DANSKA/GRENLAND 17. siječnja 2026. – Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je carinama europskim NATO saveznicima ako ne pristanu na pregovore o prodaji Grenlanda, izazvavši snažan i jedinstven odgovor Europe te novu krizu u transatlantskim odnosima.
Dolazak vojnika iz Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske na Grenland, uz suglasnost Danske, na vojnu vježbu, dodatno je naglasio ozbiljnost sigurnosne i političke krize koja se razvija oko strateški iznimno važnog arktičkog teritorija. Riječ je o unaprijed koordiniranim vojnim vježbama s danskim snagama, no događaji su ubrzo poprimili znatno šire geopolitičke razmjere.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je na društvenim mrežama objavio novu, do sada najoštriju strategiju usmjerenu prema Grenlandu, zaprijetivši uvođenjem dodatnih carina europskim saveznicima ako ne pristanu na pregovore o — kako je naveo — “potpunoj i totalnoj kupnji Grenlanda”.
Prema Trumpovoj objavi, Danska će od 1. veljače biti pogođena carinom od 10 posto na svu robu koju izvozi u Sjedinjene Države. Ista stopa odnosila bi se i na Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Britaniju, Nizozemsku i Finsku — sve članice NATO-a koje su izrazile solidarnost s Danskom i odbile američke zahtjeve. Predsjednik je dodatno zaprijetio da će, ukoliko ne dođe do popuštanja, carine od 1. lipnja porasti na 25 posto.
Trump je ponovio da SAD moraju preuzeti kontrolu nad Grenlandom zbog, kako tvrdi, rastuće sigurnosne prijetnje Rusije i Kine na Arktiku, ali i zbog planirane izgradnje raketnog štita nazvanog “Zlatna kupola”. No Danska, većina NATO saveznika i brojni sigurnosni stručnjaci ističu da Washington već ima širok pristup Grenlandu temeljem sporazuma iz 1951. godine, koji omogućuje širenje američke vojne prisutnosti na otoku.
“Predsjednik Trump je danas objavio ovu poruku :
„Dugi niz godina subvencionirali smo Dansku i sve zemlje Europske unije, kao i druge države, time što im nismo naplaćivali carine niti bilo koji drugi oblik naknade.
Sada, nakon stoljeća, došlo je vrijeme da Danska uzvrati.
Svjetski mir je u pitanju.
Kina i Rusija žele Grenland i ne postoji ništa što Danska po tom pitanju može učiniti.
Trenutačno imaju dvije zaprege s psećim saonicama kao zaštitu, od kojih je jedna nedavno dodana.
Samo Sjedinjene Američke Države, pod vodstvom predsjednika Donalda J. Trumpa, mogu igrati ovu igru – i to vrlo uspješno. Nitko neće dirnuti ovaj sveti komad zemlje, osobito jer su nacionalna sigurnost Sjedinjenih Država i sigurnost svijeta u cjelini dovedene u pitanje. Povrh svega, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Finska otputovale su na Grenland iz zasad nepoznatih razloga. Riječ je o vrlo opasnoj situaciji za sigurnost i opstanak našeg planeta. Ove zemlje, koje sudjeluju u ovoj iznimno opasnoj igri, uvele su razinu rizika koja nije prihvatljiva ni održiva. Stoga je nužno, radi zaštite globalnog mira i sigurnosti, poduzeti snažne mjere kako bi se ova potencijalno pogubna situacija brzo i bez ikakve sumnje okončala.
Počevši od 1. veljače 2026. godine, svim gore navedenim zemljama – Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Finskoj – bit će uvedena carina od 10 posto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države. Dana 1. lipnja 2026. ta će se carina povećati na 25 posto. Ova će carina biti dospjela i naplativa sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj i konačnoj kupnji Grenlanda.
Sjedinjene Američke Države pokušavaju provesti ovu transakciju već više od 150 godina.
Mnogi predsjednici su to pokušavali, i to s dobrim razlogom, no Danska je uvijek odbijala.
Sada, zbog zlatne kupole i suvremenih sustava naoružanja, i ofenzivnih i defenzivnih, potreba za preuzimanjem Grenlanda posebno je važna. Trenutačno se stotine milijardi dolara troše na sigurnosne programe povezane s tom kupolom, uključujući i moguću zaštitu Kanade.
Ovaj iznimno briljantan, ali i vrlo složen sustav može funkcionirati na svom maksimalnom potencijalu i s najvećom učinkovitošću isključivo zbog kutova, presjeka i granica – ako je ovo područje uključeno u njega. Sjedinjene Američke Države odmah su otvorene za pregovore s Danskom i/ili bilo kojom od ovih zemalja koje su, unatoč svemu što smo učinili za njih, uključujući maksimalnu zaštitu kroz mnoga desetljeća, dovele toliko toga u pitanje.”
Nova prijetnja carinama dolazi u osjetljivom trenutku, dok Vrhovni sud Sjedinjenih Država razmatra zakonitost korištenja Zakona o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima, kojim se Trump služio za jednostrano nametanje carina. Ukoliko Sud presudi protiv predsjednika Trumpa, njegova sposobnost provedbe najavljenih mjera mogla bi biti ozbiljno ograničena.
Europski čelnici reagirali su gotovo jednoglasnim negodovanjem. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da bi carine “potkopale transatlantske odnose i mogle izazvati opasnu silaznu spiralu”, naglašavajući pritom da vojne vježbe na Grenlandu ne predstavljaju prijetnju nikome. Predsjednik Europskog vijeća António Costa poručio je da je Europska unija “u punoj solidarnosti s Danskom i narodom Grenlanda”.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je da je Trumpova objava bila “iznenađenje” te da je Danska u stalnom kontaktu s Europskom komisijom i partnerima. Reakcije su stigle i iz Washingtona, uključujući kritike pojedinih republikanskih zastupnika.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da “nijedno zastrašivanje ili prijetnja neće utjecati na Europu”,
„Francuska je predana suverenitetu i neovisnosti država u Europi i drugdje. To usmjerava naše odluke. Na tome se temelji naša privrženost Ujedinjenim narodima i njihovoj Povelji. Na toj osnovi podržavamo i nastavit ćemo podržavati Ukrajinu te smo izgradili koaliciju voljnih za snažan i trajan mir, kako bismo obranili ta načela i našu sigurnost. Na toj smo osnovi odlučili sudjelovati u vježbi koju je Danska organizirala na Grenlandu. U potpunosti stojimo iza te odluke jer su sigurnost Arktika i vanjskih granica Europe u pitanju. Nikakvo zastrašivanje ni prijetnje neće utjecati na nas – ni u Ukrajini, ni na Grenlandu, ni bilo gdje drugdje u svijetu kada se suočavamo s takvim situacijama. Prijetnje carinama su neprihvatljive i nemaju mjesta u ovom kontekstu.
Europljani će odgovoriti jedinstveno i koordinirano ako se one potvrde.
Osigurat ćemo poštivanje europskog suvereniteta. U tom duhu ću surađivati s našim europskim partnerima“, rekao je Macron.
Dok je švedski premijer odbacio svaku mogućnost ucjene, naglasivši da o Grenlandu odlučuju Danska i Grenland, a ne vanjski akteri. Britanski premijer Keir Starmer ocijenio je da je “nametanje carina saveznicima radi navodne kolektivne sigurnosti potpuno pogrešno”.
Ekonomske posljedice dodatno zabrinjavaju industriju. Lukas A. Lausen iz Danske industrijske konfederacije upozorio je da će carine povećati cijene i ugroziti radna mjesta s obje strane Atlantika, budući da trošak carina snose uvoznici, a ne zemlje izvoznice.
U europskoj i transatlantskoj javnosti sve se glasnije postavljaju pitanja koja zadiru u samu srž aktualnih geopolitičkih odnosa i odnosa moći. Europa, s približno 450 milijuna stanovnika, objektivno nadmašuje Sjedinjene Američke Države koje broje oko 350 milijuna ljudi. U tom kontekstu nameće se ključno pitanje: zašto bi Europa, s takvim demografskim i gospodarskim potencijalom, trebala ovisiti o vojnoj zaštiti SAD-a od države poput Rusije, koja ima oko 150 milijuna stanovnika?
Posebnu pozornost izazivaju i najave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o interesu za stjecanje vlasništva nad Grenlandom. Takve ambicije dodatno su problematične kada se uzme u obzir činjenica da već postoji bilateralni sporazum iz 1951. godine između SAD-a i Danske. Tim ugovorom Sjedinjenim Državama omogućeno je postavljanje vojnih baza gdje god to smatraju potrebnim, kao i trajna vojna prisutnost na Grenlandu, bez dovođenja u pitanje danskog suvereniteta.
Prema dostupnim analizama, Washington ne traži tek operativnu slobodu, već model koji bi podsjećao na britanski aranžman na Cipru, gdje Ujedinjena Kraljevina upravlja zračnim bazama koje su formalno suvereni britanski teritorij. Sličan presedan postoji i na Filipinima, gdje se u Manili nalazi veliko američko veteransko groblje koje, iako geografski smješteno izvan SAD-a, ima status američkog suverenog teritorija kao dijela diplomatske misije.
Kriza oko Grenlanda tako se postupno transformirala iz rutinske vojne vježbe u ozbiljan politički i strateški izazov. Ona danas predstavlja test transatlantskog savezništva, europske solidarnosti, ali i jasnu provjeru granica američkog unilateralizma u 21. stoljeću.
Odgovori na mnoga od ovih pitanja mogli bi postati jasniji već u utorak, kada se na Svjetskom gospodarskom forumu u Švicarskoj očekuje susret europskih čelnika s Donaldom Trumpom. Taj sastanak mogao bi označiti prekretnicu u razumijevanju budućih odnosa između Europe i Sjedinjenih Država.
- “Pobit’ svakog, nema milosti!”: Pakao na Lušcu koji je označio početak kraja obrane grada
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Pad Lušca 2. studenoga 1991. bio je početak kraja obrane Vukovara. Zločin bez kazne nad 69 žrtava i branitelja trajno je… Pročitaj više: “Pobit’ svakog, nema milosti!”: Pakao na Lušcu koji je označio početak kraja obrane grada - Plač koji je nadglasao granate: Čudo rađanja u podrumu vukovarske bolnice
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Tijekom 68 dana pakla, vukovarska bolnica bila je mjesto gdje je rođeno 12 beba. Novi životi postali su simbol prkosa i… Pročitaj više: Plač koji je nadglasao granate: Čudo rađanja u podrumu vukovarske bolnice - Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Zimska pravila u prometu od 1. studenoga donose obvezna dnevna svjetla i zimsku opremu od 15. studenoga, uz nove propise i… Pročitaj više: Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače - Betonizacija Drave: Prosvjed za spas Zelenog Pampasa i posljednje zelene oaze u Osijeku
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Betonizacija Drave izazvala je prosvjed u Osijeku. Inicijativa traži spas Zelenog Pampasa i obustavu betoniranja posljednje zelene oaze. Osijek duguje svoj… Pročitaj više: Betonizacija Drave: Prosvjed za spas Zelenog Pampasa i posljednje zelene oaze u Osijeku - (bez naslova)
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026 U osvit 35. obljetnice bitke za Vukovar, sjećanja na žrtvu onih koji su ugradili svoje živote u temelje domovine ne… Pročitaj više: (bez naslova) - Papa Lav XIV. na blagdan Svih svetih: Svetost je univerzalni poziv, a ne privilegija odabranih
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Uz blagdan Svih svetih, papa Lav XIV. poručio je iz Vatikana da svetost nije privilegija nego poziv svima. Pozvao je na… Pročitaj više: Papa Lav XIV. na blagdan Svih svetih: Svetost je univerzalni poziv, a ne privilegija odabranih - Prvo čelo Božića: Kako su naši preci nekada slavili blagdan Svih svetih?
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Blagdan Svi sveti u Hrvatskoj spaja žive i mrtve. Otkrijte kako su naši stari obilježavali Sisvete i Dušni dan uz zaboravljene… Pročitaj više: Prvo čelo Božića: Kako su naši preci nekada slavili blagdan Svih svetih? - Tko zapravo stoji iza masovnih prosvjeda? Bunt očajne mladosti ili opasan politički inženjering
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Masovni prosvjedi u Hrvatskoj ogledalo su sloma društvenog ugovora. Saznajte kako inflacija, korupcija i stambena kriza tjeraju mlade na ulice i… Pročitaj više: Tko zapravo stoji iza masovnih prosvjeda? Bunt očajne mladosti ili opasan politički inženjering - Od neviđene euforije do potpunog muka: Pogledajte kako se 30 tisuća ljudi na Poljudu oprostilo od Mate Miše Kovača
Objavio: Dražen Jurmanović | 31/10/2026Mate Mišo Kovač preminuo je u 86. godini života. Pogledajte kako je cijeli Poljud zanijemio nakon utakmice Hajduka i pjesmom ispratio… Pročitaj više: Od neviđene euforije do potpunog muka: Pogledajte kako se 30 tisuća ljudi na Poljudu oprostilo od Mate Miše Kovača - Suze i ponos na Trgu slobode: Prije 35 godina prognani Baranjci u Osijeku su stvorili brigadu bez koje danas ne bi bilo slobodne Baranje
Objavio: Dražen Jurmanović | 31/10/2026Slavna 135. baranjska brigada Hrvatske vojske svečanim je postrojavanjem u Belom Manastiru obilježila 35. obljetnicu osnutka i obrane Osijeka te Baranje.… Pročitaj više: Suze i ponos na Trgu slobode: Prije 35 godina prognani Baranjci u Osijeku su stvorili brigadu bez koje danas ne bi bilo slobodne Baranje