Na 156. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je niz ključnih odluka koje obuhvaćaju zaštitu građana i gospodarstva, energetsku stabilnost, obnovu nakon potresa te jačanje međunarodne suradnje. U uvodnom obraćanju predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako Vlada nastavlja voditi aktivnu i odlučnu politiku odgovora na globalne izazove, posebno u kontekstu geopolitičkih napetosti i poremećaja na energetskom tržištu.
Jedna od najvažnijih odluka odnosi se na usvajanje desetog paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu, čija ukupna vrijednost – uključujući sve prethodne pakete – doseže čak devet milijardi eura. Ove mjere izravno su povezane s krizom na Bliskom istoku i posljedičnim poremećajima u opskrbi energentima.
Premijer je upozorio kako značajan udio svjetske nafte i plina, koji prolazi kroz Hormuški tjesnac, trenutno nije dostupan globalnom tržištu, što dodatno utječe na stabilnost cijena.
Vlada je stoga intervenirala nizom konkretnih mjera:
- ograničenje cijena električne energije i plina do 1. listopada
- potpore poljoprivrednicima, ribarima i prijevoznicima
- pomoć socijalno ugroženim skupinama
- stabilizacija tržišta goriva kroz trošarine i premije
Naglašeno je kako će Vlada i dalje kontinuirano pratiti stanje na tržištu i pravodobno reagirati kako bi ublažila moguće udare na standard građana.
U povodu šeste obljetnice Zagrebački potres 2020, članovi Vlade obišli su niz obnovljenih i obnovi podložnih objekata u glavnom gradu.
Do danas je u obnovu Zagreba i Banovine uloženo više od 4,65 milijardi eura, dok ukupne investicije u zdravstveni sustav Zagreba dosežu čak 1,6 milijardi eura.
Među ključnim projektima izdvajaju se:
- rekonstrukcija Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije te dijela Agronomskog fakulteta
- obnova Medicinskog fakulteta i njegovih zavoda
- izgradnja i modernizacija KBC-a Zagreb (faza III) vrijedna 180 milijuna eura
- obnova zgrade budućeg Hrvatski povijesni muzej na Griču
Posebnu simboliku nosi i obnova Bazilika Presvetog Srca Isusova, vrijedna 28 milijuna eura, koja je ponovno otvorena upravo na dan obljetnice potresa.
Premijer je naglasio kako je Hrvatska odabrala model obnove koji podrazumijeva najviše protupotresne standarde, čime se osigurava dugoročna sigurnost građana.
Tijekom sjednice Vlade, Hrvatska je ugostila predsjednicu Gordana Siljanovska Davkova, s kojom su vođeni razgovori o proširenju Europske unije i jačanju bilateralnih odnosa.
Istodobno je istaknuta važnost parlamentarnog samita Inicijativa triju mora, koji je okupio predstavnike 13 država članica EU-a. Ovaj događaj predstavlja uvod u veliki međunarodni summit i gospodarski forum koji će se održati u Dubrovniku.
Rast plaća i energetska tranzicija
Prema podacima Državni zavod za statistiku, prosječna neto plaća za siječanj iznosila je 1.511 eura, što predstavlja više nego dvostruko povećanje u odnosu na početak prvog mandata ove Vlade. Cilj je do kraja mandata dosegnuti prosjek od 1.600 eura.
U segmentu energetske tranzicije, ministar Damir Šušnjar dodijelio je ugovore za 12 projekata izgradnje infrastrukture za električna vozila, financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Projekt uključuje razvoj mreže punionica i uvođenje električnih autobusa, čime se dodatno jača održivi promet bez ugljičnog otiska.
Nakon sjednice Vlade predviđen je sastanak Gospodarsko-socijalnog vijeća, dok će se već sljedećeg dana održati terenski posjet Primorsko-goranska županija.
Planirani su obilasci ključnih energetskih i infrastrukturnih objekata:
- LNG terminal Krk kao strateški energetski projekt
- terminal JANAF-a
- infrastrukturni projekti na autocesti prema Žuta Lokva
- sastanci s lokalnim čelnicima u Rijeka i Kraljevica
Ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o tržištu kapitala, zajedno s Konačnim prijedlogom zakona, naglašavajući potrebu daljnjeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s dinamičnim promjenama na razini Europske unije.
Ustavna osnova i zakonodavni okvir
Predložene izmjene temelje se na članku 2. stavku 4. Ustav Republike Hrvatske, koji daje pravnu osnovu za donošenje zakona iz nadležnosti Hrvatskoga sabora.
Važeći Zakon o tržištu kapitala već je u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, uključujući i ključne direktive koje reguliraju transparentnost i stabilnost financijskih tržišta. No, ubrzane promjene na europskoj razini zahtijevaju dodatne prilagodbe kako bi hrvatsko tržište kapitala ostalo konkurentno i učinkovito.
Jedan od ključnih elemenata dosadašnjeg zakonodavstva bila je implementacija Direktiva (EU) 2022/2464, poznate kao CSRD Direktiva, koja je značajno proširila obveze izvještavanja o održivosti na velik broj poduzetnika, uključujući i dio malih i srednjih poduzeća.
Međutim, krajem 2024. i početkom 2025. dolazi do zaokreta u pristupu Europske unije. Europska komisija pokreće inicijative usmjerene na smanjenje regulatornog opterećenja i jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Program rada za 2025. godinu pod nazivom „Odvažnija, jednostavnija i brža Unija“ najavio je tzv. Omnibus pakete – zakonodavne instrumente kojima se objedinjeno mijenja više propisa kako bi se uklonile prepreke poslovanju.
Važan korak u tom procesu bila je tzv. “stop the clock” mjera, formalizirana kroz Direktiva (EU) 2025/794, kojom je odgođeno proširenje obveza izvještavanja o održivosti. Hrvatska je ovu promjenu već implementirala kroz izmjene Zakona o računovodstvu krajem 2025. godine.
Time je privremeno zaustavljeno širenje kruga obveznika, a dodatni rokovi pomaknuti su na 2027. godinu, čime je poduzetnicima omogućeno više vremena za prilagodbu.
Nova pravila: fokus na velike sustave
Ključna novost dolazi s donošenjem Direktiva (EU) 2026/470, koja uvodi značajne promjene u sustav izvještavanja o održivosti.
Prema novim pravilima:
- obveza izvještavanja odnosi se isključivo na poduzetnike s više od 1.000 zaposlenih
- dodatni uvjet je ostvarenje prihoda većeg od 450 milijuna eura
Ovim se pristupom znatno sužava krug obveznika u odnosu na ranije propise, čime se regulatorni teret smanjuje za velik broj manjih i srednjih poduzeća.
Cilj takvih izmjena je pronaći ravnotežu između ambicioznih ciljeva održivosti i realnih mogućnosti gospodarstva. Europska unija pritom ostaje dosljedna strateškim ciljevima Europski zeleni plan, ali uz fleksibilniji i pragmatičniji pristup.
Posljedice za hrvatsko gospodarstvo
Predložene izmjene Zakona o tržištu kapitala donose nekoliko ključnih učinaka:
- smanjenje administrativnog opterećenja za poduzetnike
- jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
- poticanje investicija i razvoja tržišta kapitala
- fokusiranje regulatornih zahtjeva na najveće gospodarske subjekte
U konačnici, cilj je osigurati stabilan, transparentan i konkurentan financijski sustav koji će istodobno omogućiti provedbu održivih poslovnih modela bez nepotrebnog opterećenja gospodarstva.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec predstavio je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajni zakon, kojim se predviđa sveobuhvatna modernizacija prekršajnog sustava – od uvođenja digitalne komunikacije do ubrzanja postupaka i učinkovitije naplate kazni.
Ustavna osnova i potreba za izmjenama
Zakonski prijedlog temelji se na odredbama Ustav Republike Hrvatske, a dolazi kao odgovor na konkretne izazove u praksi – prije svega velik broj predmeta pred sudovima, sporost postupaka i ograničene mogućnosti digitalne komunikacije.
Važeći zakon, donesen još 2007. godine, nije pratio ubrzani razvoj tehnologije, što se posebno očituje u načinu dostave sudskih pismena i vođenju postupaka.
Digitalizacija pravosuđa: e-komunikacija kao standard
Jedna od ključnih novina je uvođenje e-komunikacije u prekršajne postupke. Time će se omogućiti:
- slanje podnesaka sudu putem informacijskog sustava
- elektronička dostava odluka i dopisa
- brža i ekonomičnija komunikacija između sudionika postupka
Za državna tijela, odvjetnike, pravne osobe i druge profesionalne sudionike e-komunikacija postaje obvezna, dok će građani imati mogućnost izbora.
Uvedena je i tzv. presumpcija dostave – ako primatelj ne potvrdi primitak elektroničkog pismena u roku od osam dana, smatrat će se da je dostava uredno izvršena, čime se sprječava odugovlačenje postupaka.
Tonsko snimanje rasprava – novi standard transparentnosti
Po uzoru na kaznene postupke, uvodi se i obvezno tonsko snimanje glavne rasprave u prekršajnim predmetima. Ova mjera:
- skraćuje trajanje rasprava
- povećava transparentnost postupka
- olakšava praćenje tijeka suđenja
Za opremanje 212 sudnica osigurano je 2,1 milijun eura iz državnog proračuna, u sklopu projekta digitalizacije pravosuđa.
Stroža i učinkovitija naplata kazni
Značajne promjene odnose se i na sustav novčanih kazni:
- povećava se prag za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga s 663,61 eura na 1.000 eura
- povećava se iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu prekršaja (do 380 eura)
- proširuje se mogućnost izricanja upozorenja za lakše prekršaje (do 300 eura)
Istodobno se ukida mogućnost da se kazna izrečena presudom plati u iznosu od dvije trećine, čime se želi potaknuti brže i odgovornije podmirivanje obveza.
Manje opterećenje sudova, brži postupci
Jedan od glavnih ciljeva izmjena je smanjenje broja predmeta na sudovima. To će se postići:
- širim korištenjem prekršajnih naloga
- naplatom kazni na mjestu počinjenja
- digitalnom dostavom i komunikacijom
Istodobno se zadržava pravo okrivljenika na sudsku zaštitu kroz mogućnost podnošenja prigovora.
Digitalna dostava i rješavanje praktičnih problema
Novim zakonskim rješenjima omogućuje se i dostava pismena pravnim osobama putem elektroničkih pretinaca u državnom informacijskom sustavu. Time se rješavaju dugogodišnji problemi u praksi, gdje dostava često nije bila moguća na klasičan način.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman predstavila je Konačni prijedlog zakona o Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, kojim se postavljaju novi temelji za ravnomjerniji razvoj svih hrvatskih regija.
Jednake prilike za sve građane
Središnji cilj zakona jest osigurati jednake prilike za sve građane, bez obzira žive li u urbanim ili ruralnim sredinama. Naglasak je na smanjenju razvojnih razlika među regijama i stvaranju uravnoteženog gospodarskog rasta.
Ministrica je istaknula kako je politika regionalnog razvoja jedna od ključnih okosnica djelovanja Vlade, a provodi se u suradnji sa županijama, gradovima i općinama.
Novi strateški okvir nakon 11 godina
Nakon više od desetljeća primjene postojećeg zakonodavnog okvira, novi prijedlog donosi unapređenja u planiranju i praćenju razvoja.
Ključne promjene uključuju:
- jačanje strateškog planiranja regionalnog razvoja
- unaprjeđenje sustava praćenja učinaka ulaganja
- osnaživanje partnerstva između države i lokalne razine
Poseban naglasak stavljen je na tzv. višerazinski dijalog, koji uključuje sve dionike – od državnih institucija do lokalnih zajednica.
Jačanje urbanog razvoja i regionalnih koordinatora
Zakon dodatno jača politiku urbanog razvoja, s ciljem poboljšanja kvalitete života u gradovima i poticanja održivog gospodarstva.
Istodobno se naglašava važnost regionalnih koordinatora kao ključnih partnera u provedbi razvojnih projekata, osobito u kontekstu korištenja sredstava iz fondova Europske unije.
Preciznije mjerenje razvijenosti i učinkovitija ulaganja
Jedna od važnih novina je produljenje razdoblja važenja indeksa razvijenosti s tri na pet godina. Time se omogućuje:
- kvalitetnija analiza učinaka javnih ulaganja
- stabilnije planiranje razvojnih politika
- bolje usmjeravanje financijskih sredstava
Također, tijela državne uprave bit će obvezna u većoj mjeri uzimati u obzir specifičnosti pojedinih područja prilikom dodjele sredstava.
Podrška lokalnim zajednicama i zaštita prirodnih područja
Novi zakon uvodi i jasnije uređenje korištenja naknada za gradove i općine na čijem se području nalaze zaštićena prirodna područja. Ova sredstva, koja isplaćuju nadležne javne ustanove, trebala bi dodatno potaknuti razvoj lokalnih zajednica uz očuvanje prirodne baštine.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakon o elektroničkim komunikacijama, kojim se hrvatski zakonodavni okvir dodatno usklađuje s europskim pravilima i suvremenim sigurnosnim izazovima.
Od prvog čitanja do konačnog prijedloga
Podsjetimo, Hrvatski sabor je još u prosincu 2025. godine prihvatio prijedlog zakona u prvom čitanju, nakon čega je Ministarstvo pristupilo doradi teksta. U konačnoj verziji ugrađene su primjedbe Odbora za zakonodavstvo, dodatno su precizirane pojedine odredbe te usklađene normativne i prekršajne odredbe.
Izmijenjena je i odredba o stupanju zakona na snagu, čime se osigurava pravna jasnoća i provedivost novih pravila.
Usklađivanje s europskom gigabitnom infrastrukturom
Jedna od ključnih novina je provedba Uredba (EU) 2024/1309, tzv. Akta o gigabitnoj infrastrukturi, koji se izravno primjenjuje u državama članicama.
Novi zakon:
- definira nadležna tijela za provedbu uredbe
- propisuje pravne lijekove protiv donesenih odluka
- uređuje rješavanje sporova u području elektroničkih komunikacija
- uvodi prekršajne odredbe za kršenje europskih pravila
Cilj je ubrzati razvoj brze i pouzdane digitalne infrastrukture, ključne za gospodarski razvoj i digitalnu transformaciju društva.
Jačanje kibernetičke sigurnosti i kritičnih komunikacija
Zakonske izmjene usklađuju se i s Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, koji je stupio na snagu 2024. godine.
Poseban naglasak stavljen je na:
- sigurnost komunikacijskih sustava
- zaštitu kritične infrastrukture
- organizaciju sustava za krizne i hitne komunikacije
Predviđeno je i određivanje jedinstvenog pružatelja usluga kritičnih komunikacija, putem kojeg će operatori osiguravati pouzdanu komunikaciju za ključne korisnike, osobito u izvanrednim situacijama.
Korak prema digitalno otpornijoj Hrvatskoj
Predložene izmjene zakona predstavljaju važan iskorak u jačanju digitalne infrastrukture i sigurnosti komunikacijskih sustava u Republici Hrvatskoj.
U konačnici, cilj je:
- omogućiti brži razvoj mreža velikih kapaciteta
- povećati otpornost sustava na kibernetičke prijetnje
- osigurati pouzdane komunikacije u kriznim situacijama
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak predstavio je Prijedlog zaključka o dodatnoj pomoći građanima u opskrbi ogrjevnim drvom, s ciljem ublažavanja posljedica rasta cijena energenata i ukupnih troškova života.
Rast cijena energenata i potreba za intervencijom
Zbog kontinuiranog rasta cijena energenata, uključujući i ogrjevno drvo, mnogim građanima – osobito u ruralnim sredinama – dodatno je otežano podmirivanje osnovnih životnih potreba. Posebno su pogođena kućanstva koja se primarno griju na drva.
Kako bi se ublažili negativni socijalni učinci, Vlada predlaže dodatne mjere usmjerene upravo na najugroženije skupine stanovništva.
Ukupno 20% popusta na ogrjevno drvo
Ključna mjera odnosi se na povećanje popusta na cijenu ogrjevnog drva za kućanstva.
Uz već postojećih 5% popusta iz cjenika Hrvatske šume d.o.o., novim zaključkom predviđa se dodatnih 15% popusta, čime ukupno sniženje doseže 20%.
Mjera se odnosi na:
- ukupnu količinu od 450.000 kubičnih metara ogrjevnog drva
- razdoblje provedbe do 1. travnja 2027. godine
- oko 60.000 kućanstava diljem Hrvatske
Financijski okvir i socijalni učinak
Procijenjena vrijednost mjere iznosi oko 5 milijuna eura, a cilj joj je:
- smanjiti troškove grijanja
- osigurati dostupnost energenta
- zaštititi standard građana u uvjetima energetske krize
Poseban naglasak stavljen je na socijalno ugrožene kategorije, kojima ova pomoć može značajno olakšati svakodnevni život tijekom zimskih mjeseci.
Vlada je usvojila i još niz točaka, koje možete pročitati na linku VLADE .
- Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi
Dok je Europa u svibnju 1945. godine slavila mir i konačni pad Trećeg Reicha, u bosanskoj Posavini ratni pakao tek je dosezao svoj vrhunac. Bitka… Pročitaj više: Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi - Zločini u Sanskom Mostu: Istina o logorima i dolini patnje
SANSKI MOST – Postoje datumi koji ne označavaju samo protok vremena, već postaju simboli neizrecive boli i ljudskog stradanja. Za stanovnike Sanskog Mosta, svibanj i… Pročitaj više: Zločini u Sanskom Mostu: Istina o logorima i dolini patnje - Eskalacija: Iran zatvara Hormuški tjesnac, Trump protiv ucjena
Napetosti između SAD-a i Irana ponovno su na vrhuncu nakon izvješća o napadima na komercijalne brodove. Ključni globalni plovni put, Hormuški tjesnac, ponovno je zatvoren… Pročitaj više: Eskalacija: Iran zatvara Hormuški tjesnac, Trump protiv ucjena - Veliki prosvjed u Zagrebu: Traže se veće plaće i mirovine
Deseci tisuća građana, radnika, studenata i umirovljenika ispunili su zagrebački Trg bana Jelačića na prosvjedu “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”, tražeći od Vlade… Pročitaj više: Veliki prosvjed u Zagrebu: Traže se veće plaće i mirovine - Podno Tulovih greda otkrivena spomen-ploča sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a
Na strateškoj točki obrane Hrvatske, podno mitskih Tulovih greda, svečano je otkrivena spomen-ploča u čast sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a Otočac. Junaci koji su svoje… Pročitaj više: Podno Tulovih greda otkrivena spomen-ploča sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a - Najbolje ekipe mladih Crvenog križa pokazale impresivno znanje i vještine spašavanja života
Prva gimnazija u Osijeku ugostila je pravi “festival humanosti” – 15. Međužupanijsko natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog križa. Više od stotinu osnovnoškolaca i srednjoškolaca suočilo se… Pročitaj više: Najbolje ekipe mladih Crvenog križa pokazale impresivno znanje i vještine spašavanja života - Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost
Na prvi pogled, Dalj djeluje kao idilično slavonsko selo, zagrljeno moćnim Dunavom, u kojem priroda šapće priču o miru i plodnosti. No, ispod te vinske… Pročitaj više: Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost - Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude
PETRIJEVCI, 17. travanj 2026. – U petak, 17. travnja, svečanim programom proslavljena je 33. obljetnica osnutka Općine Petrijevci. Obilježavanje Dana Općine započelo je odavanjem počasti… Pročitaj više: Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude - TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u
Nakon što je iranska organizacija za luke i pomorstvo potvrdila otvaranje rute za vrijeme prekida vatre, američki predsjednik Donald Trump oglasio se nizom objava na… Pročitaj više: TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u - Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
ZAGREB, 17. travnja 2026. – U burnom završetku saborskog tjedna, zastupnici Marin Miletić i Igor Peternel uputili su oštre optužbe na račun Možemo i SDP-a.… Pročitaj više: Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
DOMOVINSKI RAT
sindikati Hrvatske,
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
