Kada ministar obrane izjavi da Hrvatska do 2030. godine u novom NATO-ovom mega-projektu “neće imati nikakvih obveza ni troška”, uhu prosječnog poreznog obveznika to zvuči kao savršen posao. Sudjelujemo u zajedničkom projektu zračnog transporta sedam europskih država, rješavamo dugogodišnju boljku Oružanih snaga, a pritom ne izdvajamo ni centa. No, u svijetu vojnih nabava i međunarodne diplomacije besplatni ručkovi ne postoje. Nula eura danas, gotovo uvijek znači višemilijunske fakture sutra.
Odluka koju je ministar Ivan Anušić obznanio u Ankari nije priča o tome što je u zrakoplovnom smislu idealno za Hrvatsku vojsku. To je školski primjer političkog pragmatizma, proračunske akrobatike i plaćanja “geopolitičke članarine”.
Iluzija besplatnog i matematika nakon 2030.
Što se zapravo događa nakon isteka tog čarobnog počeka 2030. godine? Preko noći, Hrvatska će se naći u Timeshare modelu vojnog zrakoplovstva. Da bismo uopće imali pravo prvenstva poziva na te zrakoplove (najvjerojatnije moćne Airbuse A400M), morat ćemo plaćati godišnji paušal za održavanje zajedničkog sustava – svojevrsnu fiksnu pretplatu koja se mjeri u milijunima eura, letjeli naši vojnici te godine ili ne.
A kada budemo letjeli, plaćat ćemo “taksi” po komercijalnim tarifama koje za ovakve tipove zrakoplova iznose oko 30.000 eura za samo jedan sat naleta. Transportna operacija do Poljske ili Kosova tako će se mjeriti u stotinama tisuća eura. To je model “plati pa leti” u kojem nismo vlasnici, ali uredno snosimo dio operativnog rizika konzorcija.
Treba li to nama uopće?
Logično je zapitati se: što će nam grdosije koje gutaju desetke tisuća eura po satu, kada u međunarodne mirovne misije šaljemo svega par stotina vojnika? Pješaci i njihova opća oprema mogu se prevesti i redovitim čarter linijama, kao što se i radilo tijekom pandemije.
Međutim, vojska nisu samo pješaštvo i jurišne puške. Kad zagusti, kada u misiju treba hitno prebaciti oklopno vozilo Patria teško 20 tona, ili kada preko noći izbije ratni kaos na Bliskom istoku pa treba evakuirati vlastite građane dok komercijalne linije otkazuju letove – država bez vojnog transportera s utovarnom rampom ostaje bespomoćna. Osuđena je na čekanje u redu i milost saveznika. Imati pristup strateškom transportu danas je pitanje nacionalnog suvereniteta u kriznim situacijama.
Alternativa koju nismo odabrali
Da smo imali potpuno slobodne ruke i punu državnu blagajnu, strateški najpismeniji potez bila bi kupnja dva vlastita, manja taktička zrakoplova poput C-27J Spartana (putem kojim su nedavno išle Slovenija i Srbija). Imali bismo ih na Plesu 24 sata dnevno, pod hrvatskom zastavom i isključivo našim zapovjedništvom, uz drastično jeftiniji sat letenja, dok bismo za tešku tehniku po potrebi zakupljivali kapacitete na globalnom tržištu.
Zašto onda nismo išli tim putem? Odgovor leži u novčaniku Ministarstva obrane koji je trenutno maksimalno “pregrijan”.
Kupovina vremena, a ne zrakoplova
Dok otplaćujemo preko milijardu eura za eskadrilu Rafalea, financiramo oklopnjake Bradley, uvodimo moderne PZO sustave Mistral i pripremamo se za moćni HIMARS, proračun jednostavno ne može podnijeti udar od novih 100 milijuna eura za kupnju vlastitih transportera.
S druge strane, pritisak NATO-a i Bruxellesa da napokon ispunimo davno preuzetu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga postajao je sve teži.
Ulazak u koaliciju sedam zemalja savršen je “bypass”. Pristajanjem na inicijativu većih partnera, Hrvatska je elegantno skinula s dnevnog reda saveznički zahtjev za sposobnošću zračnog transporta. Pokazali smo lojalnost i spremnost na sudjelovanje, a kapitalni udar na proračun odgodili smo za 2030. godinu – točno u onaj trenutak kada bi financijski teret eskadrile Rafalea trebao proći.
Kada se podvuče crta, u Ankari nismo kupili avione. Kupili smo kompromis, mir u kući NATO-a i, ono najvažnije za stabilnost proračuna – kupili smo dragocjeno vrijeme.
Foto: Wikipedija/ Ilustracija
- Za Hrvatsku kao Tigar: Milenijska fotografija u Petrinji
U Petrinji je povodom obljetnice osnutka Tigrova snimljena 1002. milenijska fotografija Šime Strikomana. Saznajte više o ovom događaju. PETRINJA – Povodom obilježavanja 36. obljetnice osnutka… Pročitaj više: Za Hrvatsku kao Tigar: Milenijska fotografija u Petrinji - 34 godine tuge, prkosa i istine: Krvava jesen ’92. i pad Bosanskog Broda koji ne smijemo zaboraviti
Trideset četvrta obljetnica za pad Bosanskog Broda budi teška sjećanja. Saznajte kako se uz suze i ponos obilježila 34. obljetnica kroz komemoraciju herojstva i žrtva… Pročitaj više: 34 godine tuge, prkosa i istine: Krvava jesen ’92. i pad Bosanskog Broda koji ne smijemo zaboraviti - Žestoka rasprava na Skupštini OBŽ-a: Od drame oko otpada u Našicama do raskida ugovora za školu u Čepinu
Žustra sjednica Skupštine OBŽ: opasni otpad, spalionice u Našicama i Belišću te zastoji na školi u Čepinu izazvali su prvorazredni politički okršaj. Današnja 14. sjednica… Pročitaj više: Žestoka rasprava na Skupštini OBŽ-a: Od drame oko otpada u Našicama do raskida ugovora za školu u Čepinu - Ministarstvo zaštite okoliša oštro odgovorilo: Sanacija otpada u Gospiću odvija se prema planu, prestanite širiti paniku!
Posljednjih dana sanacija otpada na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću ponovno je postala poligon za politička prepucavanja. Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije… Pročitaj više: Ministarstvo zaštite okoliša oštro odgovorilo: Sanacija otpada u Gospiću odvija se prema planu, prestanite širiti paniku! - Obilježena 35. obljetnica raketiranja Banskih dvora
Danas se s posebnim pijetetom obilježava 35. obljetnica raketiranja Banskih dvora, dramatičnog događaja iz 1991. godine kada je Jugoslavenska narodna armija (JNA) pokušala izvršiti atentat… Pročitaj više: Obilježena 35. obljetnica raketiranja Banskih dvora - Raketiranje Banskih dvora: 7 ključnih detalja o brutalnom zračnom atentatu koji je oblikovao povijest Hrvatske
Raketiranje Banskih dvora predstavlja jedan od najdramatičnijih trenutaka u hrvatskoj povijesti. Tog 7. listopada 1991. godine, oružane snage Jugoslavenske narodne armije (JNA) prešle su Rubikon… Pročitaj više: Raketiranje Banskih dvora: 7 ključnih detalja o brutalnom zračnom atentatu koji je oblikovao povijest Hrvatske - Pripadnici pukovnije Vojne policije započeli pješačku hodnju dugu 311. km za sve poginule kolege i hrvatske branitelje
Memorijalna hodnja Vojne policije po peti je put krenula iz Zagreba prema Vukovaru. Djelatni i umirovljeni vojni policajci u jedanaest će dana propješačiti 331 kilometar… Pročitaj više: Pripadnici pukovnije Vojne policije započeli pješačku hodnju dugu 311. km za sve poginule kolege i hrvatske branitelje - Dragovoljna predaja oružja: Od bombi do granata u Rijeci
Dragovoljna predaja oružja na području Primorsko-goranske županije ponovno je pokazala visoku svijest građana o sigurnosti. U protekla tri tjedna policiji je predana značajna količina vatrenog… Pročitaj više: Dragovoljna predaja oružja: Od bombi do granata u Rijeci - Sudski vještaci na rubu: Satnica zamrznuta 30 godina
Sudski vještaci u Hrvatskoj već tri desetljeća rade po naknadama zamrznutima još 1995. godine, dok država uporno odgađa donošenje krovnog zakona koji bi napokon uredio… Pročitaj više: Sudski vještaci na rubu: Satnica zamrznuta 30 godina - Most iz Osijeka: Zaustavite spaljivanje ilegalnog otpada u Našicama! Gdje je sada čvrsti Ivan Anušić, a koga i zašto štiti SOA?
Spaljivanje otpada u Našicama glavna je tema današnje konferencije za medije koju su u Osijeku održali predstavnici Mosta. Viktor Škaro, županijski vijećnik Josip Skočibušić i… Pročitaj više: Most iz Osijeka: Zaustavite spaljivanje ilegalnog otpada u Našicama! Gdje je sada čvrsti Ivan Anušić, a koga i zašto štiti SOA?
IZBOR UREDNIKA