Afera Pavlek izazvala je tektonski poremećaj u hrvatskom sportskom i institucionalnom prostoru. U koordiniranoj akciji istražnih tijela, uhićeni su visoki dužnosnici osumnjičeni za teška koruptivna nedjela i pranje novca, čime se otvara mračno poglavlje dugogodišnjeg sustavnog izvlačenja javnih sredstava.
Danas u četvrtak 23. srpnja, hrvatski sportski i institucionalni prostor doživio je tektonski poremećaj bez presedana u novijoj povijesti. U koordiniranoj akciji Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK), a po nalogu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), uhićen je Damir Šegota, dugogodišnji direktor Ureda za olimpijski program Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO). Uhićenje ovog visoko rangiranog dužnosnika, zajedno s njegovom suprugom, te paralelni pretresi stambenih i poslovnih prostora glavnog tajnika HOO-a Siniše Krajača, označili su dramatičnu eskalaciju višemjesečne istrage poznate pod nazivom “Afera Pavlek”.
Akcija koja je provedena rezultat je dugotrajnih i kompleksnih izvida koji su započeli mjesecima ranije. Prema službenom priopćenju USKOK-a, hitne dokazne radnje provedene su na području Zagreba nad više osoba radi sumnje u počinjenje teških koruptivnih kaznenih djela.
Pretresi i lišavanje slobode
Uhićenje Damira Šegote izvršeno je u ranim jutarnjim satima u njegovom zagrebačkom domu. Službenici PNUSKOK-a proveli su detaljan pretres stambenog prostora, izuzimajući relevantnu financijsku dokumentaciju i elektroničke uređaje. Zajedno s njim, slobode je lišena i njegova supruga. Istražitelji sumnjiče Šegotu za kumulativno počinjenje kaznenih djela primanja mita i pranja novca, dok se njegova supruga u ovom trenutku tereti isključivo za kazneno djelo pranja novca.
Istovremeno, policijski istražitelji pokucali su na vrata Siniše Krajača, glavnog tajnika HOO-a od 2021. godine i jednog od najmoćnijih operativaca u hrvatskom sportu. Iako Krajač nije formalno uhićen, proveden je iscrpan pretres njegovog doma. Po završetku pretrage stambenog prostora, istražitelji su Krajača odveli u službene prostorije Hrvatskog olimpijskog odbora u Zagrebu, gdje je u njegovom prisustvu izvršena pretraga uredskih prostora i izuzimanje službene dokumentacije.
Kriminalistička podloga i sumnje istražitelja
Okosnica optužbi protiv Damira Šegote temelji se na osnovanoj sumnji da je tijekom razdoblja od približno deset godina kontinuirano primao mito od Vedrana Pavleka, bivšeg direktora alpskih reprezentacija HSS-a. Kumulativni iznos primljenog mita procjenjuje se na najmanje 160.000 eura u gotovini. Pored izravnih gotovinskih isplata, sumnja se da je koruptivni odnos obuhvaćao i druge oblike pogodovanja, poput Pavlekovog izravnog financiranja studentske stipendije za jednog člana Šegotine uže obitelji.
Sredstva stečena primanjem mita Šegota i njegova supruga navodno su legalizirali procesom kupnje investicijskog zlata. Konverzija inkriminirane gotovine u investicijsko zlato predstavlja klasičan, visoko učinkovit modus operandi pranja novca, budući da zlato štiti imovinu od inflacije, olakšava pohranu te znatno otežava naknadno praćenje financijskih tokova od strane poreznih institucija. Upravo je sudjelovanje u tim transakcijama poslužilo kao pravni temelj za obuhvaćanje Šegotine supruge istragom.
Zauzvrat za primljeni novac, Šegota je, koristeći svoj visoki položaj direktora olimpijskog programa zaduženog za operativno i financijsko planiranje, sustavno manipulirao proračunskim sredstvima HOO-a. Istražitelji sumnjaju da je svjesno i namjerno preraspoređivao sredstva kako bi osigurao da HSS dobiva neproporcionalno velik dio proračunskog kolača. Osobito su se zloupotrebljavale stavke poput “paušala za sportsku opremu”, koje su po svojoj prirodi teško podložne egzaktnoj vanjskoj reviziji. Umjetnim “napuhivanjem” tih troškova, Šegota je, prema procjenama, omogućio HSS-u pokriće neopravdanih troškova u iznosu od najmanje 750.000 eura.
Profil i profesionalna putanja Damira Šegote
Kako bi se u potpunosti razumio šok koji je ovo uhićenje izazvalo u nacionalnim i međunarodnim sportskim krugovima, nužno je analizirati profesionalnu putanju Damira Šegote. Riječ je o osobi koja je desetljećima slovila za jednog od najistaknutijih i najuglednijih sportskih djelatnika u Republici Hrvatskoj.
Rođen 22. svibnja 1966. godine u Zagrebu, obiteljskog porijekla iz Dalmatinske zagore, Šegota je rano djetinjstvo proveo na zagrebačkom Trnju. Akademsko obrazovanje stekao je na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je upisao studij 1986. godine i naknadno stekao titulu magistra kineziologije. Tijekom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća, izgradio je zapaženu sportsku karijeru kao profesionalni hokejaš na ledu, nastupajući za KHL Mladost, KHL Medveščak te nacionalnu hokejašku reprezentaciju.
Njegov životni put dobiva novu dimenziju početkom Domovinskog rata sredinom 1991. godine. Zajedno s nekolicinom kolega studenata s Kineziološkog fakulteta, Šegota se dobrovoljno prijavio u redove novoformirane Hrvatske vojske. Tijekom ratnih godina ostvario je zavidnu vojnu karijeru, profiliravši se kao sposoban časnik te u konačnici stekavši visoki čin bojnika Hrvatske vojske. U profesionalnom sastavu oružanih snaga zadržao se sve do 2002. godine.
Prijelaz iz vojnog u visoki sportsko-administrativni sektor dogodio se nakon njegove iznimno uspješne koordinacije i organizacije 2. Svjetskih vojnih igara održanih u Zagrebu 1999. godine. Njegove izražene operativne sposobnosti prepoznalo je vodstvo Hrvatskog olimpijskog odbora, koje mu 2002. godine nudi poziciju pomoćnika direktora Ureda za olimpijski program. Njegov je uspon unutar institucije bio munjevit; nakon odlaska Josipa Guberine, odlukom Vijeća HOO-a već 2003. godine postaje vršitelj dužnosti, a 2004. i punopravni direktor Ureda za olimpijski program.
Tijekom više od dvadeset godina na čelu ovog ključnog ureda, Šegota je obnašao prestižnu dužnost šefa misije (Chef de Mission) hrvatskih delegacija na rekordnih deset Olimpijskih igara, počevši od Atene 2004. godine. Zahvaljujući tom iskustvu, u međunarodnim je krugovima smatran jednim od najiskusnijih svjetskih stručnjaka za proceduralnu organizaciju složenih olimpijskih misija.
Transformacija od cijenjenog ratnog veterana, vrhunskog sportaša i međunarodno priznatog operativca do prvoosumnjičenog za teška koruptivna kaznena djela predstavlja paradigmu sistemske atrofije. Ovaj pad ukazuje na opasnost dugotrajnog obnašanja moći unutar sustava koji pati od kroničnog nedostatka efektivnih mehanizama vanjske financijske kontrole i revizije.
Anatomija “Afere Pavlek”: Od skijanja do krovne sportske organizacije
Uhićenja u HOO-u predstavljaju institucionalnu metastazu primarne istrage usmjerene protiv Vedrana Pavleka, nekadašnjeg direktora alpskih reprezentacija HSS-a. Pavlek, rođen 27. travnja 1973. godine, bivši je olimpijac koji je nakon skijaške karijere postao menadžer obitelji Kostelić (Janice i Ivice) u dobi od samo 25 godina. Njegov utjecaj rastao je paralelno s povijesnim uspjesima hrvatskog skijanja, što mu je omogućilo da postane de facto apsolutni gospodar financijskih i operativnih procesa unutar Saveza, te prvi čovjek zagrebačke utrke “Snježna kraljica”.
Međutim, istražitelji USKOK-a sumnjiče Pavleka da je taj golemi utjecaj iskoristio za osnivanje i vođenje zločinačkog udruženja s ciljem sustavnog izvlačenja novca. Sumnja se da je u razdoblju od preko petnaest godina (s indicijama koje sežu i do 25 godina unazad) iz Saveza nezakonito izvučeno oko 30 milijuna eura. Radi se o sredstvima koja je HSS uprihodio od sponzora, državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba te drugih jedinica lokalne samouprave.
Modus operandi temeljio se na izdavanju fiktivnih faktura. Hrvatski skijaški savez plaćao je milijunske iznose inozemnim i offshore tvrtkama za navodne konzultantske usluge, marketinške aktivnosti, edukacije i organizaciju natjecanja – usluge koje nikada nisu stvarno izvršene. Sredstva su inicijalno transferirana na račune u poreznim oazama, nakon čega bi se složenim financijskim operacijama “prala” i vraćala Pavleku. Dio tog novca ulagan je u luksuzne nekretnine, dok je značajan dio u gotovini krijumčaren natrag u Hrvatsku radi održavanja paralelnog sustava nagrađivanja, odnosno “crnog fonda” iz kojeg su se isplaćivali dužnosnici poput Šegote i Krajača.
Nakon izbijanja afere i prvih uhićenja, Pavlek je napustio teritorij Republike Hrvatske. Za njim je raspisana međunarodna tjeralica temeljem koje je u svibnju 2026. godine uhićen u Kazahstanu, gdje se trenutno nalazi u ekstradicijskom pritvoru. Njegovi odvjetnici aktivno se protive izručenju, javno komunicirajući da se Pavlek “boji za svoj život” ukoliko bude izručen. Ovakva retorika snažno sugerira da uvučena kriminalna mreža posjeduje elemente opasnih interesnih skupina koje nadilaze uobičajeni sportski milje.
Dekonstrukcija crnog računovodstva
Proboj istrage s razine nacionalnog saveza na razinu krovne nacionalne sportske organizacije (HOO) omogućen je nizom operativnih grešaka osumnjičenika i zapljenom krucijalnih materijalnih dokaza.
Incident na graničnom prijelazu Bregana
Prvi veliki udarac kriminalnoj mreži dogodio se 31. siječnja 2026. godine na graničnom prijelazu Bregana. Službenici Carinske uprave zaustavili su vozilo u kojem se nalazio Nenad Eror, bivši glasnogovornik i dugogodišnji logističar HSS-a. Eror se vraćao iz Austrije (države u kojoj su bili locirani brojni offshore računi), a u njegovoj je prtljazi pronađeno neprijavljenih 116.570 eura u gotovini.
Ono što je pronalazak gotovine pretvorilo u kapitalni dokaz bio je pronalazak fizičkih, papirnatih popisa uz novac. Ti su dokumenti, naslovljeni kao “Popis plaća 2025-2026 – Prijedlog 16 – za isplatu 11. mjesec” i “Popis plaća 2025-2026 – Prijedlog 17”, sadržavali imena više od stotinu osoba predviđenih za isplatu “na ruke”.
Sadržaj “Crnih lista” i distribucija sredstava
Pavlekov sustav paralelnog nagrađivanja funkcionirao je kao visoko precizno crno računovodstvo. Pojedini sudionici su ovaj neprijavljeni prihod cinično nazivali “Mehrwertsteuer” (njemački izraz za porez na dodanu vrijednost, PDV), što svjedoči o njihovoj punoj svijesti o utaji poreza. Osobe na listama nisu primale fiksne iznose svaki mjesec; dinamika isplata varirala je ovisno o priljevu oprane gotovine, pa su uz pojedina imena u određenim mjesecima bile upisane nule, dok bi u narednim ciklusima uslijedile goleme isplate.
Forenzika Pavlekovog prijenosnog računala
Uz zapljenu na granici, krucijalni materijalni dokaz predstavlja prijenosno računalo Vedrana Pavleka, koje su turske vlasti zaplijenile i izručile Republici Hrvatskoj tijekom njegovog inicijalnog bijega. Prema službenoj izjavi Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, digitalnom forenzikom izuzeto je nevjerojatnih 120.000 dokumenata, e-mailova i proračunskih tablica. Pedantnost s kojom je Pavlek vodio ovu digitalnu arhivu “zločinačkog udruženja” omogućila je istražiteljima da u potpunosti rekonstruiraju tijekove novca unazad više od desetljeća te precizno zbroje iznose primljenog mita za svakog osumnjičenika, uključujući Krajača i Šegotu.
Prekretnica u istrazi: “Insajdersko” svjedočanstvo Damira Raosa
Iako su papirnati popisi s Bregane i digitalni tragovi iz laptopa predstavljali čvrst temelj, prijelomni trenutak koji je rezultirao izdavanjem naloga za uhićenje čelnika HOO-a dogodio se uslijed promjene strategije obrane Damira Raosa, bivšeg dugogodišnjeg glavnog tajnika HSS-a.
Nakon što je inicijalno uhićen u ožujku 2026. godine, Raos je smješten u istražni zatvor u Remetincu, gdje se prvotno branio šutnjom, odbijajući suradnju s istražiteljima. Međutim, suočen sa snagom materijalnih dokaza i prijetnjom dugotrajne zatvorske kazne, Raos je promijenio pristup. Nakon što je prije otprilike dva mjeseca pušten da se brani sa slobode, Raos je samoinicijativno zatražio dopunsko ispitivanje od strane USKOK-a.
Tijekom tog ispitivanja, Raos je u cijelosti priznao svoju ulogu u operaciji te pružio ključna insajderska saznanja. Priznao je da je, po izravnom Pavlekovom nalogu, potpisivao fiktivne isplate s računa Saveza. Što je još važnije, Raos je detaljno, idući “ime po ime”, potvrdio autentičnost Pavlekovih crnih lista. Pojasnio je mehaniku distribucije: on (a u slučaju njegove spriječenosti, Nenad Eror) putovao bi u inozemstvo (najčešće u Austriju) kako bi preuzeo opranu gotovinu od nepoznatih muškaraca. Taj bi novac potom donosio u Zagreb.
U Zagrebu bi Raos, sukladno Pavlekovim uputama, osobno nosio i distribuirao gotovinu. Istražiteljima je precizno opisao kako se nalazio s primateljima, uključujući Damira Šegotu i Sinišu Krajača, po raznim zagrebačkim kafićima, gdje im je u omotnicama predavao nezakonito stečen novac. Ovo izravno svjedočanstvo sudionika (“pokajnika”) zatvorilo je krug dokaza, transformirajući moćnike iz HOO-a iz potencijalnih svjedoka u izravne osumnjičenike za teška koruptivna djela.
Mehanizmi pranja novca i offshore mreža
Struktura kojom se izvlačio novac iz HSS-a demonstrira razinu financijske ekspertize koja je karakteristična za međunarodne kartele i organizirani gospodarski kriminal. Analiza tih mehanizama otkriva globalnu mrežu paravan-tvrtki.
Arhitektura offshore sustava
Glavni “arhitekt” ove offshore operacije bio je austrijski državljanin Manfred Schobesberger (rođen 1944. godine). Schobesberger je imao dugogodišnji pedigre osnivanja tzv. “poštanskih sandučića” u raznim jurisdikcijama, uključujući američke savezne države Wyoming i Nevadu, Ujedinjeno Kraljevstvo te Pariz. Sumnja se da je još 2014. godine Pavleku ponudio svoje usluge za kreiranje mreže za izvlačenje novca.
Za potrebe HSS-a, Schobesberger je upravljao tvrtkama poput Alpine Sport Services (registrirana u poreznoj oazi Sveti Kristofor i Nevis) i Saxess Anstalt. Uz njega je u operaciji sudjelovao i Georg E. Mauser, austrijsko-lihtenštajnski državljanin, te Božena Hrvoj Meić, direktorica računovodstvene tvrtke koja je radila za Skijaški savez.
Slučaj Martine Streženicke i operacija “Nebula”
Kada je Manfred Schobesberger preminuo u ožujku 2020. godine, upravljanje fiktivnim poslovima za Pavleka preuzela je slovačka državljanka s hrvatskom adresom, Martina Streženicka. Streženicka, koja je godinama povučeno živjela u središnjoj Istri pokraj Oprtlja sa suprugom Hrvatom (službeno se baveći trgovinom tartufima), ne samo da je nastavila izdavati lažne fakture, već je izvela i zapanjujući pravni manevar. Naime, Streženicka se uspješno uknjižila kao vlasnica luksuzne Schobesbergerove vile u istarskom Višnjanu, i to na temelju Ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je solemniziran kod javnog bilježnika 18. listopada 2021. godine – dakle, godinu i pol dana nakon što je Schobesberger već preminuo. Ovaj detalj ukazuje na duboku prožetost mreže s lokalnim pravnim i bilježničkim strukturama.
Otkrivanje ove sofisticirane mreže dogodilo se gotovo slučajno, kao nusprodukt međunarodne istrage. Hrvatski porezni USKOK (Samostalni sektor za financijske istrage) bio je uključen u veliku operaciju “Nebula” koju je koordinirao Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Akcija “Nebula” ciljala je međunarodnu prevaru s PDV-om tešku 78 milijuna eura, povezanu s talijanskom mafijom i trgovinom elektronikom te higijenskim potrepštinama. U toj istrazi, tvrtka Viktoria International – u kojoj je Streženicka bila zaposlena – isplivala je kao paravan. Analizirajući dokumentaciju te tvrtke, financijski su istražitelji uočili sumnjive milijunske fakture izdane Hrvatskom skijaškom savezu, čime je klupko “Afere Pavlek” počelo pucati na međunarodnoj razini. U konačnici, više od polovice ukradenog iznosa s računa HSS-a proslijeđeno je na račune Pavlekovih tvrtki u bankama u Austriji i Monaku.
Institucionalna kriza HOO-a: Slučaj Siniše Krajača i ostavka Zlatka Mateše
Procesuiranje ove afere ogolilo je dramatičan izostanak mehanizama samokontrole i moralne odgovornosti unutar samog vrha Hrvatskog olimpijskog odbora.
Iako je u siječnju 2026. godine postalo poznato da se ime glavnog tajnika HOO-a Siniše Krajača nalazi na zaplijenjenim Pavlekovim popisima s predviđenim iznosom od 60.000 eura, Krajač je uporno negirao bilo kakvu krivnju. U javnim je istupima izjavljivao: “Nisam dobivao baš ništa, mirno spavam. Nemam se ni potrebe pravdati,” te je dodao kako bi “najgore bilo podviti rep i pobjeći”. Uz to, branio se i od optužbi vezanih za Hrvatski judo savez, demantirajući da je taj savez plaćao ljetovanja njegovom punoljetnom sinu Zvonimiru.
Vrhunac institucionalnog sljepila dogodio se 18. svibnja 2026. godine. Usred tinjajuće USKOK-ove istrage, Vijeće HOO-a održalo je maratonsku, četverosatnu sjednicu s ciljem rasprave o Krajačevom statusu. Unatoč teškim sumnjama i činjenici da su istražitelji već ranije izuzimali dokumentaciju iz HOO-a, Vijeće je odlučilo da Krajač ostaje na funkciji glavnog tajnika. U službenom priopćenju Vijeća kategorički je navedeno da “nisu utvrđene nepravilnosti” te da su “sva sredstva doznačena Hrvatskom skijaškom savezu korištena namjenski i transparentno“.
Samo tri dana kasnije, 21. svibnja 2026., uslijedio je šok. Dugogodišnji predsjednik HOO-a Zlatko Mateša (na funkciji neprekidno od 2002. godine) podnio je neopozivu ostavku na svoju dužnost. Mateša je kao razlog naveo “čin moralne odgovornosti”, nakon što je u javnost procurila informacija da Državno odvjetništvo provodi izvide ne samo u HOO-u, već i protiv njega osobno, te njegove supruge Blanke, vezano za navodne zloupotrebe službenog automobila, dnevnica i putnih naloga. Mateša je u medijima izražavao zaprepaštenje tim istragama, no njegova brza abdikacija ostavila je HOO u potpunom obezglavljenju.
Dva mjeseca nakon što mu je Vijeće HOO-a dalo apsolutnu podršku i potvrdilo transparentnost sustava, u srpnju 2026., Siniši Krajaču su u dom i ured upali istražitelji PNUSKOK-a. Ovaj paradoks razotkriva kroničnu nesposobnost sportskih institucija da se objektivno samoreguliraju i sankcioniraju devijacije unutar vlastitih redova.
Političke i upravljačke posljedice: Izbori za novog predsjednika HOO-a
Obezglavljenost Hrvatskog olimpijskog odbora uslijed ostavke Zlatka Mateše i uhićenja direktora Šegote otvorila je prostor za prijevremene izbore i žestoku borbu za kontrolu nad krovnom sportskom institucijom. Utrka se profilirala između dva istaknuta kandidata.
S jedne strane stoji Dragan Primorac, bivši ministar i nedavno izabrani predsjednik Hrvatskog taekwondo saveza. Primorac svoju kampanju gradi na platformi “nulte tolerancije prema korupciji”, izjavljujući da “osoba protiv koje DORH donese pravomoćno rješenje o istrazi nema što raditi u sportu”. S druge strane je dr. Josip Varvodić, vrhunski kardiokirurg, iza čije kandidature stoje Hrvatski plivački savez i blok vodenih sportova.
Proces izbora nije prošao bez političkih tenzija. Zbog percipirane bliskosti određenih kandidata s političkim establišmentom, oporbene stranke poput Mosta i SDP-a (koji su i ranije kritizirali netransparentno trošenje sredstava od igara na sreću) oštro su reagirale, zahtijevajući depolitizaciju sporta. Primorac je na to javno apelirao na političke stranke da se “ne ponašaju poput ulice i ne miješaju u izbore“, naglašavajući da isključivo sportaši trebaju odlučivati o budućnosti HOO-a.
Širi kontekst korupcije u Hrvatskoj
Važno je napomenuti da se akcija protiv dužnosnika HOO-a odvija u širem kontekstu pojačanih antikorupcijskih aktivnosti PNUSKOK-a u različitim sferama hrvatskog društva. Istovremeno su se odvijala i uhićenja u drugim sektorima.
Tako su zabilježeni slučajevi uhićenja bivšeg hrvatskog nogometnog reprezentativca Darija Šimića zbog sumnji u ilegalno ishođenje dozvola za rad kampa u Tisnom, te raniji, javnosti poznati slučaj Patrika Šegote (bivšeg direktora Gradskih groblja Zagreb), koji je, unatoč istom prezimenu, akter potpuno odvojene afere vezane za manipulacije nekretninama i bookingom apartmana na otoku Krku zajedno sa svojom sestrom Tamarom Šegota. Ovi paralelni procesi svjedoče o intenziviranju rada istražnih organa, ali i o poražavajućoj rasprostranjenosti koruptivnih modela poslovanja u različitim strukturama javnog i gospodarskog života.
Izvori: INDEX, USKOK, Jutarnji list, Telegram,
NAJNOVIJE OBJAVE
- Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave!
Državni tajnik Darko Nekić na čelu organizacije 31. obljetnice Oluje i Dana hrvatskih branitelja Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 186. sjednici osnovala Organizacijski odbor… Pročitaj više: Knin se sprema za 5. kolovoza: Ministar Medved najavio program za 31. godinu ponosa i slave! - “Srpski narod je lud narod”: Šokantno priznanje Jovana Raškovića koje je zapalilo ratni požar
U Zagrebu je 23. srpnja 1990. godine održan povijesni i ključni bilateralni sastanak između predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana i vođe Srpske demokratske stranke… Pročitaj više: “Srpski narod je lud narod”: Šokantno priznanje Jovana Raškovića koje je zapalilo ratni požar - Tajne omotnice u zagrebačkim kafićima: Kako je zapravo funkcionirao crni fond koji je srušio vrh HOO-a?
Afera Pavlek izazvala je tektonski poremećaj u hrvatskom sportskom i institucionalnom prostoru. U koordiniranoj akciji istražnih tijela, uhićeni su visoki dužnosnici osumnjičeni za teška koruptivna… Pročitaj više: Tajne omotnice u zagrebačkim kafićima: Kako je zapravo funkcionirao crni fond koji je srušio vrh HOO-a? - Vatrena stihija i bajunete: Strašna istina o “Kući spaljenih” u Lovreću koja se ne smije zaboraviti
Sredinom srpnja 1943. godine dogodio se stravičan pokolj u Lovreću, kada su okupatorske snage, nakon neuspjele vojne ofenzive, svoj bijes iskalile na nedužnim civilima Imotske… Pročitaj više: Vatrena stihija i bajunete: Strašna istina o “Kući spaljenih” u Lovreću koja se ne smije zaboraviti - Bura oko OŠ Belišće se smirila: Poznato gdje će učenici na nastavu tijekom velike obnove!
Započeta višemilijunska obnova koju trenutno prolazi OŠ Belišće izazvala je početnu zabrinutost roditelja, no brzim kompromisom pronađen je model koji jamči nesmetano obrazovanje. Učenici će… Pročitaj više: Bura oko OŠ Belišće se smirila: Poznato gdje će učenici na nastavu tijekom velike obnove! - Tko štiti lovačka društva? Poljoprivrednici gube milijune dok divlje svinje slobodno šire zarazu.
Domaće svinjogojstvo našlo se na samom rubu bankrota. Dok se proizvođači grčevito bore za opstanak pod pritiskom uvozničkih lobija i nagomilanih gubitaka, afrička svinjska kuga… Pročitaj više: Tko štiti lovačka društva? Poljoprivrednici gube milijune dok divlje svinje slobodno šire zarazu. - KRAJ CESTE ZA TEMPIRANEBOMBE: ODUZIMANJE VOZILAKAO ZADNJA LINIJA OBRANE
Vožnja bez vozačke dozvole i pod teškim utjecajem alkohola pošast je na dalmatinskim cestama s kojom se sustav teško bori. Kada visoke novčane kazne više… Pročitaj više: KRAJ CESTE ZA TEMPIRANEBOMBE: ODUZIMANJE VOZILAKAO ZADNJA LINIJA OBRANE - Zajamčena prava i kontinuirana skrb: Potvrđen nastavak snažne potpore pripadnicima HVO-a
Na radnom sastanku visokih izaslanstava u Zagrebu, potvrđeno je kako trajna potpora HVO-u ostaje strateški prioritet institucija Republike Hrvatske. Uz naglasak na provedbu dosadašnjih projekata,… Pročitaj više: Zajamčena prava i kontinuirana skrb: Potvrđen nastavak snažne potpore pripadnicima HVO-a - Akcija Tišina: Krvavo slavonsko jutro i tragedija koja se ne zaboravlja
Na današnji dan, prije točno 35 godina, pokrenuta je Akcija Tišina, vojna operacija koja je trebala donijeti mir Vinkovcima, a završila je kao jedan od… Pročitaj više: Akcija Tišina: Krvavo slavonsko jutro i tragedija koja se ne zaboravlja - Policija na nogama zbog drskog prevaranta: Osječanka (79) povjerovala “liječniku” pa ostala bez 5000 eura
Još jedna drska prijevara potresla je Slavoniju nakon što je lažni liječnik telefonskim pozivom prevario 79-godišnju Osječanku i ukrao joj 5000 eura, uvjerivši je da… Pročitaj više: Policija na nogama zbog drskog prevaranta: Osječanka (79) povjerovala “liječniku” pa ostala bez 5000 eura
