Bliski istok ponovno stoji na rubu širokog sukoba. Nakon američkih i izraelskih udara na iranske vojne ciljeve, Teheran je odgovorio raketnim napadima prema više zemalja u regiji. Dio projektila je presretnut, a prve informacije govore da u napadu na područje blizu američke pomorske baze u Bahreinu nema američkih žrtava. No činjenica da je pogođeno sjedište Pete flote američke mornarice jasno pokazuje poruku: Iran želi demonstrirati sposobnost odmazde – ali zasad kontrolirane.
Početna faza: demonstracija sile bez totalne eskalacije
Prema dostupnim informacijama, iranski odgovor bio je simbolički snažan, ali operativno ograničen. Presretanje projektila sugerira da su regionalni proturaketni sustavi – uključujući američke i savezničke – bili spremni. To otvara ključno pitanje: je li Teheran namjerno izveo „odmjereni odgovor“ kako bi zadovoljio domaću publiku, a izbjegao izravni rat sa Sjedinjenim Državama?
S druge strane, američki predsjednik Donald Trump u svom je obraćanju govorio o „velikim borbenim operacijama“ s ciljem eliminacije neposredne prijetnje. Naglasak je stavljen na iranski nuklearni program i balističke projektile. Time je Washington jasno definirao crvenu liniju: nuklearno oružje u rukama Teherana smatra se neprihvatljivim sigurnosnim rizikom.
U toj retorici ima kontinuiteta s dugogodišnjom američkom politikom, ali i značajnog zaokreta – preventivni udar kao legitimno sredstvo samoobrane.
Kongres, ustav i pitanje legitimnosti
Unutar SAD-a otvorena je rasprava o ustavnim ovlastima predsjednika. Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson i vodeći članovi Kongresa bili su obaviješteni, no dio zastupnika s obje strane političkog spektra izražava zabrinutost.
Vođa demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer poručio je da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje, ali i da američki narod ne želi novi beskonačni rat na Bliskom istoku. Upravo tu leži temeljna napetost: sigurnosna doktrina preventivne akcije nasuprot političkom umoru od ratova.
Formalne objave rata nema. Administracija će se pozivati na predsjedničke ovlasti i obvezu zaštite američkih interesa. No ako sukob potraje, pritisak za šire političko odobrenje mogao bi rasti.
Britanski oprez i transatlantske pukotine
Britanski premijer Keir Starmer zauzeo je oprezniji ton. Ujedinjeno Kraljevstvo nije sudjelovalo u napadima, ali je osudilo iranske udare i naglasilo da Iran ne smije razviti nuklearno oružje. Istodobno je pozvao na deeskalaciju i povratak diplomaciji.
Razlika u tonu između Washingtona i Londona nije samo retorička. Ona ukazuje na širu dilemu zapadnih saveznika: kako balansirati između odvraćanja i izbjegavanja regionalnog rata koji bi mogao destabilizirati cijeli Bliski istok, uključujući energetska tržišta i pomorske pravce.
Međunarodno pravo i „preventivna samoobrana“
S pravnog aspekta, ključni pojam je preventivni napad. Američka administracija tvrdi da je prijetnja bila neposredna, čime se poziva na pravo na samoobranu iz Povelje UN-a.
Kritičari, međutim, upozoravaju da širenje definicije „neposredne prijetnje“ može otvoriti vrata presedanu u kojem svaka velika sila opravdava udare procjenom buduće opasnosti. Nakon 11. rujna koncept preventivne samoobrane već je proširen; sada dobiva novu dimenziju.
Hoće li međunarodna zajednica ovu akciju prihvatiti kao legitimnu ili kao opasan presedan, ovisit će o daljnjem razvoju situacije – osobito o razini proporcionalnosti i civilnim žrtvama.
Scenariji razvoja situacije
Trenutačno su moguća tri scenarija:
- Kontrolirana eskalacija – Ograničeni uzvratni napadi bez šireg rata.
- Regionalno širenje – Uključivanje iranskih saveznika i milicija u Libanonu, Iraku ili Jemenu.
- Širi američki angažman – Ako američke baze ili saveznici pretrpe veće gubitke, Washington bi mogao pojačati operacije.
Predsjednik Trump upozorio je na moguće američke žrtve, ali zasad nema najave slanja kopnenih snaga. To sugerira strategiju zračnog i pomorskog pritiska bez klasične invazije.
Iranski režim, suočen s unutarnjim nezadovoljstvom, može koristiti vanjski sukob za konsolidaciju vlasti. No prevelika eskalacija nosi rizik razorne konfrontacije s daleko nadmoćnijom vojnom silom.
Ovaj sukob zasad djeluje kao odmjeravanje snaga – test volje, ali i granica. I Washington i Teheran svjesni su da potpuni rat nosi nepredvidive posljedice.
Ključno pitanje nije tko je ispalio prvi projektil, već tko će prvi stati.
U vremenu kada globalni poredak već trpi pritiske – od Ukrajine do Indo-Pacifika – nova velika kriza na Bliskom istoku mogla bi ubrzati geopolitičku fragmentaciju svijeta.
Sljedećih nekoliko dana pokazat će radi li se o ograničenoj vojnoj epizodi ili o početku novog poglavlja nestabilnosti.
- Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja
Ministrica Marija Vučković u Saboru branila zakon o GMO-u i biosigurnosti. Zastupnici propitivali nadzor, ekološke prijetnje i pravo javnosti na informacije. Zagreb, 17. travnja 2026.… Pročitaj više: Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja - Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske
MOST I JURČEVIĆ OŠTRO PO VLADAJUĆIMA: „Hrvatska nema strategiju za Daleki istok, dok nam kod kuće truju vodu i zemlju!“ U saborskoj raspravi o potvrđivanju… Pročitaj više: Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske - Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om
ZAGREB, 17. travanj 2026. – U Hrvatskom saboru predstavljen je konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Ministar vanjskih… Pročitaj više: Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om - Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi”
Američki vojni vrh poslao je posljednje upozorenje Teheranu: pristanite na diplomatski dogovor ili se suočite s razornom vojnom silom. Dok američka mornarica provodi neprobojnu blokadu… Pročitaj više: Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi” - Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini
Minuta šutnje u Saboru za heroinu Središnje Bosne: Preminula Sarafina Lauš, majka koja je u ratu izgubila tri sina i supruga ZAGREB / TRAVNIK, 17.… Pročitaj više: Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini - Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici
Na isti dan kada je donesen zakon kojim se stvaraju temelji za Zbor narodne garde (ZNG), 17. travnja 1991., Hrvatski sabor povukao je još jedan… Pročitaj više: Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici - Na današnji dan osnovan je ZNG RH
U proljeće 1991. godine, dok je Jugoslavenska narodna armija (JNA) zveckala oružjem i otvoreno prijetila intervencijom, Hrvatska se našla pred egzistencijalnim zidom: kako stvoriti vlastitu… Pročitaj više: Na današnji dan osnovan je ZNG RH - Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina - Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći
Ministar Damir Habijan predstavio je izmjene Zakona o obveznim odnosima koje donose pravo na popravak, produljenje jamstva za godinu dana, uvođenje digitalne punomoći i bolju… Pročitaj više: Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći - Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“
Zastupnik Nino Raspudić u Saboru je progovorio o razgranatoj mreži korupcije u hrvatskim sportskim savezima, pranju novca kroz državne tvrtke poput HEP-a te ulozi medija… Pročitaj više: Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“
