Žestoke borbe za Kašić i zadarsko zaleđe tijekom operacije Maslenica odnijele su živote 35 pripadnika 3. gardijske brigade „Kune“, čija je žrtva bila ključna za obranu oslobođenog teritorija i slamanje neprijateljske kontraofenzive početkom veljače 1993. godine.
Nakon munjevite vojno-redarstvene operacije Maslenica, kodnog imena „Gusar“, hrvatske snage započele su jednu od ključnih ofenzivnih faza Domovinskog rata s ciljem slamanja neprijateljskih položaja na zadarskom i velebitskom području te ponovne uspostave teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Već prvoga dana operacije, 22. siječnja, oslobođena su naselja Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Donji Kašić, dok su u danima koji su uslijedili hrvatske postrojbe oslobodile Babindub, zračnu luku Zemunik, Crno, Murvicu, Smoković, Paljuv te dijelove Škabrnje i Podgradine. Na velebitskom bojištu Oružane snage Republike Hrvatske izbile su na strateški iznimno važnu crtu Sveti Rok – Mali Alan – Tulove grede – Mala Bobija.
Tijekom 23., 24. i 25. siječnja nastavili su se snažni borbeni prodori u kojima je oslobođen Novigrad te više sela u zadarskom zaleđu, a 25. siječnja hrvatske postrojbe ovladale su i Škabrnjom, kao i snažnim neprijateljskim uporištem Ražavljeva glava.
U početnoj fazi operacije obje strane raspolagale su s približno 3.500 vojnika, no srpske su snage ubrzo pojačane te su narasle na oko 8.000 ljudi, uključujući elitne postrojbe pristigle s područja pod kontrolom SVK, Srbije i BiH. Suočeni s rastućim pritiskom, zapovjednici Hrvatske vojske donijeli su odluku o uvođenju svježih snaga.
Na zapovijed generala Janka Bobetka, angažirana je Taktička grupa 3. gardijske brigade, sastavljena od 3. pješačke bojne „Kobre“ iz Slavonskog Broda, 1. pješačke satnije 2. bojne, izvidničke satnije, voda vojne policije, veze i inženjerijske desetine. Postrojba je u rekordnom roku prebačena iz Osijeka u Zagreb, a potom helikopterima HRZ-a na zadarsko područje.
Po dolasku u Kašić, pripadnici 3. gardijske brigade „Kune“ zamijenili su dijelove 4. gardijske brigade, koja je dotad bila angažirana i na dubrovačkom ratištu. No, upravo u trenutku smjene postrojbi, 1. veljače u 7:30 sati, srpski agresor pokrenuo je snažnu kontraofenzivu uz sudjelovanje oko 1.000 vojnika, 25 tenkova, 10 oklopnih vozila i snažnu topničku potporu.
Borbe su se vodile iznimno žestoko, posebice na širem području Kašića i sela Lakići, gdje su pripadnici 4. gardijske brigade, pod zapovjedništvom legendarnog zapovjednika Pauka, zaustavljali tenkovske prodore.
O dramatičnim trenucima borbi svjedočio je Miro Šikarac, dozapovjednik „Vukova s Vučjaka“, koji je opisao višednevna izviđanja, precizno mapiranje terena i utvrđivanje slabih točaka neprijatelja, na temelju kojih je određen pravac napada prema crkvi u Kašiću, gdje je konfiguracija terena išla u prilog hrvatskim snagama.
U jednom od najtežih trenutaka bitke, 11 neprijateljskih tenkova prošlo je iza položaja 113. brigade, čime su se našli u zaleđu pripadnika 3. gardijske brigade. Tog dana, u zasjedi kod crkve u Kašiću, poginulo je 17 pripadnika 3. bojne 3. gardijske brigade, kada su se pri povratku sa smjene u dva kamiona TAM 110 našli pod neprijateljskom vatrom.
Napad su preživjela samo trojica teško ranjenih branitelja – Mario Brezić, Ivica Rašić te tada 21-godišnji Anto Zubak iz Slavonskog Broda, koji je, unatoč 15 prostrijelnih rana, uspio preživjeti i izvući se s bojišta.
U istim borbama poginula su i dvojica pripadnika 4. gardijske brigade – Eugen Strikić, koji je stradao u tenku, te Božo Budiša, koji je nakon zarobljavanja okrutno pogubljen. Neprijateljske snage pretrpjele su znatne gubitke, uključujući pogibiju zapovjednika 92. motorizirane brigade Momčila Bogunovića i zapovjednika zloglasnih „Vukova s Vučjaka“, pukovnika Milankovića.
Unatoč iscrpljenosti i nedostatku streljiva, 3. gardijska brigada držala je crtu obrane. U presudnom trenutku, zapovjednik pukovnik Mladen Kruljac izveo je hrabar protunapad, okupivši sve raspoložive snage, uključujući i lakše ranjenike. Iznenadnim udarom u neprijateljsku pozadinu slomljen je protivnik, koji se u noći povukao prema Smiljčiću, ostavljajući opremu i oružje.
U borbama koje su trajale 1. i 2. veljače, poginulo je ukupno 35 pripadnika 3. gardijske brigade, većinom Slavonaca. U znak trajne zahvalnosti, u Kašiću je podignut spomenik izrađen od dalmatinskog kamena i slavonskog hrasta, s duboko uklesanom porukom:
„3. gardijska brigada ‘Kune’ – Hrvatska vas zaboraviti neće.“
Poginuli hrvatski branitelji:
Josip Andrečunko, Dubravko Antunović, Nikola Begić, Drago Bilić, Josip Bobošević, Željko Boduljak, Zvonko Bureš, Nikola Butković, Vjeran Buzgo, Saša Hlebec, Josip Hrvojević, Ivica Kadić, Bojan Lupša, Antun Majetić, Ivica Majetić, Darko Malirujek, Dubravko Marošan, Željko Mijić, Stanislav Milas, Franjo Milković, Zoran Modić, Josip Stojko, Željko Ćorluka, Marko Čačić ,Thomas Valentić, Borislav Vučetić, Ivan Zelić, Tihomir Šilić ,
Novi grada ; Dalibor Šubrek, Mirko Vidaković , Franjo Marinović , Dejan Kesić i Božidar Mohen
Paljuva ; Željko Kovačević i Marko Marković
Dok je isti broj bilo i ranjenih .
S toga, velika zasluga pripadnicima 3.Grb-a , a svim poginulim pripadnicima vječna slava i hvala.
- Pakao Lepoglave: Dijete koje je skinulo jugoslavensku zastavu s Marjana brutalno ubijeno u samici
Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Frane Tente, splitski mladić, umro je u stravičnim mukama u ledu zatvora Lepoglava 1948. Njegov grijeh bio je hrvatski barjak i… Pročitaj više: Pakao Lepoglave: Dijete koje je skinulo jugoslavensku zastavu s Marjana brutalno ubijeno u samici - Šmrče li se u institucijama? Otvoreni rat Frankovića i sudaca oko kazni za dilere!
Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Oštar sukob izvršne vlasti i sudaca otkriva mane pravosuđa. Otkrijte jesu li kazne za dilere uistinu preblage ili statistika skriva pravu… Pročitaj više: Šmrče li se u institucijama? Otvoreni rat Frankovića i sudaca oko kazni za dilere! - Izdaja koja je ugasila 17 života: Tajna najcrnjeg dana u povijesti 129. brigade HV-a
Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Draganićki Mrzljaki pamte 8. studenoga 1991. kao najcrnji dan 129. brigade HV-a, kada je zračni napad JNA odnio živote sedamnaestorice hrabrih… Pročitaj više: Izdaja koja je ugasila 17 života: Tajna najcrnjeg dana u povijesti 129. brigade HV-a - Crni petak neprijateljske avijacije: Epska zamka na Paškom mostu koja je promijenila tijek rata
Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Saznajte kako je herojska obrana Paškog mosta 1991. spasila jug Hrvatske. Pročitajte sve o padu elitnih aviona JNA i hrabrosti branitelja… Pročitaj više: Crni petak neprijateljske avijacije: Epska zamka na Paškom mostu koja je promijenila tijek rata - Krvava subota u Poljskoj: Oružani napad u Krakowu odnio šest života, ranjeno petnaest osoba u mahnitom pohodu radikaliziranog strijelca
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Oružani napad u Krakowu odnio je šest života, dok je 15 osoba ranjeno. Donosimo sve detalje policijske akcije, profil napadača i… Pročitaj više: Krvava subota u Poljskoj: Oružani napad u Krakowu odnio šest života, ranjeno petnaest osoba u mahnitom pohodu radikaliziranog strijelca - Preminuo Vladimir Štengl: Čovjek koji je vratio život u razoreni Vukovar
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Vladimir Štengl, prvi poslijeratni gradonačelnik Vukovara i bivši saborski zastupnik, preminuo je u 85. godini nakon duge i teške bolesti uoči… Pročitaj više: Preminuo Vladimir Štengl: Čovjek koji je vratio život u razoreni Vukovar - Potvrđena zakonitost rada HVIDR-e Baranjsko Petrovo Selo: “Jedinstvo hrvatskih branitelja važnije je od osobnih netrpeljivosti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026HVIDR-a BPS prošla je izvanredni nadzor Osječko-baranjske županije kojim je službeno potvrđena puna zakonitost rada ove samostalne braniteljske udruge. HVIDR-a BPS… Pročitaj više: Potvrđena zakonitost rada HVIDR-e Baranjsko Petrovo Selo: “Jedinstvo hrvatskih branitelja važnije je od osobnih netrpeljivosti” - Marina Logarušić: “Što je to Tito osobno dao Hrvatima?”
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Marina Logarušić, predsjednica HSP-a, oštro je kritizirala veličanje Tita i Jugoslavije te upitala tko javnim novcem financira takve udruge u Hrvatskoj.… Pročitaj više: Marina Logarušić: “Što je to Tito osobno dao Hrvatima?” - ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Zločin u Bizovcu ostavio je neizbrisive rane. Obilježena je 35. godišnjica zračnog raketiranja civila. Istina se pamti, ali nalogodavci još nisu… Pročitaj više: ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“ - Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Raketiranje Bizovca koje su 7. studenoga 1991. godine izveli borbeni zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva (JRZ) ostaje upisano kao jedan od najtežih… Pročitaj više: Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji