potpredsjednik Vlade nedavno potpisao ugovor o nastavku revitalizacije. Đurđevac i ova baština to svakako zaslužuju. Čestitam svima vama što njegujete tradiciju i pokazujete zajedništvo koje je itekako bitno. U tome ćete imati potporu Vlade i svih resornih ministarstava i u budućnosti.”
Neosvojivi “vodeni burg” u srcu močvare
Nakon prigodnih govora i službenog proglašenja, Đurđevac je još jednom zakoračio u svoju slavnu prošlost, otvarajući vrata desecima tisuća posjetitelja koji će tijekom vikenda uživati u jedinstvenom podravskom spektaklu. No, da bi se istinski razumjela snaga ovog slavlja, potrebno je zaroniti u burnu povijest koja je oblikovala ovaj kraj.
Prvi pisani trag o Đurđevcu seže u 1267. godinu i povelju kralja Bele IV., dok se naselje i župna crkva spominju 1334. godine. Sam naziv razvio se iz imena zaštitnika naselja, svetog Jurja, iz čega je kroz stoljeća lokalnih jezičnih prilagodbi nastao današnji Đurđevac.
Ključna vojna prednost đurđevačke utvrde krila se u njezinoj jedinstvenoj arhitekturi. Izgrađena kao wasserburg (vodeni burg), bila je to nizinska utvrda okružena neprobojnim močvarnim terenom. Odvojena od ranjivijeg civilnog naselja, utvrda je bila povezana dugačkim drvenim mostom od točno 326 koraka. Gusta i duboka močvara stoljećima je djelovala kao primarni štit od artiljerije, onemogućujući Osmanlijama dopremanje teških opsadnih sprava kroz žitko blato. Napadači su morali čekati rijetke, ekstremne zimske uvjete, poput onih u veljači 1576. godine, kada su preko debelog leda ljestvama pokušali dosegnuti zidine, no hrabra ih je posada i tada natjerala na uzmak.
Krvava stvarnost ratovanja i bedem Hrvatskog Kraljevstva
Iako je utvrda mijenjala gospodare – od plemićke obitelji Ernušt, koja joj je dala prepoznatljiv renesansni izgled, do bana Petra Keglevića – Đurđevac 1546. godine prelazi pod izravnu upravu kralja Ferdinanda I. Padom Virovitice 1552. godine, Đurđevac postaje najistočnija i najizloženija obrambena točka Hrvatskog Kraljevstva na dravskom krilu slavonske Vojne krajine.
U tom kriznom razdoblju obranu preuzima iskusni kapetan Luka Sekelj. Njegova je posada bila impresivna: 100 hrvatskih husara, 100 haramija te 50 vrsnih njemačkih i slavonskih strijelaca. Uvjeti su bili toliko surovi – od poplava do bolesti – da se 1558. godine na Saboru u Brucku na Muri ozbiljno razmatralo rušenje utvrde. Hrvatski je sabor tu ideju žustro odbio, svjestan da bi pad Đurđevca otvorio izravan koridor prema Zagrebu.
Mitološki narativ često zamagljuje brutalnu stvarnost ratovanja. Utvrda nije preživjela isključivo zahvaljujući jednom sretnom hicu pijetlom, već kroz desetljeća prolijevanja krvi i iznimne taktičke discipline. Vrhunac te vojne krize dogodio se početkom kolovoza 1552. godine kada je moćni Ulama-beg, nakon pada Virovitice i Kloštra, usmjerio svoju silu izravno na Đurđevac. Pismo kapetana Sekelja s bojišta svjedoči o šestosatnom krvavom jurišu u kojem je posada hrabro obranila zidine, ubivši pritom visoke osmanske časnike i natjeravši Ulama-bega na povlačenje.
Psihološki trik i rođenje “Legende o Picokima”
Kada je neposredna vojna opasnost utihnula, kolektivna je memorija iz ratnih trauma izrodila narativ koji će zauvijek obilježiti Podravinu. “Legenda o Picokima” klasik je psihološke racionalizacije rata u kojoj inteligencija i prkos “malog čovjeka” pobjeđuju grubu silu.
Prema usmenoj predaji, uvidjevši da oružjem ne može probiti zidine, Ulama-beg je opkolio grad s ciljem potpunog izgladnjivanja. Nakon višemjesečne opsade, u utvrdi je preživjela samo jedna sitna domaća životinja – mali pijetao, podravski pevčec ili picok. Tada na scenu stupa arhetipski lik iz naroda, mudra starica, koja očajnom kapetanu predlaže naoko sulud potez: iskoristiti posljednji zalogaj hrane kao projektil u psihološkom ratu.
Pjetlić je ispaljen iz gradskog topa izravno u turski tabor. Psihološki udar bio je razoran. Ulama-beg je donio logičan, ali potpuno pogrešan vojni zaključak – ako branitelji Đurđevca, nakon višemjesečne opsade, piletinu koriste kao streljivo za izrugivanje, očigledno raspolažu neiscrpnim tajnim zalihama. Svjestan da je daljnja opsada uzaludna, naredio je povlačenje.
Kletva koja je postala ponos
Prije samog odlaska, Ulama-beg je u nemoćnom bijesu izgovorio antologijsku kletvu: “A vi tamo, pernati junaci, što picekima bojeve bijete, ime PICOKA dovijeka nosili! PICOKIMA vas djeca zvala, a unuci vaši ostat će PICOKI!”
Umjesto uvrede, Đurđevčani su tu kletvu prigrlili kao najviši simbol vlastitog otpora. Pojam “Picok” duboko se urezao u identitet grada, a pijetao je postao najistaknutiji vizualni simbol cijeloga kraja. Ta usmena predaja, koju je prvi službeno zapisao etnograf Tomo Jalžabetić 1898. godine, a kasnije oblikovale brojne generacije, danas živi ne samo u povijesnim knjigama, već i u srcima svih onih koji svakoga lipnja s ponosom koračaju đurđevačkim ulicama slaveći pobjedu domišljatosti nad silom.
- Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina!
U sklopu ovogodišnjih Petrijevačkih žetvenih svečanosti održani su tradicionalni 18. Dani meda u Valpovštini, stručni skup koji je okupio brojne domaće pčelare i nacionalne stručnjake… Pročitaj više: Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina! - Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava
Tradicionalni, sedmi po redu biciklistički maraton VBR uspješno je povezao Slatinu i Osijek, odajući počast herojima Domovinskog rata i legendarnom civilnom otporu. OSIJEK / SLATINA… Pročitaj više: Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava - Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti
Unatoč iznenadnom pljusku koji je nakratko odgodio službeni početak, svečano su otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti, tradicionalna manifestacija izvornog amaterskog folklornog stvaralaštva koja je u… Pročitaj više: Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti - Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao”
Početak ratnog vihora u Osijeku 1991. godine obilježile su ulične borbe i strah od snajperista, no jedan događaj trajno je upisan u povijest. Heroj Ivica… Pročitaj više: Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao” - Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar!
Sukob Irana i SAD-a ulazi u nepredvidivu i izrazito opasnu fazu. Dok iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei najavljuje neizbježnu osvetu za ubojstvo svog oca, američki… Pročitaj više: Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar! - Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave
Hrvatska se priključila konzorciju za korištenje transportnog aviona Airbus A400M. Dok Vlada rješava pitanje NATO kvota, postavlja se pitanje je li Airbus A400M strateški optimalan… Pročitaj više: Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave - Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava
Trideset i jednu godinu kasnije, genocid u Srebrenici ne predstavlja samo bolno odavanje počasti žrtvama, već je prerastao u aktivan, globalni mehanizam borbe protiv zaborava.… Pročitaj više: Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava - Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha
Genocid u Srebrenici, nedvosmisleno potvrđen i dokazan pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ne predstavlja samo zatvoreno poglavlje… Pročitaj više: Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha - U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih
U osječkom IT Parku održana je konferencija “Money Deep Talk” koja je u prvi plan stavila važnost financijske pismenosti i poslovne prilike za mlade u… Pročitaj više: U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih - Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
Desetljećima je ljeto 1941. u službenoj historiografiji slavljeno kao vrijeme herojskog narodnog ustanka, no prava je istina dugo, namjerno i sustavno skrivana. Nedavni okrugli stol… Pročitaj više: Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
