Nezapamćena prijevara u Splitu šokirala je hrvatsku javnost i razotkrila tamnu stranu ekonomije. Kroz samo pet mjeseci ljetne sezone, 29-godišnjak je iskoristio taksi platforme kako bi iz vlastite tvrtke izvukao pravo bogatstvo, pritom oštetivši državni proračun za stotine tisuća eura. Saznajte sve detalje ovog nevjerojatnog slučaja.
Gospodarski kriminalitet danas više ne podrazumijeva isključivo kompleksne međunarodne financijske operacije, tajne offshore račune na egzotičnim otocima ili zamršene konzultantske ugovore. Ponekad je dovoljno imati potpunu kontrolu nad bankovnim računom, pristup bankomatu i nevjerojatnu količinu drskosti. Upravo to dokazuje najnovija, nezapamćena prijevara u Splitu, koja predstavlja jedan od najkompleksnijih i najštetnijih slučajeva gospodarskog kriminala unutar moderne hrvatske tržišne ekonomije.
Ovaj slučaj ostavlja duboke i dugoročne posljedice, ne samo na oštećeno trgovačko društvo i njegove vjerovnike, već i na stabilnost državnog proračuna te, što je najvažnije, opće povjerenje građana u pravni i ekonomski sustav. Današnja vijest o podizanju opsežne optužnice od strane Županijskog državnog odvjetništva (ŽDO) u Splitu protiv 29-godišnjeg hrvatskog državljanina predstavlja paradigmatski primjer višeslojne korporativne prijevare. Riječ je o slučaju koji nevjerojatnom lakoćom objedinjuje klasično, gotovo brutalno sirovo izvlačenje kapitala s naprednim oblicima porezne utaje u modernom digitalnom dobu.
Okrivljenika se tereti da je u relativno kratkom vremenskom razdoblju, točnije od svibnja do rujna 2023. godine, nezakonito prisvojio gotovo 600.000 eura s računa tvrtke kojom je faktično i formalno upravljao. Da stvar bude gora, u istom je periodu oštetio državni proračun Republike Hrvatske za dodatnih više od 630.000 eura, i to namjernim neplaćanjem poreza na dodanu vrijednost (PDV). Ovaj slučaj privlači posebnu pozornost stručne javnosti i medija ne samo zbog vrtoglave visine protupravno stečene imovinske koristi, koja ukupno premašuje 1,2 milijuna eura kada se zbroje štete nanesene trgovačkom društvu i državi, već i zbog specifičnog operativnog modela koji uključuje sektor prijevoza putnika i poslovanje s inozemnim platformama unutar Europske unije.
Uspon “faktičnog menadžera” u srcu turističke sezone
Optužnica koju je podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Splitu sredinom srpnja 2026. godine temelji se na mjesecima opsežne i pedantne istrage. Ta je istraga otkrila sustavno i namjerno kršenje fiducijarnih i zakonskih dužnosti od strane okrivljenika. Da bi se u potpunosti razumio razmjer i mehanika ovih nezakonitih radnji, nužno je detaljno raščlaniti tri ključne faze koje formiraju okosnicu optužnog akta: fazu neposrednog izvlačenja novca, fazu porezne utaje te, konačno, očajničku fazu opstrukcije i prikrivanja tragova.
Prema dostupnim službenim podacima iz optužnice, okrivljenik je mlađi hrvatski državljanin, rođen 1997. godine. Njegov status unutar inkriminiranog trgovačkog društva evoluirao je tijekom spornog razdoblja na vrlo znakovit način. Započeo je kao formalni direktor tvrtke upisan u sudski registar, a naknadno je preuzeo ulogu takozvanog “stvarnog voditelja poslovanja”, postavši pritom jedini ovlaštenik po bankovnim računima društva.
Ovaj prijelaz iz formalne uloge direktora u ulogu stvarnog voditelja (faktični menadžment) iznimno je važan u suvremenom kaznenopravnom smislu. Naime, prema ustaljenoj sudskoj praksi i definicijama Kaznenog zakona, odgovornost za kaznena djela protiv gospodarstva ne leži isključivo na osobama koje su nominalno upisane u sudski registar na Trgovačkom sudu. Zakon je danas dovoljno fleksibilan i precizan da se proteže na sve one osobe kojima je faktično povjeren krug poslova upravljanja imovinom pravne osobe, bez obzira na to što piše na papiru.
Djelatnost trgovačkog društva, sudeći prema prirodi utvrđenih poreznih obveza i referencama na “usluge prijevoza putnika”, primarno je bila vezana uz taksi prijevoz i srodne transportne usluge. Kontekstualna analiza jasno ukazuje na to da je tvrtka najvjerojatnije djelovala kao “agregator” na digitalnim platformama za naručivanje vožnji (poznatim kao ride-hailing platforme, poput Ubera, Bolta ili Wolta). To je poslovni model koji posljednjih nekoliko godina bilježi apsolutno eksponencijalan rast u hrvatskim obalnim gradovima. Posebice je to izraženo u Splitu i na području cijele Splitsko-dalmatinske županije tijekom višemjesečne turističke sezone, kada takve tvrtke generiraju iznimno visoke razine dnevne likvidnosti uslijed stotina tisuća obavljenih vožnji.
Faza 1: Mehanika sirovog izvlačenja kapitala
Prva točka optužnice odnosi se na izravno, gotovo sirovo prisvajanje financijskih sredstava društva. Radnja se odvijala na vrhuncu turističke sezone, u razdoblju od svibnja do rujna 2023. godine, na području Splita i drugih neutvrđenih mjesta u Republici Hrvatskoj. Metodologija izvlačenja novca u ovom je slučaju bila izrazito nesofisticirana, ali ujedno i nevjerojatno drska. Oslanjala se u potpunosti na apsolutnu kontrolu koju je 29-godišnjak imao nad financijskim tokovima svoje tvrtke.
Za razliku od složenih korporativnih prijevara koje uključuju mreže offshore kompanija na Cipru ili fiktivne konzultantske ugovore za usluge koje nikada nisu izvršene, ovdje se radilo o izravnom, svakodnevnom zahvaćanju u blagajnu i bankovne račune tvrtke. Modus operandi sastojao se od tri specifične, opetovane i lako dokazive radnje:
- Bjesomučno podizanje gotovine na bankomatima: Okrivljenik je u više navrata neosnovano podizao iznimno visoke gotovinske iznose s poslovnih računa društva korištenjem službenih korporativnih kartica.
- Plaćanje privatnih troškova na tuđi račun: Korištenjem istih službenih bankovnih kartica društva na prodajnim mjestima (POS uređajima), okrivljenik je izravno podmirivao svoje osobne financijske obveze i kupovao robu za privatne, svakodnevne potrebe. Od namirnica do luksuza – sve je išlo na teret tvrtke.
- Neosnovani bankovni transferi iz udobnosti doma: Putem sustava internet bankarstva, okrivljenik je višekratno provodio izravne novčane transfere s poslovnog računa tvrtke na svoje privatne tekuće i žiro račune. Za ove transfere nije postojao apsolutno nikakav valjana pravna ni poslovna osnova – nije bilo ugovora o pozajmici, odluke o isplati zadržane dobiti, niti je to bila redovna isplata plaće.
Forenzičko-računovodstvena vještačenja, provedena tijekom višemjesečne istrage financijskih stručnjaka, nepobitno su utvrdila frapantnu činjenicu: niti jedan jedini cent ovako otuđenih sredstava nije utrošen za obavljanje registrirane djelatnosti tvrtke. Novac nije išao za podmirivanje redovnih obveza prema dobavljačima, nije isplaćen vozačima koji su taj novac na cesti zaradili, niti je usmjeren prema državi za davanja.
Ovakvim sustavnim radnjama, 29-godišnjak je za sebe osobno pribavio protupravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od astronomskih 598.160,87 eura. Za taj je iznos izravno, materijalno i bespovratno oštetio vlastito trgovačko društvo, ostavivši ga u ruševinama.
Analitički gledano, koncentracija ovakvog ogromnog volumena nezakonitih transakcija u samo pet mjeseci (od svibnja do rujna) sugerira izuzetno snažan priljev gotovine i elektroničkih uplata u tvrtku. To je karakteristično isključivo za apsolutni vrhunac turističke sezone u Dalmaciji, kada ulice vrve turistima, a aplikacije za prijevoz ne prestaju zvoniti. Okrivljenik je, u realnom vremenu, hladnokrvno “isisavao” cjelokupnu likvidnost tvrtke u privatne svrhe, svjesno i namjerno vodeći poslovni subjekt prema neizbježnoj insolvenciji i poslovnoj propasti.
Faza 2: Dvostruka porezna utaja i udar na proračun
Druga točka optužnice obuhvaća znatno složeniji mehanizam oštećenja državnog proračuna kroz potpunu evaziju poreznih obveza. I ova faza locirana je u vršnim mjesecima turističke sezone (lipanj – rujan 2023. godine). Ukupna porezna utaja iznosi zapanjujućih 631.172,48 eura, a detaljnom istragom Porezne uprave i DORH-a podijeljena je u dvije usko specifične, ali zakonski potpuno odvojene kategorije utaje poreza na dodanu vrijednost (PDV).
Skrivanje prometa na domaćem terenu
Prva komponenta ovog poreznog delikta odnosi se na potpuno neprikazivanje, neobračunavanje i neplaćanje PDV-a za stvarno obavljene usluge prijevoza putnika na teritoriju Republike Hrvatske. Iznos utajenog PDV-a isključivo po ovoj osnovi iznosi 204.050,03 eura. Ako u obzir uzmemo stopu PDV-a koja se primjenjuje na usluge prijevoza, može se s visokim stupnjem sigurnosti matematički procijeniti da je tvrtka u tom vrlo kratkom ljetnom periodu generirala prihod od prijevoza putnika koji uvelike premašuje iznos od milijun eura bruto! Cijeli taj iznos je namjerno i drsko zatajen nadležnim tijelima Porezne uprave Ministarstva financija.
Zlouporaba europskih mehanizama
Druga, i financijski znatno teža komponenta utaje – u enormnom iznosu od 427.122,45 eura – odnosi se na izbjegavanje podnošenja obveznih mjesečnih prijava za stjecanje dobara i primljenih usluga iz drugih država članica Europske unije. Ova točka optužnice zapravo najjasnije otkriva dubinsku narav poslovanja modernih transportnih “agregatora” u gig ekonomiji i njihove skrivene kriminogene rizike.
Kako to zapravo funkcionira u praksi? Kada lokalna hrvatska tvrtka posluje kao posrednik preko velikih multinacionalnih digitalnih platformi (čija su europska sjedišta najčešće u fiskalno povoljnijim jurisdikcijama poput Nizozemske, Estonije ili Irske), platforma hrvatskom partneru (agregatoru) izdaje tjedne ili mjesečne fakture za svoju posredničku proviziju, ali bez iskazanog lokalnog PDV-a. Ovo se u europskom poreznom pravu naziva reverse charge mechanism (mehanizam prijenosa porezne obveze).
Prema važećem Zakonu o porezu na dodanu vrijednost Republike Hrvatske, hrvatski primatelj usluge (u ovom slučaju tvrtka okrivljenika) dužan je sam na temelju te fakture obračunati, prijaviti kroz odgovarajuće mjesečne obrasce i platiti taj PDV izravno u državni proračun. Međutim, okrivljenik je svjesno, sustavno i u potpunosti ignorirao ovu zakonsku obvezu, namjerno izbjegavajući prijavu i uplatu PDV-a na višemilijunske iznose platformskih provizija koje je njegova tvrtka generirala tijekom ljeta.
Faza 3: Očajnički pokušaj zataškavanja i pad
Nakon iznimno lukrativne ljetne sezone i enormnog izvlačenja kapitala koje je u potpunosti ispraznilo tvrtku, uslijedila je treća, logična faza ovakvog kriminalnog pothvata – očajnički pokušaj zataškavanja. U razdoblju od studenog 2023. do svibnja 2024. godine, kada su nadležni inspektori Porezne uprave zbog uočenih ozbiljnih anomalija u sustavu započeli provođenje ciljanog poreznog nadzora nad sumnjivim financijskim aktivnostima trgovačkog društva, okrivljenik je krenuo u aktivnu opstrukciju cijelog postupka.
S namjerom da u potpunosti onemogući službenike Porezne uprave u obavljanju zakonom propisanog nadzora poslovanja, 29-godišnjak je fizički sakrio poslovne knjige, računovodstvene isprave, izvode i svu prateću dokumentaciju. Prema strogim odredbama Zakona o računovodstvu i Općeg poreznog zakona, on je tu dokumentaciju bio dužan uredno voditi na teritoriju RH te trajno čuvati.
Upornim odbijanjem dostave zatražene dokumentacije pokušao je stvoriti “slijepu ulicu” za porezne inspektore. Njegova je računica bila jednostavna: nadao se da će nedostatak primarnih materijalnih dokaza na papiru spriječiti utvrđivanje točnih iznosa utajenog poreza i otežati dokazivanje neosnovano podignute gotovine. Ipak, ova se taktika pokazala krajnje naivnom i promašenom.
Suvremeni informacijski sustavi Ministarstva financija razvijeniji su nego ikad. Obvezni sustav fiskalizacije gotovinskih računa, napredna evidencija JOPPD obrazaca, te ponajprije međunarodna razmjena podataka u europskom sustavu VIES (za transakcije unutar EU), omogućili su iskusnim poreznim inspektorima i financijskim istražiteljima da gotovo u cent rekonstruiraju financijski krvotok tvrtke. Čak i uz potpunu nesuradnju okrivljenika, trag novca u digitalnom dobu nemoguće je izbrisati.
Pravni okvir: Tri stupa teške optužnice
Optužnica Županijskog državnog odvjetništva u Splitu protiv okrivljenika obuhvaća teški stjecaj triju gospodarskih kaznenih djela. Da bismo u potpunosti razumjeli pravnu ozbiljnost i težinu optužbi te predviđene sankcije, nužno je analizirati svako od navedenih kaznenih djela kroz prizmu materijalnih odredbi važećeg Kaznenog zakona Republike Hrvatske (KZ/11).
Kaznena djela protiv gospodarstva (Glava XXIV. Kaznenog zakona) u hrvatskom pravnom sustavu dominantno spadaju u kategoriju tzv. blanketnih normi. To u praksi znači da njihov zakonski opis izravno upućuje na obveznu primjenu propisa izvan samog kaznenog prava (poput Zakona o trgovačkim društvima ili Zakona o PDV-u) kako bi se ispunilo biće kaznenog djela.
1. Zlouporaba povjerenja (Čl. 246. KZ-a)
Osnovno djelo kojim zakonodavac štiti povjerenje u odgovornu osobu jest zlouporaba povjerenja. Kao stvarni voditelj poslovanja, okrivljenik je imao izričitu dužnost brinuti se o interesima društva “pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika”. Temeljni postulat korporativnog prava je da je imovina tvrtke strogo odvojena od privatne imovine vlasnika. U teoriji gospodarskog kaznenog prava, ovdje je ključno dokazati namjeru (dolus). Okrivljenik nije donio pogrešnu tržišnu procjenu (tzv. business judgment rule); on je ciljano izvlačio likvidnost s jasnim ciljem osobnog bogaćenja, što tužiteljstvu maksimalno olakšava dokazivanje izravne namjere (dolus directus).
2. Utaja poreza (Čl. 256. KZ-a)
Drugo djelo sankcionira pružanje lažnih podataka ili zatajivanje činjenica od presudnog utjecaja na utvrđivanje porezne obveze. S obzirom na to da je utvrđena šteta od nevjerojatnih 631 tisuća eura, primjenjuje se kvalificirani (teži) stavak zakona. Ovo neprikazivanje prometa ne može se podvesti pod puku računovodstvenu pogrešku ili previd (culpa). Radi se o jasnoj, smišljenoj i dugotrajnoj strategiji poreznog defaudiranja kojom se grubo narušava ravnopravnost u tržišnoj utakmici.
3. Povreda vođenja knjiga (Čl. 248. KZ-a)
Treći stup optužnice oslanja se na inkriminiranje neurednog vođenja, uništavanja ili prikrivanja poslovnih knjiga. Skrivanje knjiga redovito se pojavljuje u stjecaju s utajom poreza, jer počinitelji u određenom trenutku shvaćaju da će pisani trag neminovno dovesti istražitelje do krunskih dokaza o krađi. To je svjestan i kažnjiv potez usmjeren isključivo prema izbjegavanju vlastite kaznene odgovornosti.
Fenomen “tvrtki-ljuštura” i tamna strana gig ekonomije
Slučaj 29-godišnjeg direktora u Splitu, iako ekstreman po visini otuđenih sredstava u iznimno kratkom roku, nipošto nije izoliran incident na gospodarskoj karti Hrvatske. Analiza niza recentnih slučajeva iz prakse Državnog odvjetništva diljem zemlje otkriva duboke kriminogene obrasce.
Statistički je iznimno indikativno da su u čak tri recentna, geografski potpuno nepovezana slučaja (Split, Karlovac, Osijek) glavni počinitelji upravo – 29-godišnjaci. Ova starosna podudarnost sugerira ozbiljan kriminogeni trend preuzimanja funkcija u tzv. “tvrtkama-ljušturama” (eng. shell ili burner companies). Takve su tvrtke od osnivanja usmjerene isključivo na ostvarivanje brze dobiti i naknadno guranje subjekta u stečaj. Zanimljivo je da su današnje krađe, iako tehnološki primitivnije (“plastika” u bankomat i gotovina u džep), po iznosima nerijetko veće od onih iz doba tranzicije 90-ih godina (poput afere Gucić).
Splitski slučaj izvanredno ilustrira tamnu stranu takozvane ekonomije dijeljenja. Gotovina od naplaćenih vožnji i masovne elektroničke isplate slijevaju se direktno na žiro-račun agregatora. Novac stiže brzo, svakodnevno, dok se teške obveze prema državi i vozačima rješavaju s odgodom. Vidjevši milijunski promet na svom računu, okrivljeni je popustio pred moralnim hazardom, prigrlivši tuđi novac kao svoj. Još opasniji fenomen je ignoriranje obveza PDV-a prema stranim platformama, čime takvi prevaranti stvaraju golem problem nelojalne konkurencije poštenim prijevoznicima koji jedva spajaju kraj s krajem uredno plaćajući sve namete.
Gdje je nestao novac i procesni rasplet
Za cjelokupni hrvatski pravosudni sustav, otkrivanje i podizanje optužnice samo su prvi koraci. Prava svrha kaznenog postupka, uz pravedno kažnjavanje počinitelja, jest potpuna financijska sanacija štete. Pravilo ustanovljeno zakonom (ZKP) neumoljivo je: “nitko ne može i ne smije zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom”.
Budući da su za ova djela propisane visoke kazne, za suđenje je nadležan Županijski sud u Splitu. Tužiteljstvo je sudu izričito predložilo obvezno oduzimanje imovinske koristi od točno 598.160,87 eura. No, najveći praktični izazov bit će naplata preostalih 631.172,48 eura utajenog poreza. Kako se naplatiti od tvrtke koja je ispražnjena do temelja? Država ima na raspolaganju institut “proboja pravne osobnosti”, kojim direktor osobno odgovara za dugove tvrtke ako je zloupotrijebio njen položaj.
Forenzički se nameće glavno pitanje: Gdje je završio toliki novac? Država ima dužnost posegnuti za privremenim mjerama osiguranja imovine – hitnom blokadom svih privatnih računa u zemlji i inozemstvu te zabilježbom na nekretninama, luksuznim vozilima ili plovilima nabavljenim ukradenim novcem. Ukoliko okrivljenik nema imovine koja pokriva ovaj iznos, sud mu može naložiti oduzimanje imovine koju tek u budućnosti stekne. Kaznena osuda tako postaje trajni financijski “teret”, destimulirajući staru kriminalnu mantru: “Odležat ću par godina, ali milijun me čeka na sigurnom”.
Šteta od 631 tisuća eura poreznog manjka izravno umanjuje sposobnost države da financira zdravstvo i obrazovanje. Samo ovim iznosom utajenim u pet mjeseci, mogle su se isplatiti cjelogodišnje plaće za značajan broj visokokvalificiranog medicinskog osoblja u KBC-u Split. Zato ovaj slučaj nije samo broj u sudskom spisu – on je upozorenje da tolerancija na ovakav oblik krađe nepovratno razara temelje pravednog društva.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Heroji s Papuka: 35. obljetnica krvave zasjede i sjećanje na žrtvu “Omega” koja je zadužila Hrvatsku
Uz rječicu Purnicu jučer je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica tragične pogibije hrabrih pripadnika SJP Omega, Željka Cindrića i Ivice Filkovića. Uz žubor rječice Purnice i… Pročitaj više: Heroji s Papuka: 35. obljetnica krvave zasjede i sjećanje na žrtvu “Omega” koja je zadužila Hrvatsku - More je gorjelo, a Dalmacija se branila: 160 godina od pobjede u Viškom boju.
Grad Vis postao je središte prisjećanja na Viški boj, jedan od najvažnijih događaja cjelokupne hrvatske pomorske povijesti. Povodom 160. obljetnice ove strateške bitke, organiziran je… Pročitaj više: More je gorjelo, a Dalmacija se branila: 160 godina od pobjede u Viškom boju. - Velika prijevara u Splitu: Kako je 29-godišnjak u samo pet mjeseci ukrao milijun eura
Nezapamćena prijevara u Splitu šokirala je hrvatsku javnost i razotkrila tamnu stranu ekonomije. Kroz samo pet mjeseci ljetne sezone, 29-godišnjak je iskoristio taksi platforme kako… Pročitaj više: Velika prijevara u Splitu: Kako je 29-godišnjak u samo pet mjeseci ukrao milijun eura - Tarifa za šutnju 5.000 eura: USKOK podigao optužnicu protiv korumpiranog carinika
USKOK je pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 58-godišnjeg zaposlenika Carinske uprave. Ovaj carinik tereti se da je od poduzetnika uzeo 5.000 eura… Pročitaj više: Tarifa za šutnju 5.000 eura: USKOK podigao optužnicu protiv korumpiranog carinika - Otac Banovine Hrvatske: Kako je Vladko Maček prije Drugog svjetskog rata ujedinio naš narod
Na današnji dan rođen je Vladko Maček koji je ostavio neizbrisiv trag u borbi za nacionalnu opstojnost, ujedinjenje povijesnih teritorija te hrabro suprotstavljanje hegemoniji i… Pročitaj više: Otac Banovine Hrvatske: Kako je Vladko Maček prije Drugog svjetskog rata ujedinio naš narod - Trajni simbol zahvalnosti: Spomen-kamen iz Belog Manastira postaje dio Zida sjećanja u Udbini
U plemenitoj inicijativi očuvanja uspomene na žrtvu hrvatskih branitelja, Beli Manastir predao je spomen-kamen koji će trajno krasiti Zid sjećanja u Udbini. BELI MANASTIR –… Pročitaj više: Trajni simbol zahvalnosti: Spomen-kamen iz Belog Manastira postaje dio Zida sjećanja u Udbini - General Horvatin ponovno u čamcu: Slatinski branitelji započeli plov dug 200 kilometara!
Četvrta regata branitelja započela je svoj plov rijekom Dravom. Na dvodnevnom putu od Sopja do Vukovara, sudionici odaju duboku počast svim žrtvama i stradalim herojima… Pročitaj više: General Horvatin ponovno u čamcu: Slatinski branitelji započeli plov dug 200 kilometara! - Osigurajte svoje mjesto na vrijeme: Krenule prijave za dvodnevno putovanje u Knin na Dan pobjede!
Organizirano putovanje u Knin na 31. obljetnicu Oluje. Prijave za Vinkovce otvorene su do 30. srpnja. Saznajte plan puta i prijavite se! Udruga veterana 5.… Pročitaj više: Osigurajte svoje mjesto na vrijeme: Krenule prijave za dvodnevno putovanje u Knin na Dan pobjede! - Put u smrt s lažnim pečatom: Kako je jedan noćni transport svinja ogolio opasne rupe u sustavu i izazvao paniku u Vladi.
U jeku dramatične eskalacije epidemije afričke svinjske kuge (ASK) u Republici Hrvatskoj, incident nezapamćenih razmjera povezan s transportom svinja s Farme Borovik ne samo da… Pročitaj više: Put u smrt s lažnim pečatom: Kako je jedan noćni transport svinja ogolio opasne rupe u sustavu i izazvao paniku u Vladi. - Krvavi put SJP BAK: Otišli u tišini, a u povijest ušli kao legende Domovinskog rata
U olovnim vremenima kada se stvarala slobodna Hrvatska, elitna SJP BAK izrasla je iz nevjerojatne hrabrosti dragovoljaca koji su mirne istarske plaže zamijenili najsurovijim ratištima.… Pročitaj više: Krvavi put SJP BAK: Otišli u tišini, a u povijest ušli kao legende Domovinskog rata
