Emmanuel Macron Davos

Svjetski gospodarski forum u Davosu otvorio je pitanje budućnosti Europe

Nove obavijesti Politika Svijet Vijesti

Davos, 20. siječnja 2026. – Svjetski gospodarski forum u Davosu i ove je godine okupio političke i gospodarske lidere svijeta, a rasprave su, više nego ikada, bile obilježene pitanjima konkurentnosti, geopolitičkih napetosti, umjetne inteligencije i krhke budućnosti multilateralnog poretka. Među najzapaženijim obraćanjima istaknuli su se govori predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona i kanadskog premijera Marka Carneyja, s dodirnim točkama u dijagnozi globalnih problema.

Macron: Europa mora ubrzati ili riskira zaostajanje

Predsjednik Emmanuel Macron privukao je pažnju i vizualnim detaljem – u Davosu se pojavio sa sunčanim naočalama. Iz Elizejske palače pojašnjeno je kako je riječ o manjoj ozljedi oka, puknuću kapilare, zbog čega je nosio pilotske sunčane naočale. No sadržaj njegova izlaganja brzo je zasjenio svaki protokolarni detalj.

Macron je jasno poručio da je Europa prespora te da si više ne može priuštiti institucionalnu tromost. Kao ključne poluge ubrzanja naveo je opsežno pojednostavljenje propisa, jačanje europske preferencije, uspostavu potpune Unije tržišta kapitala te ukidanje carina među saveznicima, osobito između Europe i Sjedinjenih Američkih Država.

„Ne postoji jedno čarobno rješenje, ali europska preferencija i Unija tržišta kapitala pravi su ‘mjenjači igre’“, naglasio je Macron, podsjetivši kako je izostanak jedinstvenog tržišta kapitala jedna od najvećih europskih slabosti u odnosu na SAD.

Posebno je upozorio na promijenjene globalne trgovinske odnose. Kina je, prema njegovim riječima, 2025. godine ostvarila rekordan trgovinski suficit od bilijun dolara, ravnomjerno raspoređen prema SAD-u, Europi i ostatku svijeta, dok je Njemačka po prvi put zabilježila trgovinski deficit u odnosu na Kinu. Macron to vidi kao prijelomni trenutak za Europu.

U kontekstu carina bio je iznimno izravan: nema smisla imati trgovinske barijere među saveznicima dok istodobno Zapad pokušava očuvati jedinstvo, pomoći Ukrajini i suprotstaviti se globalnim neravnotežama. „Apsurdno je razmišljati da bismo mogli primijeniti mehanizam protiv prisile upravo prema SAD-u“, upozorio je.

Umjetna inteligencija kao europska prilika

Umjetna inteligencija bila je jedna od dominantnih tema Davosa, a Macron je iskoristio priliku da pozicionira Francusku i Europu kao ozbiljne aktere u tom području. Istaknuo je da Francuska raspolaže ključnim resursima – stabilnom energetskom mrežom, niskougljičnom energijom, podatkovnim centrima i snažnim ljudskim kapitalom.

Posebno je naglasio paradigmu jedinstvenog tržišta: za europske startupe domaće tržište više ne smije biti nacionalno, već europsko – tržište od 450 milijuna ljudi. To je, prema Macronu, preduvjet za globalnu konkurentnost u AI sektoru.

Zaključno je pozvao na hrabrost i suradnju: „Ne smijemo biti plašljivi ni podijeljeni. Moramo istodobno raditi na miru, rastu i borbi protiv klimatskih promjena. To je jedini održivi put.“

Carney: Svijet oružane ekonomije i kraj iluzija

Kanadski premijer Mark Carney u svom je govoru ponudio hladniju, realističnu dijagnozu globalnog poretka. Upozorio je da su velike sile počele koristiti ekonomsku integraciju kao oružje – carine, financijske sustave i opskrbne lance kao sredstva pritiska i prisile.

Ne možete vjerovati u uzajamnu korist integracije kada ona postane izvor vaše podređenosti“, poručio je Carney, ističući da su multilateralne institucije poput WTO-a i UN-a pod ozbiljnom prijetnjom.

Prema njegovim riječima, države su prisiljene jačati stratešku autonomiju u energiji, hrani, financijama i obrani, no upozorio je da bi svijet „tvrđava“ bio siromašniji, krhkiji i manje održiv. Ključ vidi u zajedničkim ulaganjima u otpornost, standardima i komplementarnosti.

Kanada, kako je rekao, više se ne oslanja na stare pretpostavke sigurnosti, već gradi realizam utemeljen na vrijednostima – spoj načelnosti i pragmatizma. Carney je iznio i konkretne poteze svoje vlade: smanjenje poreza, uklanjanje prepreka unutarnjoj trgovini, masovna ulaganja u energiju, umjetnu inteligenciju i obranu, kao i ubrzanu diversifikaciju međunarodnih partnerstava.

Posebno je istaknuo snažnu potporu Ukrajini, ali i strateška partnerstva s Europskom unijom, Kinom i državama Bliskog istoka, naglašavajući koncept „varijabilne geometrije“ – različite koalicije za različita globalna pitanja.

Davos kao ogledalo novog svijeta

Poruke iz Davosa jasno ukazuju na svijet u prijelazu: između suradnje i fragmentacije, slobodne trgovine i strateške autonomije, tehnološkog optimizma i geopolitičke nesigurnosti. Macron i Carney, svaki iz svoje perspektive, poslali su sličnu poruku – vrijeme iluzija je završilo, a budućnost će pripasti onima koji znaju kombinirati vrijednosti, snagu i suradnju.

I predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjeluje na Svjetskom gospodarskom forumu, koji je iz Davosa poručio : „Mislim da je tu važno da dijalog zamijeni ponekad i koju riječ više u ovoj brzoj međunarodnoj komunikaciji koja nekad donosi više problema nego rješenja”

Pitanja Danske se tiču i njezinih saveznica u NATO-u i svih članica u Europskoj uniji, pa se one moraju „pozicionirati, ali i voditi razumnu politiku” prema SAD-u kao transatlantskom partneru, nastavio je premijer.

Članice EU-a o toj će temi razgovarati na sastanku Europskog vijeća u četvrtak koji će imati jednu temu – odnosi između SAD-a i EU-a.

Plenković je naglasio da je hrvatski stav pritom jasan – solidarnost s Danskom i razumno rješenje kroz dijalog sa SAD-om.

Pozdravio je što Trump stiže u Švicarsku gdje će „pojasniti i svoju inicijativu – Odbor za mir”.

Američki predsjednik potpisat će povelju tog tijela u četvrtak u 10:30 na marginama skupa u Davosu kojem će se obratiti u srijedu.

Plenković je rekao da je još prerano znati hoće li se odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji se treba proučiti i o njemu konzultirati.

“Da bi se potpisao dokument treba ipak proći određene procedure, to se ne može učiniti ovako, iz dana u dan”, rekao je premijer, no dodao da je Hrvatska uvijek spremna podržati sve inicijative koje vode prema miru.

Odbor za mir izvorno je osmišljen kao tijelo koje će nadzirati provedbu primirja u Gazi na temelju rezolucije Ujedinjenih naroda, no svjetski mediji pišu kako ga je Trump zamislio kao dugotrajniju alternativu toj organizaciji koju godinama kritizira.

Ursula von der Leyen, predsjednica izvršne vlasti Europske unije, izjavila je tijekom govora u Davosu u utorak ujutro da je stari način rada završio.

Nostalgija neće vratiti stari poredak,” rekla je, argumentirajući protiv “igranja na vrijeme — i nade da će se stvari uskoro vratiti.”

Dodala je: “Ako je ova promjena trajna, onda se i Europa mora trajno promijeniti.”

No do sada je Europa uglavnom pokušavala izaći u susret gospodinu Trumpu i zadržati ga za stolom — zabrinuta da će povući potrebnu američku podršku iz NATO-a ili Ukrajine — iako ih ismijava kao slabe.



POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori