Martin Špegelj, istaknuti vojnik i general Hrvatske vojske preminu je na današnji dan 2014. godine.
Stožerni general Martin Špegelj, general Hrvatske vojske, rođen je u skromnom mjestu Stari Gradac, općina Pitomača, 11. studenog 1927.godine, gdje je proveo rane godine svog života prije nego što je kročio na put koji će ga odvesti u sam vrh vojne povijesti Hrvatske.
Svoju vojničku karijeru započeo je kao mladić, pridružujući se partizanskim postrojbama tijekom Drugog svjetskog rata. Sudjelovao je u brojnim operacijama na području Slavonije i sjeverne Bosne, gdje je u činu poručnika dočekao kraj rata. Njegova vojna putanja nastavila se u Jugoslavenskoj armiji, gdje je obnašao različite dužnosti, uključujući i onu komandanta Teritorijalne obrane Hrvatske.
Godine 1989., general Špegelj umirovljen je iz JNA, ali njegova služba domovini bila je daleko od završene. U kolovozu 1990., imenovan je ministrom obrane Republike Hrvatske, preuzimajući odgovornost za pripremu zemlje za obranu suvereniteta u svjetlu nadolazeće agresije.
U to vrijeme, general Špegelj bio je ključna figura u naoružavanju i ustrojavanju oružanih postrojbi koje će braniti Republiku Hrvatsku.
Tijekom 90-ih godina, Martin Špegelj bio je pod intenzivnim nadzorom UDBA-e, jugoslavenske tajne službe. U to vrijeme, Špegelj je kao ministar obrane i visoki vojni dužnosnik bio ključna figura u pripremi zemlje za obranu od agresije. Postojale su operacije poput “Proboj”, koje su bile usmjerene na infiltraciju i nadzor nad političkim i vojnim strukturama u Hrvatskoj.
Špegelj je bio poznat po svom odlučnom stavu prema obrani hrvatske neovisnosti i suvereniteta, što ga je učinilo metom obavještajnih službi. Njegova uloga u osnivanju Zbora narodne garde i pripremi oružanih snaga bila je od vitalnog značaja za obranu zemlje, što je dodatno povećalo interes UDBA-e za njegovim aktivnostima, ali i pokušaj njegovog uhićenja.
U knjizi “Sjećanja vojnika”, prvi hrvatski ministar obrane, Martin Špegelj, spominje detalje u kojemu će u ožujku 1991. kao pomoćnik biti dodijeljen Josip Perković. Špegelj opisuje događaj koji se zbio dan prije nego što će 25. siječnja 1991. Televizija Beograd prikazati film koji je snimio KOS, o naoružavanju rezervnog sastava MUP-a i pošiljkama oružja koje su tajno stizale u Hrvatsku iz Mađarske. Špegelj kaže kako su ga tog popodneva, 24. siječnja, upravo u vrijeme dok je objedovao u salonu za ručavanje, u blizinu njegova ureda na Tuškancu, nenadano posjetili prvi čovjek KOS-a, general Aleksandar Vasiljević, šef KOS-a u Hrvatskoj Kelečević, Josip Perković (koji je tada bio pomoćnik ministra MUP-a) i ministar unutarnjih poslova Josip Boljkovac.
Boljkovac je, piše Špegelj, brzo otišao. Vasiljević je tada pozvao Špegelja da sutra navrati na kavu u Zapovjedništvo Pete vojne oblasti JNA, u svoj nekadašnji ured. No Špegelj je bio oprezan, a osobito sljedećeg dana kad ga je izjutra nazvao Kelečević, i to na specijalni telefon, čiji je broj znao samo uzak krug ljudi. Ponovio je poziv na kavu. Špegelj je znao da su mu pripremili klopku za hapšenje, pa je odbio poziv. Uvečer tog dana prikazan je tajno snimljeni film KOS-a u kojem Špegelj s nekolicinom suradnika govori o naoružavanju rezervnog sastava MUP-a, prvih oružanih postrojbi iz kojih će nastati Zbor narodne garde, potom i Hrvatska vojska. U spomenutoj knjizi Špegelj se žali kako su službene kontakte s JNA (radi se o kraju 1990. i početku 1991.) preuzeli “pojedinci iz MUP-a i neformalne skupine oko predsjednika Tuđmana”. “Vojnoobavještajne poslove, koji treba da budu isključivo u vojnom odjelu Ministarstva obrane, prisvajaju Josip Perković, Zoran Udiljak i drugi pripadnici kruga oko Gojka Šuška.
Dokumenti i svjedočenja iz tog vremena otkrivaju složenu mrežu špijunaže i kontrašpijunaže, gdje su se obavještajne službe borile za prevlast i informacije. Špegelj je bio u središtu te borbe, kao osoba koja je imala ključne informacije i koja je aktivno radila na jačanju obrambenih sposobnosti Hrvatske
Njegovi napori kulminirali su osnivanjem Zbora narodne garde, čije su postrojbe svečano prikazane 28. svibnja 1991. na stadionu u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu, događaju koji danas slavimo kao Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske.
Nakon što je imenovan prvim zapovjednikom Zbora narodne garde, general Špegelj nastavio je svoju službu kao Glavni inspektor obrane, dužnost koju je obnašao do kraja 1992. godine.
Za svoju izvanrednu službu, general Špegelj odlikovan je brojnim priznanjima, uključujući Velered kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Spomenicu Domovinskog rata, te Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom. U studenom 1991. godine, dodijeljen mu je čin generala zbora, a 2000. godine promaknut je u stožernog generala.
General Špegelj ostavio je neizbrisiv trag u vojnoj i nacionalnoj povijesti Hrvatske, simbolizirajući hrabrost, predanost i neumornu borbu za slobodu svoje domovine. Njegovo naslijeđe živi u srcima onih koji cijene slobodu i nezavisnost Republike Hrvatske.
