ZAGREB, 29. siječnja 2026. – Unatoč upozorenjima o dvostrukim standardima i mogućim zdravstvenim rizicima, Hrvatski sabor odbio je prijedlog zaključka kojim se tražila zabrana uvoza mesa proizvedenog uz korištenje zabranjenih hormona i pesticida.
U sklopu današnjih rasprava u Hrvatskom sasboru, saborski zastupnik stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) Krešimir Čabaj uputio je Hrvatskom saboru prijedlog zaključka kojim bi se zabranilo korištenje određenih hormona i pesticida u proizvodnji hrane koja se uvozi na hrvatsko tržište. Prijedlog je, međutim, naišao na protivljenje većine zastupnika te je u konačnici odbijen.
Uoči samog glasovanja, Čabaj je upozorio kako je Europska unija već godinama uvela strogu zabranu korištenja niza hormona i pesticida u domaćoj poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji, upravo zbog njihove potencijalne štetnosti po ljudsko zdravlje. Riječ je, kako je istaknuo, o spojevima za koje postoje znanstveni dokazi ili ozbiljne sumnje da djeluju mutageno i kancerogeno.
Posebno je naglasio problem dvostrukih standarda uvoza hrane, ističući kako su pri uvozu mesa iz zemalja Mercosura, poput Brazila i Argentine, određeni pesticidi i hormoni tehnički dopušteni ili nedovoljno kontrolirani. To, prema njegovim riječima, znači da meso proizvedeno u tim zemljama može sadržavati ostatke supstanci koje su u Europskoj uniji strogo zabranjene.
Kao primjer dobre prakse naveo je Francusku, koja je početkom siječnja ove godine donijela uredbu kojom zabranjuje uvoz takvog mesa, dok su zabrinutost zbog uvoza hrane proizvedene prema nižim standardima već izrazile i Poljska, Austrija, Mađarska i Slovenija.
„Ovo pitanje nadilazi stranačku pripadnost, političku orijentaciju i ideologiju. U pitanju je zdravlje naših sugrađana“, poručio je Čabaj, izražavajući uvjerenje da bi svi zastupnici trebali biti jedinstveni kada je riječ o potencijalnoj zdravstvenoj ugrozi građana.
Zaključak Kluba zastupnika DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista predviđao je da se Vlada Republike Hrvatske obveže u roku od 30 dana uputiti u saborsku proceduru zakon kojim bi se osiguralo da kvaliteta uvoznog mesa, voća i povrća bude jednaka kvaliteti domaćih proizvoda.
Prema važećim hrvatskim i europskim standardima, u domaćoj proizvodnji strogo je zabranjena upotreba pesticida poput mankozeba, karbendazima, tifosat-metila, glufosinata i benomila, kao i hormona estradiola, testosterona, progesterona, trenbolon-acetata, zaranola i MGA. Isti spojevi, upozoreno je, u određenoj su mjeri dopušteni pri uvozu iz južnoameričkih zemalja, što bi se predloženim zakonom onemogućilo.
Unatoč iznesenim argumentima, prijedlog zaključka nije dobio potrebnu većinu. Od ukupno 84 nazočna zastupnika, 12 ih je glasovalo za, dok je 72 bilo protiv, čime zaključak nije usvojen.
Pesticidi, hormoni i uvoz hrane – između zdravstvene sigurnosti i gubitka prehrambenog suvereniteta
Rasprava u Hrvatskom saboru o zabrani uvoza mesa proizvedenog uz korištenje zabranjenih pesticida i hormona otvorila je jedno od ključnih pitanja suvremene prehrambene politike: kako pomiriti slobodu tržišta, međunarodne trgovinske sporazume i pravo građana na zdravstveno sigurnu hranu, osobito u državi koja ima realne potencijale za prehrambenu samodostatnost.
Dvostruki standardi i regulatorni paradoks
Europska unija već desetljećima primjenjuje strogi regulatorni okvir u poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji. Zabrana određenih pesticida i hormona temelji se na načelu predostrožnosti, osobito kada je riječ o tvarima za koje postoji sumnja na kancerogeni, mutageni ili endokrini učinak.
Međutim, taj sustav pokazuje ozbiljne pukotine u trenutku kada se na tržište EU dopušta uvoz proizvoda iz trećih zemalja u kojima su isti ti spojevi dopušteni ili nedovoljno kontrolirani. Time se stvara regulatorni paradoks: domaći proizvođači podliježu najstrožim pravilima, dok se istodobno dopušta plasman uvoznih proizvoda koji ta pravila ne poštuju u cijelosti.
Takva praksa ne samo da narušava tržišnu ravnopravnost, već dovodi u pitanje i vjerodostojnost same politike sigurnosti hrane.
Zdravstveni rizici i kumulativni učinak
Iako se često ističe da su razine ostataka pesticida i hormona u uvoznim proizvodima „unutar dopuštenih granica“, znanstvena zajednica sve češće upozorava na kumulativni i dugoročni učinak izloženosti malim dozama različitih kemijskih spojeva.
Posebno su osjetljive skupine poput djece, trudnica i kroničnih bolesnika, kod kojih i niske koncentracije endokrinih disruptora mogu imati razvojne i hormonalne posljedice. Upravo zbog takvih neizvjesnosti Europska unija je u vlastitoj proizvodnji izabrala restriktivniji pristup, no taj se princip ne primjenjuje dosljedno u uvoznoj politici.
Uvoz iz trećih zemalja i pitanje prehrambenog suvereniteta
Za zemlju poput Hrvatske, koja raspolaže poljoprivrednim zemljištem, klimatskim uvjetima i tradicijom stočarske proizvodnje, oslanjanje na uvoz mesa iz trećih zemalja predstavlja i strateško pitanje.
Uvoz jeftinijeg mesa proizvedenog uz niže standarde:
- pritišće cijene domaćih proizvođača,
- smanjuje isplativost domaće proizvodnje,
- potiče gašenje farmi i depopulaciju ruralnih područja.
Time se dugoročno slabi prehrambeni suverenitet, odnosno sposobnost države da u kriznim situacijama osigura vlastitu opskrbu hranom. Pandemija, rat u Ukrajini i poremećaji globalnih lanaca opskrbe jasno su pokazali koliko je samodostatnost u proizvodnji hrane pitanje nacionalne sigurnosti, a ne samo tržišne logike.
Trgovinski sporazumi nasuprot javnom interesu
Sporazumi poput onih s državama Mercosura često se opravdavaju gospodarskim interesima i otvaranjem tržišta. No pritom se zanemaruje činjenica da javno zdravlje i sigurnost hrane ne bi smjeli biti predmet kompromisa.
Primjeri Francuske i drugih europskih zemalja koje najavljuju ili uvode zabrane uvoza hrane proizvedene prema nižim standardima pokazuju da postoji prostor za nacionalne zaštitne mjere, osobito kada su utemeljene na zaštiti zdravlja građana.
Pitanje politike, ne ideologije
Rasprava o pesticidima i hormonima u hrani ne bi trebala biti ideološko niti stranačko pitanje. Riječ je o odabiru dugoročne razvojne strategije: hoće li Hrvatska ostati pasivni uvoznik hrane upitne kvalitete ili će sustavno štititi vlastite proizvođače i potrošače.
Odbijanje zaključka u Saboru ne zatvara ovo pitanje, već ga dodatno naglašava. Bez jasne i dosljedne politike koja će uskladiti zdravstvene standarde, uvoznu kontrolu i poticanje domaće proizvodnje, Hrvatska riskira gubitak onoga što je strateški najvrjednije – kontrole nad vlastitom hranom.
- Milanović bez dlake na jeziku: “Bruxelles je bolji od Beograda, ali pamet u glavu!”
Predsjednik Republike Zoran Milanović u Promini sudjelovao je na komemoraciji povodom Spomendana na poginule branitelje i civile prominskog kraja, gdje je odao počast žrtvama Domovinskog… Pročitaj više: Milanović bez dlake na jeziku: “Bruxelles je bolji od Beograda, ali pamet u glavu!” - Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave!
Državni tajnik Darko Nekić na čelu organizacije 31. obljetnice Oluje i Dana hrvatskih branitelja Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 186. sjednici osnovala Organizacijski odbor… Pročitaj više: Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave! - “Srpski narod je lud narod”: Šokantno priznanje Jovana Raškovića koje je zapalilo ratni požar
U Zagrebu je 23. srpnja 1990. godine održan povijesni i ključni bilateralni sastanak između predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i vođe Srpske demokratske stranke… Pročitaj više: “Srpski narod je lud narod”: Šokantno priznanje Jovana Raškovića koje je zapalilo ratni požar - Tajne omotnice u zagrebačkim kafićima: Kako je zapravo funkcionirao crni fond koji je srušio vrh HOO-a?
Afera Pavlek izazvala je tektonski poremećaj u hrvatskom sportskom i institucionalnom prostoru. U koordiniranoj akciji istražnih tijela, uhićeni su visoki dužnosnici osumnjičeni za teška koruptivna… Pročitaj više: Tajne omotnice u zagrebačkim kafićima: Kako je zapravo funkcionirao crni fond koji je srušio vrh HOO-a? - Vatrena stihija i bajunete: Strašna istina o “Kući spaljenih” u Lovreću koja se ne smije zaboraviti
Sredinom srpnja 1943. godine dogodio se stravičan pokolj u Lovreću, kada su okupatorske snage, nakon neuspjele vojne ofenzive, svoj bijes iskalile na nedužnim civilima Imotske… Pročitaj više: Vatrena stihija i bajunete: Strašna istina o “Kući spaljenih” u Lovreću koja se ne smije zaboraviti - Bura oko OŠ Belišće se smirila: Poznato gdje će učenici na nastavu tijekom velike obnove!
Započeta višemilijunska obnova koju trenutno prolazi OŠ Belišće izazvala je početnu zabrinutost roditelja, no brzim kompromisom pronađen je model koji jamči nesmetano obrazovanje. Učenici će… Pročitaj više: Bura oko OŠ Belišće se smirila: Poznato gdje će učenici na nastavu tijekom velike obnove! - Tko štiti lovačka društva? Poljoprivrednici gube milijune dok divlje svinje slobodno šire zarazu.
Domaće svinjogojstvo našlo se na samom rubu bankrota. Dok se proizvođači grčevito bore za opstanak pod pritiskom uvozničkih lobija i nagomilanih gubitaka, afrička svinjska kuga… Pročitaj više: Tko štiti lovačka društva? Poljoprivrednici gube milijune dok divlje svinje slobodno šire zarazu. - KRAJ CESTE ZA TEMPIRANEBOMBE: ODUZIMANJE VOZILAKAO ZADNJA LINIJA OBRANE
Vožnja bez vozačke dozvole i pod teškim utjecajem alkohola pošast je na dalmatinskim cestama s kojom se sustav teško bori. Kada visoke novčane kazne više… Pročitaj više: KRAJ CESTE ZA TEMPIRANEBOMBE: ODUZIMANJE VOZILAKAO ZADNJA LINIJA OBRANE - Zajamčena prava i kontinuirana skrb: Potvrđen nastavak snažne potpore pripadnicima HVO-a
Na radnom sastanku visokih izaslanstava u Zagrebu, potvrđeno je kako trajna potpora HVO-u ostaje strateški prioritet institucija Republike Hrvatske. Uz naglasak na provedbu dosadašnjih projekata,… Pročitaj više: Zajamčena prava i kontinuirana skrb: Potvrđen nastavak snažne potpore pripadnicima HVO-a - Akcija Tišina: Krvavo slavonsko jutro i tragedija koja se ne zaboravlja
Na današnji dan, prije točno 35 godina, pokrenuta je Akcija Tišina, vojna operacija koja je trebala donijeti mir Vinkovcima, a završila je kao jedan od… Pročitaj više: Akcija Tišina: Krvavo slavonsko jutro i tragedija koja se ne zaboravlja
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
