Spomen-dan žrtvama komunističkog terora u Vukovaru 

Vukovar: 81 godina od komunističkih zločina i poruka nade

Obilježavanja Drugi svjetski rat Hrvatska Povijest Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

U Vukovaru je obilježena 81. obljetnica komunističkih zločina nad nevinim civilima, uz snažne poruke o potrebi očuvanja istine, kulture sjećanja i kršćanske nade koja nadilazi povijesne tragedije.

VUKOVAR, 13 travanj 2026. – – U organizaciji Franjevačkog samostana u Vukovaru, Ogranka Matice hrvatske Vukovar, Udruge Nijemaca i Austrijanaca Vukovar te Instituta društvenih znanosti „Dr. Ivo Pilar“ – Centra Vukovar, 12. travnja dostojanstveno je obilježen Spomen-dan žrtvama komunističkog terora u Vukovaru  i 81. obljetnica komunističkih zločina počinjenih nakon ulaska jugoslavenskih partizanskih postrojbi u grad Vukovar 1945. godine.

Komemorativni skup, koji se tradicionalno održava 12. travnja, posvećen je svim nevinim žrtvama komunističkog terora, stradalima samo zato što su bili Hrvati.

DSC_3974

Molitva, misa i sjećanje na žrtve

Program obilježavanja započeo je molitvom kod Spomen-križa, nakon čega je u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova služena sveta misa. Predvodio ju je varaždinski biskup u miru mons. Josip Mrzljak čiji je osobni život duboko obilježen tragedijom – njegov je otac ubijen upravo u Vukovaru 1945. godine, kada je biskup imao tek godinu i pol dana.

Uz biskupa Mrzljaka, bili su i fra Vlado Mustać i župnik i gvardijan Franjevačkog samostana u Vukovaru, fra Tonio Vučemilović.

Biskup Mrzljak : ” Potrebno je neprestano ići za Isusom i slušati njegovu riječ“

U svojoj nadahnutoj propovijedi, biskup Josip Mrzljak uputio je vjernicima snažnu poruku o vjeri, ustrajnosti i nadi, naglašavajući kako je upravo vjera temelj na kojem se gradi Crkva – unatoč svim kušnjama i sumnjama kroz koje čovjek prolazi.

Govoreći u ozračju uskrsnog vremena, biskup je podsjetio kako Crkva od svojih početaka raste kroz vjeru onih koji su, unatoč strahovima i nesigurnostima, odlučili slijediti Krista.

„U ovom vremenu uskrsnuća razmatramo kako je Crkva građena kroz vjeru, unatoč teškoćama i sumnjama. Pozvani smo učvrstiti svoju vjeru slijedeći Isusa, koji je put, istina i život“, poručio je biskup.

Podsjetio je na prve Isusove učenike koji su, iako suočeni s nevjericom i strahom nakon njegove smrti, postupno rasli u vjeri. Posebno je istaknuo trenutke slabosti, poput Petrova zatajenja, ali i snagu obraćenja i ustrajnosti koja je iz tih slabosti proizašla.

Vjera kao put koji traje cijeli život

U svojoj propovijedi biskup Mrzljak naglasio je kako vjera nije nešto što se jednom stekne i zauvijek ostaje nepromijenjeno.

„Vjera može biti čvrsta, ali i nesigurna. Ona se mijenja, raste i traži stalno produbljivanje. Potrebno je neprestano ići za Isusom i slušati njegovu riječ“, istaknuo je.

Dodao je kako Sveto pismo nije tek povijesni zapis, već živa riječ upućena svakom čovjeku i svakom vremenu – riječ koja ima snagu preobraziti i spasiti čovjeka.

Krist – jedini put, istina i život

Središnji dio propovijedi bio je usmjeren na Kristove riječi: „Ja sam put, istina i život“, koje, kako je naglasio biskup, ostaju trajni orijentir u svijetu punom nesigurnosti i različitih „istina“.

Čovječanstvo danas luta, ali odgovor je jasan – Krist je put kojim treba ići. Istina ne može biti na više mjesta; ona je jedna. A život koji Krist donosi nije samo zemaljski, nego vodi u vječnost“, poručio je.

Nada za pokojne i snaga za žive

Posebno dirljiv dio propovijedi odnosio se na spomen pokojnih, osobito onih čija sudbina nije do kraja poznata.

„Oni nisu nestali. Vjerujemo da su ušli u život. To je nada koju nosimo i za koju se molimo“, rekao je biskup, povezujući kršćansku vjeru s dubokim osjećajem nade u vječni život.

Zaključujući, biskup je pozvao vjernike da i u današnjem svijetu ostanu postojani u vjeri, slijedeći Krista kao jedini siguran put kroz životne izazove.

Poruka odgovornosti i prijenosa istine

Zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Darko Dimić naglasio je važnost očuvanja kolektivnog sjećanja:

„Na nama je da se svake godine okupljamo, odajemo počast žrtvama i prenosimo istinu na mlade generacije. Zločini se ne smiju zaboraviti – ni oni iz 1945., ni oni iz 1991. godine.“

Dodao je kako je upravo kontinuitet pamćenja ključan za izgradnju društva koje neće dopustiti ponavljanje povijesnih tragedija.

Sjećanje kao trajna obveza

Obilježavanje 12. travnja u Vukovaru već godinama ima duboko simbolično značenje – ne samo kao podsjetnik na prošlost, već i kao poziv na istinu, dostojanstvo i zajedništvo.

DSC_4054

Nakon završetka svete mise u Pastoralnom centru „Sv. Bono“ u Vukovaru dr. sc. Dražen Živić održao je predavanje pod naslovom ” Grobove im nikad zaboravit nećemo! Stradavanje Hrvata na području Slovenije u poraću Drugog svjetskog rata “.

Povijest koja traži istinu: razlozi okupljanja i širi kontekst tragedije

Okupljanje u Vukovaru, kako je istaknuto u nastavku komemorativnog programa, nosi duboku i višeslojnu poruku. Živić je naglasio kako postoje dva temeljna razloga zbog kojih se svake godine iznova vraćaju na mjesta stradanja.

Prvi je potreba za razumijevanjem – za ozbiljnim promišljanjem uzroka, razmjera i korijena zločina koji su obilježili travanj 1945. godine. Drugi razlog jest dostojanstveno obilježavanje tragedije hrvatskoga naroda, kroz molitvu, paljenje svijeća i odavanje počasti onima koji su, kako je rečeno, „prevareni, goloruki i obespravljeni“ izgubili svoje živote.

U tom kontekstu naglašeno je kako je pravo na život temeljno civilizacijsko i ljudsko pravo, neovisno o nacionalnosti, vjeri ili društvenom statusu. Upravo zato svaki gubitak života, osobito u ratnim i poratnim okolnostima, predstavlja nenadoknadivu tragediju koja ostavlja duboke posljedice na obitelji, zajednice i čitave narode.

Ratovi kao izvori tragedija

Živić je podsjetio kako su ratovi kroz povijest bili najveći uzročnici ljudskih stradanja. Posebno je istaknuto kako je Drugi svjetski rat bio jedan od najrazornijih sukoba u povijesti čovječanstva, s procjenama od 60 do 70 milijuna izgubljenih života.

Velik udio civilnih žrtava – gotovo 60 posto – rezultat je promijenjene prirode ratovanja, koje je uključivalo masovna bombardiranja, gerilske sukobe i sustavna uništenja infrastrukture. Uz to, zločini poput masovnih likvidacija i eugeničkih programa dodatno su povećali razmjere tragedije.

Istaknuto je kako posljedice tog rata nisu završile njegovim formalnim okončanjem, već su oblikovale političku i društvenu sliku Europe desetljećima nakon toga, a mnoge nejasnoće i danas ostaju predmet rasprava i istraživanja.

Hrvatska nacionalna tragedija i poraće

U završnici rata, sredinom svibnja 1945., hrvatski narod suočio se s jednom od najvećih tragedija u svojoj povijesti – Bleiburška tragedija i kasnijim križnim putem.

Tisuće vojnika i civila, povlačeći se prema Austriji u nadi da će pronaći zaštitu savezničkih snaga, našle su se u bezizlaznoj situaciji. Nakon predaje kod Bleiburga, mnogi su vraćeni u zarobljeništvo jugoslavenskim vlastima, a potom upućeni na tzv. „kolone smrti“, koje su se protezale kroz Sloveniju, Hrvatsku i šire područje bivše Jugoslavije.

Na tim su putovima, bez suđenja i dokazane krivnje, stradavale tisuće ljudi. Broj žrtava do danas nije točno utvrđen, a brojna masovna grobišta još uvijek nisu u potpunosti istražena.

Istina između povijesti i šutnje

Posebno je naglašeno kako je istina o tim događajima desetljećima bila potiskivana. Zabranjivalo se javno govoriti o stradanjima, obilježavati mjesta pogubljenja, pa čak i privatno raspravljati o tim temama.

Unatoč tome, sjećanja su preživjela kroz svjedočanstva onih koji su uspjeli izbjeći smrt i prenijeti istinu budućim generacijama. Upravo ta svjedočanstva danas predstavljaju temelj za daljnja istraživanja i razumijevanje događaja.

Potreba za kulturom sjećanja

Zaključno, istaknuto je kako bez kulture sjećanja nema ni cjelovitog razumijevanja prošlosti ni zdrave budućnosti društva. Otvorena pitanja, različite interpretacije i historiografski prijepori i dalje postoje, no potreba za objektivnim istraživanjem i dostojanstvenim obilježavanjem žrtava ostaje trajna obveza.

Poruka skupa jasno odjekuje: istina, koliko god bila složena i bolna, ne smije ostati prešućena – jer samo istina može biti temelj pomirenja, razumijevanja i trajnog mira.



DOMOVINSKI RAT

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Tagged

Odgovori