DANSKA/GRENLAND 17. siječnja 2026. – Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je carinama europskim NATO saveznicima ako ne pristanu na pregovore o prodaji Grenlanda, izazvavši snažan i jedinstven odgovor Europe te novu krizu u transatlantskim odnosima.
Dolazak vojnika iz Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske na Grenland, uz suglasnost Danske, na vojnu vježbu, dodatno je naglasio ozbiljnost sigurnosne i političke krize koja se razvija oko strateški iznimno važnog arktičkog teritorija. Riječ je o unaprijed koordiniranim vojnim vježbama s danskim snagama, no događaji su ubrzo poprimili znatno šire geopolitičke razmjere.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je na društvenim mrežama objavio novu, do sada najoštriju strategiju usmjerenu prema Grenlandu, zaprijetivši uvođenjem dodatnih carina europskim saveznicima ako ne pristanu na pregovore o — kako je naveo — “potpunoj i totalnoj kupnji Grenlanda”.
Prema Trumpovoj objavi, Danska će od 1. veljače biti pogođena carinom od 10 posto na svu robu koju izvozi u Sjedinjene Države. Ista stopa odnosila bi se i na Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Britaniju, Nizozemsku i Finsku — sve članice NATO-a koje su izrazile solidarnost s Danskom i odbile američke zahtjeve. Predsjednik je dodatno zaprijetio da će, ukoliko ne dođe do popuštanja, carine od 1. lipnja porasti na 25 posto.
Trump je ponovio da SAD moraju preuzeti kontrolu nad Grenlandom zbog, kako tvrdi, rastuće sigurnosne prijetnje Rusije i Kine na Arktiku, ali i zbog planirane izgradnje raketnog štita nazvanog “Zlatna kupola”. No Danska, većina NATO saveznika i brojni sigurnosni stručnjaci ističu da Washington već ima širok pristup Grenlandu temeljem sporazuma iz 1951. godine, koji omogućuje širenje američke vojne prisutnosti na otoku.
“Predsjednik Trump je danas objavio ovu poruku :
„Dugi niz godina subvencionirali smo Dansku i sve zemlje Europske unije, kao i druge države, time što im nismo naplaćivali carine niti bilo koji drugi oblik naknade.
Sada, nakon stoljeća, došlo je vrijeme da Danska uzvrati.
Svjetski mir je u pitanju.
Kina i Rusija žele Grenland i ne postoji ništa što Danska po tom pitanju može učiniti.
Trenutačno imaju dvije zaprege s psećim saonicama kao zaštitu, od kojih je jedna nedavno dodana.
Samo Sjedinjene Američke Države, pod vodstvom predsjednika Donalda J. Trumpa, mogu igrati ovu igru – i to vrlo uspješno. Nitko neće dirnuti ovaj sveti komad zemlje, osobito jer su nacionalna sigurnost Sjedinjenih Država i sigurnost svijeta u cjelini dovedene u pitanje. Povrh svega, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Finska otputovale su na Grenland iz zasad nepoznatih razloga. Riječ je o vrlo opasnoj situaciji za sigurnost i opstanak našeg planeta. Ove zemlje, koje sudjeluju u ovoj iznimno opasnoj igri, uvele su razinu rizika koja nije prihvatljiva ni održiva. Stoga je nužno, radi zaštite globalnog mira i sigurnosti, poduzeti snažne mjere kako bi se ova potencijalno pogubna situacija brzo i bez ikakve sumnje okončala.
Počevši od 1. veljače 2026. godine, svim gore navedenim zemljama – Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Finskoj – bit će uvedena carina od 10 posto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države. Dana 1. lipnja 2026. ta će se carina povećati na 25 posto. Ova će carina biti dospjela i naplativa sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i konačnoj kupnji Grenlanda.
Sjedinjene Američke Države pokušavaju provesti ovu transakciju već više od 150 godina.
Mnogi predsjednici su to pokušavali, i to s dobrim razlogom, no Danska je uvijek odbijala.
Sada, zbog zlatne kupole i suvremenih sustava naoružanja, i ofenzivnih i defenzivnih, potreba za preuzimanjem Grenlanda posebno je važna. Trenutačno se stotine milijardi dolara troše na sigurnosne programe povezane s tom kupolom, uključujući i moguću zaštitu Kanade.
Ovaj iznimno briljantan, ali i vrlo složen sustav može funkcionirati na svom maksimalnom potencijalu i s najvećom učinkovitošću isključivo zbog kutova, presjeka i granica – ako je ovo područje uključeno u njega. Sjedinjene Američke Države odmah su otvorene za pregovore s Danskom i/ili bilo kojom od ovih zemalja koje su, unatoč svemu što smo učinili za njih, uključujući maksimalnu zaštitu kroz mnoga desetljeća, dovele toliko toga u pitanje.”
Nova prijetnja carinama dolazi u osjetljivom trenutku, dok Vrhovni sud Sjedinjenih Država razmatra zakonitost korištenja Zakona o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima, kojim se Trump služio za jednostrano nametanje carina. Ukoliko Sud presudi protiv predsjednika Trumpa, njegova sposobnost provedbe najavljenih mjera mogla bi biti ozbiljno ograničena.
Europski čelnici reagirali su gotovo jednoglasnim negodovanjem. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da bi carine “potkopale transatlantske odnose i mogle izazvati opasnu silaznu spiralu”, naglašavajući pritom da vojne vježbe na Grenlandu ne predstavljaju prijetnju nikome. Predsjednik Europskog vijeća António Costa poručio je da je Europska unija “u punoj solidarnosti s Danskom i narodom Grenlanda”.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je da je Trumpova objava bila “iznenađenje” te da je Danska u stalnom kontaktu s Europskom komisijom i partnerima. Reakcije su stigle i iz Washingtona, uključujući kritike pojedinih republikanskih zastupnika.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da “nijedno zastrašivanje ili prijetnja neće utjecati na Europu”,
„Francuska je predana suverenitetu i neovisnosti država u Europi i drugdje. To usmjerava naše odluke. Na tome se temelji naša privrženost Ujedinjenim narodima i njihovoj Povelji. Na toj osnovi podržavamo i nastavit ćemo podržavati Ukrajinu te smo izgradili koaliciju voljnih za snažan i trajan mir, kako bismo obranili ta načela i našu sigurnost. Na toj smo osnovi odlučili sudjelovati u vježbi koju je Danska organizirala na Grenlandu. U potpunosti stojimo iza te odluke jer su sigurnost Arktika i vanjskih granica Europe u pitanju. Nikakvo zastrašivanje ni prijetnje neće utjecati na nas – ni u Ukrajini, ni na Grenlandu, ni bilo gdje drugdje u svijetu kada se suočavamo s takvim situacijama. Prijetnje carinama su neprihvatljive i nemaju mjesta u ovom kontekstu.
Europljani će odgovoriti jedinstveno i koordinirano ako se one potvrde.
Osigurat ćemo poštivanje europskog suvereniteta. U tom duhu ću surađivati s našim europskim partnerima“, rekao je Macron.
Dok je švedski premijer odbacio svaku mogućnost ucjene, naglasivši da o Grenlandu odlučuju Danska i Grenland, a ne vanjski akteri. Britanski premijer Keir Starmer ocijenio je da je “nametanje carina saveznicima radi navodne kolektivne sigurnosti potpuno pogrešno”.
Ekonomske posljedice dodatno zabrinjavaju industriju. Lukas A. Lausen iz Danske industrijske konfederacije upozorio je da će carine povećati cijene i ugroziti radna mjesta s obje strane Atlantika, budući da trošak carina snose uvoznici, a ne zemlje izvoznice.
U europskoj i transatlantskoj javnosti sve se glasnije postavljaju pitanja koja zadiru u samu srž aktualnih geopolitičkih odnosa i odnosa moći. Europa, s približno 450 milijuna stanovnika, objektivno nadmašuje Sjedinjene Američke Države koje broje oko 350 milijuna ljudi. U tom kontekstu nameće se ključno pitanje: zašto bi Europa, s takvim demografskim i gospodarskim potencijalom, trebala ovisiti o vojnoj zaštiti SAD-a od države poput Rusije, koja ima oko 150 milijuna stanovnika?
Posebnu pozornost izazivaju i najave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o interesu za stjecanje vlasništva nad Grenlandom. Takve ambicije dodatno su problematične kada se uzme u obzir činjenica da već postoji bilateralni sporazum iz 1951. godine između SAD-a i Danske. Tim ugovorom Sjedinjenim Državama omogućeno je postavljanje vojnih baza gdje god to smatraju potrebnim, kao i trajna vojna prisutnost na Grenlandu, bez dovođenja u pitanje danskog suvereniteta.
Prema dostupnim analizama, Washington ne traži tek operativnu slobodu, već model koji bi podsjećao na britanski aranžman na Cipru, gdje Ujedinjena Kraljevina upravlja zračnim bazama koje su formalno suvereni britanski teritorij. Sličan presedan postoji i na Filipinima, gdje se u Manili nalazi veliko američko veteransko groblje koje, iako geografski smješteno izvan SAD-a, ima status američkog suverenog teritorija kao dijela diplomatske misije.
Kriza oko Grenlanda tako se postupno transformirala iz rutinske vojne vježbe u ozbiljan politički i strateški izazov. Ona danas predstavlja test transatlantskog savezništva, europske solidarnosti, ali i jasnu provjeru granica američkog unilateralizma u 21. stoljeću.
Odgovori na mnoga od ovih pitanja mogli bi postati jasniji već u utorak, kada se na Svjetskom gospodarskom forumu u Švicarskoj očekuje susret europskih čelnika s Donaldom Trumpom. Taj sastanak mogao bi označiti prekretnicu u razumijevanju budućih odnosa između Europe i Sjedinjenih Država.
- Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparat
Povijest potvrđuje da je 15. rujna 1991. bio presudan. Saznajte kako je blokada vojarni JNA spasila Hrvatsku od uništenja. Hrvatski državni vrh, predvođen predsjednikom dr.… Pročitaj više: Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparat - Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godineSaznajte kako je prva zračna uzbuna u Zagrebu 15. rujna 1991. promijenila tijek rata, uzrokovala blokadu vojarni JNA i ujedinila naciju Dana 15. rujna 1991.… Pročitaj više: Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godine
- Gospa Žalosna: Otajstvo majčinske boli i nepresušan izvor nade za vjernikeKatolička Crkva danas slavi spomendan koji nosi ime Gospa Žalosna. Saznajte tko, što, gdje, kada, zašto i kako obilježava ovaj dan diljem Hrvatske u 2026.… Pročitaj više: Gospa Žalosna: Otajstvo majčinske boli i nepresušan izvor nade za vjernike
- Srbija u EU: Oštra osuda zbog veličanja ratnih zločinacaSrbija u EU gubi podršku. Europski parlament oštro je osudio veličanje ratnih zločinaca i zatražio prekid pregovora zbog Vučićeve politike. Bruxelles/Strasbourg – Zastupnici Europskog parlamenta,… Pročitaj više: Srbija u EU: Oštra osuda zbog veličanja ratnih zločinaca
- SABORSKA BURA NA POČETKU JESENSKOG ZASJEDANJA: Ekološka katastrofa u Gospiću, optužbe za korupciju i žestoki okršaji Vlade i oporbeAfera Gospić dominirala je jesenskim zasjedanjem. Pročitajte kako je burna sjednica Sabora donijela žestoke okršaje Vlade i oporbe zbog ilegalnog otpada. Danas, 15. rujna 2026.… Pročitaj više: SABORSKA BURA NA POČETKU JESENSKOG ZASJEDANJA: Ekološka katastrofa u Gospiću, optužbe za korupciju i žestoki okršaji Vlade i oporbe
- Kruna truda dugog 65 godina: Retfalačka crkva zablistala, a u četvrt stižu povijesne investicije!Svečana obnova crkve u Retfali obilježila je 65. obljetnicu župe. Otkrijte novi izgled unutrašnjosti te koje je mega projekte najavio gradonačelnik Osijeka. U osječkom naselju… Pročitaj više: Kruna truda dugog 65 godina: Retfalačka crkva zablistala, a u četvrt stižu povijesne investicije!
- Pukovnik Miroslav Peris: 33. obljetnica tragičnog letaNa 33. obljetnicu prisjećamo se kako je pilot HRZ-a pukovnik Miroslav Peris položio život za Hrvatsku. Pročitajte priču o hrabrosti pilota iznad kordunskog neba. Na… Pročitaj više: Pukovnik Miroslav Peris: 33. obljetnica tragičnog leta
- Operacija Rota: Veličanstvena pobjeda na Pelješcu ostvarena bez ijednog metkaOtkrijte kako je operacija Rota 1991. godine na Pelješcu promijenila tijek rata bez ijednog ispaljenog metka. Pročitajte sve o 35. obljetnici akcije. U ponedjeljak, 14.… Pročitaj više: Operacija Rota: Veličanstvena pobjeda na Pelješcu ostvarena bez ijednog metka
- Novo gospodarenje otpadom: Vlada uvodi strogi nadzor i Znanstveni savjet za sanaciju u GospićuVlada uvodi novo gospodarenje otpadom koje donosi GPS nadzor vozila, oštrije kazne te Znanstveni savjet za sanaciju odlagališta u Gospiću. Na današnjoj sjednici Vlade Republike… Pročitaj više: Novo gospodarenje otpadom: Vlada uvodi strogi nadzor i Znanstveni savjet za sanaciju u Gospiću
- PAD OSJEČKIH VOJARNI: Kako su hrvatski branitelji u rujnu 1991. slomili JNA i obranili srce istočne SlavonijePad osječkih vojarni ključni je trenutak obrane u rujnu 1991. Pročitajte kako su hrvatski branitelji slomili snage JNA i spasili istok Hrvatske. Združene hrvatske obrambene… Pročitaj više: PAD OSJEČKIH VOJARNI: Kako su hrvatski branitelji u rujnu 1991. slomili JNA i obranili srce istočne Slavonije
