Kada govori o Istri, Lili Benčik ne bira neutralne riječi. Blogerica, urednica i dugogodišnja komentatorica društvenih i političkih prilika, sebe vidi – i mnogi je tako doživljavaju – kao glas „tihe većine“ koja smatra da se Istra mora snažnije povezati s hrvatskom maticom, ali i s vlastitom povijesnom istinom.
U razgovoru za radio program Hrvatsko srce Benčik se najprije obratila hrvatskom iseljeništvu, osobito zajednici u Kanadi, s kojom, kako ističe, održava trajne kontakte putem društvenih mreža i susreta na kongresima. Posebno izdvaja Šesti kongres hrvatskog iseljeništva održan 2024. u Puli te najavljuje sudjelovanje na sedmom kongresu koji će se ove godine održati u Vukovar.
Političke promjene u Puli – kozmetika ili zaokret?
Komentirajući nedavne lokalne izbore, Benčić smatra da su promjene u Istri više personalne nego suštinske. U Puli je dosadašnji gradonačelnik Filip Zoričić izgubio izbore, a na vlast je došao Peđa Grbin iz Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP).
Istodobno, Istarski demokratski sabor (IDS), koji je desetljećima dominirao istarskom politikom, prema njezinoj ocjeni slabi i pokušava se politički konsolidirati približavanjem vladajućima u Zagrebu. Ipak, Benčik tvrdi da se, bez obzira na političke odnose, „promijenila atmosfera“ te da dio građana pokazuje izraženiju nacionalnu osviještenost.
Kao simbol takve promjene navodi održavanje koncerata Marka Perkovića Thompsona u porečkoj dvorani Žatika, što vidi kao znak da se Istra postupno udaljava od, kako kaže, dugogodišnjeg autonomaškog narativa.
Manjinska prava i pitanje ravnoteže
Jedan od najoštrijih dijelova razgovora odnosio se na položaj nacionalnih manjina. Benčik kritizira politiku Vlade prema srpskoj manjini, posebno financiranje kulturnih centara, uključujući i onaj u Zagrebu. Smatra da je riječ o neravnoteži u odnosu na potrebe hrvatskih branitelja i drugih društvenih skupina.
Pritom se poziva na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, za koji tvrdi da je, u sadašnjem obliku, diskriminatoran prema većinskom narodu. Još 2021. godine, kaže, uputila je primjedbe saborskim službama, no bez konkretnog odgovora Ministarstva pravosuđa.
U Istri se pitanje manjinskih prava dodatno isprepliće s dvojezičnošću, osobito u kontekstu talijanske manjine, što Benčik vidi kao izazov za zapošljavanje u državnoj upravi. Smatra da bi se prava trebala redefinirati u skladu s današnjim okolnostima, a ne prema političkim uvjetima iz vremena međunarodnog priznanja Hrvatske.
Nasljeđe Jugoslavije i društvena struktura
Govoreći o povijesnom kontekstu, Benčik podsjeća da je Pula bila snažno vojno središte u vrijeme Jugoslavije, s brojnim časnicima JNA i njihovim obiteljima. Po njezinu mišljenju, taj društveni sloj i danas ima politički i društveni utjecaj.
Takvu percepciju dodatno ilustrira primjer koji je nedavno objavila na svom blogu, a koji se odnosi na privatne aktivnosti člana obitelji istarskog župana. Smatra da su pitanja identiteta i povijesne orijentacije i dalje duboko prisutna u javnom prostoru Istre.
Proštinska buna – križ kao simbol povratka pamćenju
No, najviše emocija u njezinu izlaganju izaziva projekt obnove kamenog križa na Proštini – području poznatom po Proštinska buna.
Podsjeća kako je tijekom Prvog svjetskog rata, 1915. godine, austro-ugarska vlast prisilno iselila oko 60.000 stanovnika južne Istre u unutrašnjost Monarhije. Nakon povratka 1918. godine, mještani su na raskrižju zvanom Križ podigli kameni spomen-križ u znak sjećanja na stradanja. Taj je križ 1947. srušen.
Danas, kroz Udrugu Križ, skupina entuzijasta – „Proštinari“, kako se nazivaju – volonterskim radom i donacijama podiže novi, četiri metra visoki kameni križ s hrvatskim pleterom. Kamen je doniran iz Pazina, a blagoslov križa planiran je uz sudjelovanje biskupa u miru Ivana Milovana.
Za Benčić taj križ nije samo vjerski simbol, nego i znak povratka povijesnom pamćenju i identitetu: „Istra jest hrvatska i katolička. Mi smo tiha većina“, poručuje.
Istra na raskrižju
Razgovor s Lili Benčik otvara niz osjetljivih tema – od političkih odnosa i manjinskih prava do povijesnih trauma i suvremenog identiteta. Bez obzira na to slaže li se javnost s njezinim stavovima ili ne, jedno je jasno: Istra i dalje ostaje prostor snažnih ideoloških, povijesnih i identitetskih prijepora.
A križ na Proštini, ako bude postavljen kako je najavljeno, postat će još jedan simbol tog trajnog dijaloga između prošlosti i sadašnjosti.
- Heroji s Papuka: 35. obljetnica krvave zasjede i sjećanje na žrtvu “Omega” koja je zadužila Hrvatsku
Uz rječicu Purnicu jučer je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica tragične pogibije hrabrih pripadnika SJP Omega, Željka Cindrića i Ivice Filkovića. Uz žubor rječice Purnice i… Pročitaj više: Heroji s Papuka: 35. obljetnica krvave zasjede i sjećanje na žrtvu “Omega” koja je zadužila Hrvatsku - More je gorjelo, a Dalmacija se branila: 160 godina od pobjede u Viškom boju.
Grad Vis postao je središte prisjećanja na Viški boj, jedan od najvažnijih događaja cjelokupne hrvatske pomorske povijesti. Povodom 160. obljetnice ove strateške bitke, organiziran je… Pročitaj više: More je gorjelo, a Dalmacija se branila: 160 godina od pobjede u Viškom boju. - Velika prijevara u Splitu: Kako je 29-godišnjak u samo pet mjeseci ukrao milijun eura
Nezapamćena prijevara u Splitu šokirala je hrvatsku javnost i razotkrila tamnu stranu ekonomije. Kroz samo pet mjeseci ljetne sezone, 29-godišnjak je iskoristio taksi platforme kako… Pročitaj više: Velika prijevara u Splitu: Kako je 29-godišnjak u samo pet mjeseci ukrao milijun eura - Tarifa za šutnju 5.000 eura: USKOK podigao optužnicu protiv korumpiranog carinika
USKOK je pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 58-godišnjeg zaposlenika Carinske uprave. Ovaj carinik tereti se da je od poduzetnika uzeo 5.000 eura… Pročitaj više: Tarifa za šutnju 5.000 eura: USKOK podigao optužnicu protiv korumpiranog carinika - Otac Banovine Hrvatske: Kako je Vladko Maček prije Drugog svjetskog rata ujedinio naš narod
Na današnji dan rođen je Vladko Maček koji je ostavio neizbrisiv trag u borbi za nacionalnu opstojnost, ujedinjenje povijesnih teritorija te hrabro suprotstavljanje hegemoniji i… Pročitaj više: Otac Banovine Hrvatske: Kako je Vladko Maček prije Drugog svjetskog rata ujedinio naš narod - Trajni simbol zahvalnosti: Spomen-kamen iz Belog Manastira postaje dio Zida sjećanja u Udbini
U plemenitoj inicijativi očuvanja uspomene na žrtvu hrvatskih branitelja, Beli Manastir predao je spomen-kamen koji će trajno krasiti Zid sjećanja u Udbini. BELI MANASTIR –… Pročitaj više: Trajni simbol zahvalnosti: Spomen-kamen iz Belog Manastira postaje dio Zida sjećanja u Udbini - General Horvatin ponovno u čamcu: Slatinski branitelji započeli plov dug 200 kilometara!
Četvrta regata branitelja započela je svoj plov rijekom Dravom. Na dvodnevnom putu od Sopja do Vukovara, sudionici odaju duboku počast svim žrtvama i stradalim herojima… Pročitaj više: General Horvatin ponovno u čamcu: Slatinski branitelji započeli plov dug 200 kilometara! - Osigurajte svoje mjesto na vrijeme: Krenule prijave za dvodnevno putovanje u Knin na Dan pobjede!
Organizirano putovanje u Knin na 31. obljetnicu Oluje. Prijave za Vinkovce otvorene su do 30. srpnja. Saznajte plan puta i prijavite se! Udruga veterana 5.… Pročitaj više: Osigurajte svoje mjesto na vrijeme: Krenule prijave za dvodnevno putovanje u Knin na Dan pobjede! - Put u smrt s lažnim pečatom: Kako je jedan noćni transport svinja ogolio opasne rupe u sustavu i izazvao paniku u Vladi.
U jeku dramatične eskalacije epidemije afričke svinjske kuge (ASK) u Republici Hrvatskoj, incident nezapamćenih razmjera povezan s transportom svinja s Farme Borovik ne samo da… Pročitaj više: Put u smrt s lažnim pečatom: Kako je jedan noćni transport svinja ogolio opasne rupe u sustavu i izazvao paniku u Vladi. - Krvavi put SJP BAK: Otišli u tišini, a u povijest ušli kao legende Domovinskog rata
U olovnim vremenima kada se stvarala slobodna Hrvatska, elitna SJP BAK izrasla je iz nevjerojatne hrabrosti dragovoljaca koji su mirne istarske plaže zamijenili najsurovijim ratištima.… Pročitaj više: Krvavi put SJP BAK: Otišli u tišini, a u povijest ušli kao legende Domovinskog rata
