Kada govori o Istri, Lili Benčik ne bira neutralne riječi. Blogerica, urednica i dugogodišnja komentatorica društvenih i političkih prilika, sebe vidi – i mnogi je tako doživljavaju – kao glas „tihe većine“ koja smatra da se Istra mora snažnije povezati s hrvatskom maticom, ali i s vlastitom povijesnom istinom.
U razgovoru za radio program Hrvatsko srce Benčik se najprije obratila hrvatskom iseljeništvu, osobito zajednici u Kanadi, s kojom, kako ističe, održava trajne kontakte putem društvenih mreža i susreta na kongresima. Posebno izdvaja Šesti kongres hrvatskog iseljeništva održan 2024. u Puli te najavljuje sudjelovanje na sedmom kongresu koji će se ove godine održati u Vukovar.
Političke promjene u Puli – kozmetika ili zaokret?
Komentirajući nedavne lokalne izbore, Benčić smatra da su promjene u Istri više personalne nego suštinske. U Puli je dosadašnji gradonačelnik Filip Zoričić izgubio izbore, a na vlast je došao Peđa Grbin iz Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP).
Istodobno, Istarski demokratski sabor (IDS), koji je desetljećima dominirao istarskom politikom, prema njezinoj ocjeni slabi i pokušava se politički konsolidirati približavanjem vladajućima u Zagrebu. Ipak, Benčik tvrdi da se, bez obzira na političke odnose, „promijenila atmosfera“ te da dio građana pokazuje izraženiju nacionalnu osviještenost.
Kao simbol takve promjene navodi održavanje koncerata Marka Perkovića Thompsona u porečkoj dvorani Žatika, što vidi kao znak da se Istra postupno udaljava od, kako kaže, dugogodišnjeg autonomaškog narativa.
Manjinska prava i pitanje ravnoteže
Jedan od najoštrijih dijelova razgovora odnosio se na položaj nacionalnih manjina. Benčik kritizira politiku Vlade prema srpskoj manjini, posebno financiranje kulturnih centara, uključujući i onaj u Zagrebu. Smatra da je riječ o neravnoteži u odnosu na potrebe hrvatskih branitelja i drugih društvenih skupina.
Pritom se poziva na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, za koji tvrdi da je, u sadašnjem obliku, diskriminatoran prema većinskom narodu. Još 2021. godine, kaže, uputila je primjedbe saborskim službama, no bez konkretnog odgovora Ministarstva pravosuđa.
U Istri se pitanje manjinskih prava dodatno isprepliće s dvojezičnošću, osobito u kontekstu talijanske manjine, što Benčik vidi kao izazov za zapošljavanje u državnoj upravi. Smatra da bi se prava trebala redefinirati u skladu s današnjim okolnostima, a ne prema političkim uvjetima iz vremena međunarodnog priznanja Hrvatske.
Nasljeđe Jugoslavije i društvena struktura
Govoreći o povijesnom kontekstu, Benčik podsjeća da je Pula bila snažno vojno središte u vrijeme Jugoslavije, s brojnim časnicima JNA i njihovim obiteljima. Po njezinu mišljenju, taj društveni sloj i danas ima politički i društveni utjecaj.
Takvu percepciju dodatno ilustrira primjer koji je nedavno objavila na svom blogu, a koji se odnosi na privatne aktivnosti člana obitelji istarskog župana. Smatra da su pitanja identiteta i povijesne orijentacije i dalje duboko prisutna u javnom prostoru Istre.
Proštinska buna – križ kao simbol povratka pamćenju
No, najviše emocija u njezinu izlaganju izaziva projekt obnove kamenog križa na Proštini – području poznatom po Proštinska buna.
Podsjeća kako je tijekom Prvog svjetskog rata, 1915. godine, austro-ugarska vlast prisilno iselila oko 60.000 stanovnika južne Istre u unutrašnjost Monarhije. Nakon povratka 1918. godine, mještani su na raskrižju zvanom Križ podigli kameni spomen-križ u znak sjećanja na stradanja. Taj je križ 1947. srušen.
Danas, kroz Udrugu Križ, skupina entuzijasta – „Proštinari“, kako se nazivaju – volonterskim radom i donacijama podiže novi, četiri metra visoki kameni križ s hrvatskim pleterom. Kamen je doniran iz Pazina, a blagoslov križa planiran je uz sudjelovanje biskupa u miru Ivana Milovana.
Za Benčić taj križ nije samo vjerski simbol, nego i znak povratka povijesnom pamćenju i identitetu: „Istra jest hrvatska i katolička. Mi smo tiha većina“, poručuje.
Istra na raskrižju
Razgovor s Lili Benčik otvara niz osjetljivih tema – od političkih odnosa i manjinskih prava do povijesnih trauma i suvremenog identiteta. Bez obzira na to slaže li se javnost s njezinim stavovima ili ne, jedno je jasno: Istra i dalje ostaje prostor snažnih ideoloških, povijesnih i identitetskih prijepora.
A križ na Proštini, ako bude postavljen kako je najavljeno, postat će još jedan simbol tog trajnog dijaloga između prošlosti i sadašnjosti.
- USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH - Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave
Uz polaganje vijenaca, sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i najavu snažnog investicijskog ciklusa, danas je svečano započeo Dan Osječko-baranjske županije. I dok čelnici Županije i… Pročitaj više: Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave - Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
Najava humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona krajem kolovoza u Gradu Heroju pokazala je da domoljublje briše političke podjele, ali i ponovno ogolila one kojima hrvatski… Pročitaj više: Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
