Izgradnja Obalno-ophodnih brodova od Brodogradilište specijalnih objekata (BSO),

DRŽAVA PROTIV DOMAĆE BRODOGRADNJE? Sukob oko vojnih brodova eskalira

Nove obavijesti Politika Vijesti

Spor između Brodosplit i Ministarstvo obrane Republike Hrvatske oko gradnje ophodnih brodova prerasta u pravnu bitku s mogućim milijunskim posljedicama.

Sukob između splitskog brodogradilišta Brodosplit i Ministarstva obrane Republike Hrvatske oko gradnje obalnih ophodnih brodova prerastao je iz poslovnog nesporazuma u ozbiljan pravni i politički spor koji bi mogao imati višemilijunske posljedice za obje strane.

Riječ je o projektu izgradnje pet ophodnih brodova za potrebe Hrvatske ratne mornarice, od kojih su dva već dovršena i predana HRM-u, dok su tri u visokoj fazi izgradnje. Međutim, nagli rast cijena materijala i energenata, uzrokovan pandemijom i ratom u Ukrajini, doveo je do značajnog povećanja troškova gradnje, što je otvorilo pitanje – tko će snositi razliku.

Raskid ugovora i pravni sukob

Iz Brodosplita tvrde kako su bili prisiljeni raskinuti ugovor zbog, kako navode, propusta naručitelja, odnosno MORH-a, koji nije prihvatio korekciju cijene unatoč objektivnim tržišnim okolnostima. S druge strane, Ministarstvo obrane inzistira na poštivanju izvorno ugovorene cijene.

Takav razvoj događaja doveo je do potpunog prekida suradnje, a obje strane sada se pripremaju za pravnu bitku u kojoj će se odlučivati o odgovornosti, vlasništvu nad brodovima i eventualnim odštetama.

Sporni potezi države

Dodatne tenzije izazvala je odluka MORH-a da brodove u gradnji upiše kao gotove vojne brodove u odgovarajući registar. Istodobno, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izbrisalo ih je iz registra brodova u gradnji.

U Brodosplitu takve poteze smatraju pravno upitnima, pa čak i presedanom koji, kako tvrde, podsjeća na oblike svojevrsne nacionalizacije. Naglašavaju kako se vlasništvo ne može utvrđivati administrativnim odlukama, već isključivo kroz zakonom propisane procedure.

Tko snosi trošak krize?

U središtu spora nalazi se ključno pitanje: tko treba snositi teret globalnih poremećaja koji su značajno povećali troškove gradnje?

Brodosplit smatra kako se radi o izvanrednim okolnostima koje zahtijevaju prilagodbu ugovora, dok država, s druge strane, brani stav da ugovorene obveze moraju ostati nepromijenjene.

Moguć sudski epilog

Stručnjaci procjenjuju kako je sudski ili arbitražni postupak gotovo neizbježan. U takvom scenariju ključnu ulogu imat će vještačenja koja će utvrditi stvarne troškove gradnje, zakonitost raskida ugovora te vlasnička prava nad brodovima.

U međuvremenu, projekt koji je trebao ojačati sposobnosti Hrvatske ratne mornarice ostaje u svojevrsnom limbu – nedovršen, pravno sporan i financijski opterećen.

Širi značaj spora

Ovaj slučaj nadilazi okvire jednog ugovora. Riječ je o testu odnosa države prema domaćoj industriji, ali i o pitanju kako se u velikim javnim projektima dijeli rizik u uvjetima globalnih kriza.

Ishod spora između MORH-a i Brodosplita mogao bi imati dugoročne posljedice ne samo za hrvatsku brodogradnju, već i za buduće državne investicije i odnose s izvođačima.



DOMOVINSKI RAT

sindikati Hrvatske,

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori