Afrička svinjska kuga

Odbrojavanje za OPG-ove: Nova drakonska naredba briše tradiciju, preživjet će samo najveći!

Nove obavijesti Politika Vijesti

Zbog eksponencijalnog širenja zaraze, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić donio je 3. kolovoza 2026. godine radikalnu Naredbu o hitnoj depopulaciji svinja. Nova pravila stupila su na snagu u 15 visokorizičnih naselja Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije. Afrička svinjska kuga pokazala je neviđenu otpornost, zbog čega su ove drastične mjere postale posljednji pokušaj državnog aparata da spriječi potpuni slom nacionalnog svinjogojstva i spasi industriju od strogih europskih sankcija.

“Epizootije afričke svinjske kuge (ASK), visoko zarazne virusne bolesti, predstavljaju ultimativnu prijetnju opstanku nacionalnog svinjogojstva. Unatoč kontinuiranim naporima nadležnih tijela, edukativnim kampanjama i provođenju strogih mjera biosigurnosti od prve pojave bolesti 2023. godine, virus je pokazao iznimnu otpornost u okolišu i sposobnost probijanja uspostavljenih sanitarnih kordona.

Alarmantni brojevi i žarišta na istoku

Do kraja srpnja 2026. godine, epidemiološka slika ukazivala je na progresivno širenje bolesti. Službeni podaci Ministarstva potvrdili su ukupno 127 izbijanja na domaćim farmama u Hrvatskoj. Zaraza je stvorila dva snažna bazena, primarno u Osječko-baranjskoj (70 zaraženih objekata) i Virovitičko-podravskoj županiji.

Izbijanja na ovim područjima više nisu sporadična, već su formirala jasne i opasne klastere infekcije. Međutim, paralelno s farmama, odvijala se još opasnija tiha epidemija u divljini. Zabilježeno je nevjerojatnih 188 slučajeva zaraze kod divljih svinja, od čega čak 184 u Osječko-baranjskoj županiji.

Ova golema koncentracija determinirala je divlje svinje kao primarni rezervoar virusa. Ljudski faktor, poput povratka poljoprivrednika ili lovaca iz šume bez adekvatne dezinfekcije, pokazao se kao ključni mehanički vektor prijenosa bolesti u naseljena mjesta.

Radikalni rez: Eutanazija i depopulacija

Nova Naredba označava prelazak s preventivnog nadzora na aktivnu depopulaciju. Članak 1. definira 15 usko specifičnih naselja u četiri općine kao područja visokog rizika. Na tim se područjima trajno zabranjuje držanje svinja.

Vlasnicima je naređeno uklanjanje svih životinja uz ostavljen vremenski prozor od samo devet dana, zaključno s 12. kolovoza 2026. godine. Na ovih 15 kritičnih lokacija preostalo je oko 600 prijavljenih svinja, a Ministarstvo je ovim kompromisom odbilo opću eutanaziju cijelog područja.

Proces se odvija pod strogim nadzorom Državnog inspektorata (DIRH). Prioritet je organizirani odvoz u ovlaštene klaonice, dok se u ostalim slučajevima provodi prisilna eutanazija na samim gospodarstvima. Završni udarac virusu je zabrana uvođenja novih svinja u trajanju od 12 mjeseci.

Izuzeća za velike i ultimatum za male

Jedan od najsnažnijih mehanizama pritiska usmjeren je na rubni prsten od oko 300 gospodarstava. Uveden je jasan ultimatum: ukoliko veterinarska inspekcija utvrdi nesukladnosti, vlasnik ima točno 10 dana za ispravak svih nedostataka. U suprotnom, gubi pravo na uzgoj i slijedi usmrćivanje stada.

S druge strane, Naredba duboko mijenja arhitekturu domaćeg uzgoja. Veliki sustavi s više od 1.000 svinja izuzeti su od drakonskih zabrana ukoliko posjeduju visoke biosigurnosne protokole i službenu procjenu rizika. Teret krize time asimetrično pada na male OPG-ove.

Gubitak tržišta i prijetnja crne zone

Oštrina ovih mjera djelomično je motivirana pritiskom iz Bruxellesa. Nova EU Uredba iz kolovoza 2026. smjestila je velik dio istočne Hrvatske u Zonu ograničenja III. Ta klasifikacija donosi katastrofalne ekonomske posljedice, uključujući potpunu zabranu premještanja živih svinja i međunarodne trgovine.

Uslijed nedostatka sigurnog mesa, javio se ogroman sigurnosni rizik – organizirani šverc. Na kriznim stožerima upozoreno je na sve učestalije krijumčarenje mesa iz susjednih zemalja (Srbija, BiH) u kojima hara epidemija.

“Krijumčareno meso zaraženih svinja ostaje kontaminirano. U ruralnim područjima, ostaci takvog mesa često završavaju u napoju kojim se hrane domaće svinje, što trenutno pokreće novo žarište stotinama kilometara udaljeno od izvora zaraze,” izričito je upozorio Vlajčić.

Eskalacija sukoba: Rat poljoprivrednika i lovaca

Dok država obećava oko 40 milijuna eura za kompenzaciju tržišne vrijednosti svinja i izgubljene dobiti, na terenu je izbio pravi rat. Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) otvoreno je prozvala lovačka društva za nebrigu.

Predstavnici HPK-a, Željko Mihelić i Mladen Jakopović, tvrde da je poljoprivreda na rubu bankrota i da seljaci postaju žrtve dok lovišta funkcioniraju kao biološke bombe. Traže oduzimanje autonomije lovcima i uvođenje profesionalnih snajperskih timova.

“Dosta je toleriranja neradnika i parcijalnih lovačkih interesa. Politika dobrovoljnog lova doživjela je potpuni neuspjeh,” poručio je Mihelić, zahtijevajući sankcije za lovačka društva iz čijih se područja virus prelije na farme.

S druge strane, lovci su pod ogromnim pritiskom novih mjera dezinfekcije i betoniranih lokacija za evaskulaciju. Unatoč poticaju od 100 eura po usmrćenoj divljoj svinji i brojci od 55.000 odstranjenih jedinki, virus je i dalje duboko prisutan u okolišu.


NAJNOVIJE OBJAVE



IZBOR UREDNIKA



Tagged

Odgovori