Kada ministar obrane izjavi da Hrvatska do 2030. godine u novom NATO-ovom mega-projektu “neće imati nikakvih obveza ni troška”, uhu prosječnog poreznog obveznika to zvuči kao savršen posao. Sudjelujemo u zajedničkom projektu zračnog transporta sedam europskih država, rješavamo dugogodišnju boljku Oružanih snaga, a pritom ne izdvajamo ni centa. No, u svijetu vojnih nabava i međunarodne diplomacije besplatni ručkovi ne postoje. Nula eura danas, gotovo uvijek znači višemilijunske fakture sutra.
Odluka koju je ministar Ivan Anušić obznanio u Ankari nije priča o tome što je u zrakoplovnom smislu idealno za Hrvatsku vojsku. To je školski primjer političkog pragmatizma, proračunske akrobatike i plaćanja “geopolitičke članarine”.
Iluzija besplatnog i matematika nakon 2030.
Što se zapravo događa nakon isteka tog čarobnog počeka 2030. godine? Preko noći, Hrvatska će se naći u Timeshare modelu vojnog zrakoplovstva. Da bismo uopće imali pravo prvenstva poziva na te zrakoplove (najvjerojatnije moćne Airbuse A400M), morat ćemo plaćati godišnji paušal za održavanje zajedničkog sustava – svojevrsnu fiksnu pretplatu koja se mjeri u milijunima eura, letjeli naši vojnici te godine ili ne.
A kada budemo letjeli, plaćat ćemo “taksi” po komercijalnim tarifama koje za ovakve tipove zrakoplova iznose oko 30.000 eura za samo jedan sat naleta. Transportna operacija do Poljske ili Kosova tako će se mjeriti u stotinama tisuća eura. To je model “plati pa leti” u kojem nismo vlasnici, ali uredno snosimo dio operativnog rizika konzorcija.
Treba li to nama uopće?
Logično je zapitati se: što će nam grdosije koje gutaju desetke tisuća eura po satu, kada u međunarodne mirovne misije šaljemo svega par stotina vojnika? Pješaci i njihova opća oprema mogu se prevesti i redovitim čarter linijama, kao što se i radilo tijekom pandemije.
Međutim, vojska nisu samo pješaštvo i jurišne puške. Kad zagusti, kada u misiju treba hitno prebaciti oklopno vozilo Patria teško 20 tona, ili kada preko noći izbije ratni kaos na Bliskom istoku pa treba evakuirati vlastite građane dok komercijalne linije otkazuju letove – država bez vojnog transportera s utovarnom rampom ostaje bespomoćna. Osuđena je na čekanje u redu i milost saveznika. Imati pristup strateškom transportu danas je pitanje nacionalnog suvereniteta u kriznim situacijama.
Alternativa koju nismo odabrali
Da smo imali potpuno slobodne ruke i punu državnu blagajnu, strateški najpismeniji potez bila bi kupnja dva vlastita, manja taktička zrakoplova poput C-27J Spartana (putem kojim su nedavno išle Slovenija i Srbija). Imali bismo ih na Plesu 24 sata dnevno, pod hrvatskom zastavom i isključivo našim zapovjedništvom, uz drastično jeftiniji sat letenja, dok bismo za tešku tehniku po potrebi zakupljivali kapacitete na globalnom tržištu.
Zašto onda nismo išli tim putem? Odgovor leži u novčaniku Ministarstva obrane koji je trenutno maksimalno “pregrijan”.
Kupovina vremena, a ne zrakoplova
Dok otplaćujemo preko milijardu eura za eskadrilu Rafalea, financiramo oklopnjake Bradley, uvodimo moderne PZO sustave Mistral i pripremamo se za moćni HIMARS, proračun jednostavno ne može podnijeti udar od novih 100 milijuna eura za kupnju vlastitih transportera.
S druge strane, pritisak NATO-a i Bruxellesa da napokon ispunimo davno preuzetu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga postajao je sve teži.
Ulazak u koaliciju sedam zemalja savršen je “bypass”. Pristajanjem na inicijativu većih partnera, Hrvatska je elegantno skinula s dnevnog reda saveznički zahtjev za sposobnošću zračnog transporta. Pokazali smo lojalnost i spremnost na sudjelovanje, a kapitalni udar na proračun odgodili smo za 2030. godinu – točno u onaj trenutak kada bi financijski teret eskadrile Rafalea trebao proći.
Kada se podvuče crta, u Ankari nismo kupili avione. Kupili smo kompromis, mir u kući NATO-a i, ono najvažnije za stabilnost proračuna – kupili smo dragocjeno vrijeme.
Foto: Wikipedija/ Ilustracija
- Nakon 81 godine šutnje: 500 zaboravljenih sinova konačno pronašlo mir u hrvatskoj zemlji
Danas su Maceljske žrtve, njih 500, napokon pronašle svoj mir. U Donjem Maclju održan je dostojanstven pokop posmrtnih ostataka ekshumiranih iz Slovenije. Danas je kod… Pročitaj više: Nakon 81 godine šutnje: 500 zaboravljenih sinova konačno pronašlo mir u hrvatskoj zemlji - Ostavljeni na milost i nemilost oklopnoj sili: 35 godina od herojskog otpora i početka baranjskog egzodusa
U znak sjećanja na stradale branitelje i civile, danas je ispred Osnovne škole svečano obilježena herojska obrana Darde 1991. godine. Kroz polaganje vijenaca, zajedničku molitvu… Pročitaj više: Ostavljeni na milost i nemilost oklopnoj sili: 35 godina od herojskog otpora i početka baranjskog egzodusa - Zarobljavanje vlaka JNA: Dan kada je Slavonski Brod prevario vojsku i naoružao Hrvatsku
U dramatičnim ljetnim danima 1991. godine, kada je nad cijelom istočnom Hrvatskom visjela prijetnja potpunog uništenja, hrabrost i odlučnost lokalnih branitelja promijenili su tijek povijesti.… Pročitaj više: Zarobljavanje vlaka JNA: Dan kada je Slavonski Brod prevario vojsku i naoružao Hrvatsku - Nema milosti: Turistička inspekcija poharala iznajmljivače na crno!
U razdoblju od 20. travnja do 15. kolovoza 2026. godine, turistička inspekcija Državnog inspektorata provela je 2.059 nadzora diljem Hrvatske, otkrivši 166 slučajeva ilegalnog iznajmljivanja,… Pročitaj više: Nema milosti: Turistička inspekcija poharala iznajmljivače na crno! - Jedna svijeća za svaki dan otpora: 87 svijeća za Vukovar u Osijeku
Hrvatska stranka prava obilježit će u utorak, 25. kolovoza 2026., u Osijeku početak Bitke za Vukovar paljenjem 87 svijeća u Vukovarskoj ulici, u spomen na… Pročitaj više: Jedna svijeća za svaki dan otpora: 87 svijeća za Vukovar u Osijeku - U nekoliko sekundi nestale su cijele obitelji: Zaboravljeni krik pulske djece s Vergarole
Na pulskom kupalištu Vergarola, 18. kolovoza 1946. godine, dogodila se stravična eksplozija 28 zaostalih protubrodskih mina u kojoj je poginulo više od 100 ljudi, mahom… Pročitaj više: U nekoliko sekundi nestale su cijele obitelji: Zaboravljeni krik pulske djece s Vergarole - Županica Tramišak obišla gradilišta: Evo kada točno učenici u Ladimirevcima i Ivanovcima prelaze u jednu smjenu
Povijesna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu donose velike promjene za učenike na području Valpovštine. Rekonstrukcija i dogradnja koju prolazi OŠ Ladimirevci, zajedno s PŠ Ivanovci, osigurat… Pročitaj više: Županica Tramišak obišla gradilišta: Evo kada točno učenici u Ladimirevcima i Ivanovcima prelaze u jednu smjenu - Kako je 1500 kamiona otrova postalo nevidljivo za institucije, a jedini krivci su ostali privatni poduzetnici?
Nezapamćeni ekocid u Lici razotkrio je potpuni slom državnog sustava kontrole. Kako je moguće da 1500 kamiona toksičnog otpada neopaženo prođe kroz Hrvatsku i završi… Pročitaj više: Kako je 1500 kamiona otrova postalo nevidljivo za institucije, a jedini krivci su ostali privatni poduzetnici? - Ekocid u Lici: Je li zdravlje građana doista sigurno i što donosi novi saborski zaključak?
Završena je izvanredna saborska sjednica na kojoj je glavna tema bila otpad u Gospiću, a vladajuća većina izglasala je novi zaključak o hitnoj sanaciji unatoč… Pročitaj više: Ekocid u Lici: Je li zdravlje građana doista sigurno i što donosi novi saborski zaključak? - 37.000 tona otrova u srcu Like: Sabor gori zbog ekocida, oporba grmi o “veleizdaji i otpadnoj mafiji”!
Danas, 20. kolovoza, u zgradi Hrvatskog sabora započela je dvodnevna izvanredna sjednica (koja će trajati do 21. kolovoza) kako bi zastupnici raspravili zašto je otpad… Pročitaj više: 37.000 tona otrova u srcu Like: Sabor gori zbog ekocida, oporba grmi o “veleizdaji i otpadnoj mafiji”!
