Vijeće sigurnosti UN-a raspravlja o sukobu SAD-a, Izraela i Irana te navodnoj smrti Alija Khameneija uz poziv na hitnu deeskalaciju.
Na zahtjev Rusija i Kina održana je hitna sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjeni narodi zbog dramatične eskalacije sukoba između Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran.
Sukob koji je započeo masovnim zračnim napadima, a potom prerastao u uzvratne udare i prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, otvorio je pitanje prijetnje globalnom miru i stabilnosti, dok svijet s nevjericom prati izvješća o velikom broju civilnih žrtava i mogućoj smrti iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija.
U središtu rasprave bio je govor glavnog tajnika UN-a, Antonio Guterres, koji je upozorio da se svijet nalazi “na rubu ponora”.
Cijeli govor glavnog tajnika UN-a
Glavni tajnik UN-a obratio se Vijeću sigurnosti sljedećim riječima:
“Danas ću govoriti o tri područja: načelima, činjenicama i izlazu iz ove situacije.
Prvo, načela. Povelja Ujedinjenih naroda predstavlja temelj za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti. Članak 2. Povelje jasno navodi da se sve države članice u svojim međunarodnim odnosima moraju suzdržati od prijetnje ili uporabe sile protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države.
Međunarodno pravo i međunarodno humanitarno pravo moraju se uvijek poštovati.
Zato sam od jutros osudio masovne vojne udare Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran. Također osuđujem i naknadne napade Irana, kojima je povrijeđen suverenitet i teritorijalna cjelovitost Bahreina, Iraka, Jordana, Kuvajta, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Svjedočimo ozbiljnoj prijetnji međunarodnom miru i sigurnosti.
Vojna akcija nosi rizik pokretanja lanca događaja koje nitko neće moći kontrolirati u najnestabilnijoj regiji svijeta. Želim biti jasan: ne postoji održiva alternativa mirnom rješavanju međunarodnih sporova.
Trajni mir može se postići samo mirnim sredstvima, uključujući iskren dijalog i pregovore.
Gospodine predsjedniče, drugo – činjenice. Situacija na terenu vrlo je promjenjiva.
Postoje brojna nepotvrđena izvješća.
Evo što zasad znamo.
Navodno je napadnuto oko 20 gradova diljem Irana, uključujući Teheran, Isfahan, Kom, Šariar i Tabriz.
U Teheranu su zabilježene velike eksplozije u četvrti u kojoj se nalazi predsjednička palača i kompleks vrhovnog vođe.
Navodno je ubijeno više visokih dužnosnika, uključujući, prema izraelskim izvorima, iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija, što nisam u mogućnosti potvrditi.
Iranski zračni prostor je zatvoren, a zemlja je gotovo potpuno odsječena od interneta.
Napadi su navodno uzrokovali značajne civilne žrtve.
Prema iranskim medijima, u zračnom napadu na djevojačku školu u Minabu, u pokrajini Hormozgan, poginulo je najmanje 85 osoba, a mnogi su ranjeni. Navodno je pogođena i škola u Teheranu, pri čemu su dvije osobe smrtno stradale.
Gospodine predsjedniče, vojna djelovanja brzo se šire regijom, stvarajući sve nestabilniju i nepredvidiviju situaciju te povećavajući rizik od pogrešnih procjena.
Prema izraelskim izvorima, 89 osoba je ozlijeđeno u naknadnim iranskim napadima na Izrael, a zabilježeni su i udari na okupiranoj Zapadnoj obali.
Iran je objavio da je, kao odgovor na američke i izraelske zračne napade, ciljao američke vojne ciljeve u regiji. Ti su napadi navodno pogodili civilna područja i infrastrukturu u već spomenutim državama.
Neizravne posljedice pada krhotina zabilježene su i u Libanonu i Siriji.
Većina zaljevskih država uspješno je presrela iranske napade. Međutim, Ujedinjeni Arapski Emirati izvijestili su da je jedan civil poginuo od udara zračnog vala nakon presretanja projektila.
U Iraku postoje izvješća o napadima dronovima i projektilima s obje strane. Također se pojavljuju informacije da Iran zatvara Hormuški tjesnac za međunarodnu plovidbu.
Gospodine predsjedniče, američki i izraelski napadi dogodili su se nakon treće runde neizravnih pregovora između SAD-a i Irana, uz posredovanje Omana. Bile su u tijeku pripreme za tehničke razgovore u Beču sljedećeg tjedna, nakon čega je trebala uslijediti nova runda političkih pregovora.
Duboko žalim što je ta diplomatska prilika propuštena.
Gospodine predsjedniče, treće – regiji i svijetu sada je potreban izlaz.
Pozivam na deeskalaciju i trenutačni prekid neprijateljstava.
Alternativa je mogući širi sukob s teškim posljedicama za civile i regionalnu stabilnost.
Snažno pozivam sve strane da se odmah vrate za pregovarački stol, posebno u vezi s iranskim nuklearnim programom.
Mora se učiniti sve kako bi se spriječila daljnja eskalacija.
U tom smislu pozivam sve države članice da strogo poštuju svoje obveze prema međunarodnom pravu, uključujući Povelju UN-a, da štite civile u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom te da osiguraju nuklearnu sigurnost.
Djelujmo odgovorno i zajedno kako bismo regiju i svijet vratili s ruba ponora.
Hvala.”**
Izraelske i američke tvrdnje o smrti Khameneija
U međuvremenu, izraelski mediji, uključujući Kanal 12, objavili su da je tijelo Alija Khameneija pronađeno u ruševinama njegova stožera te da je dokumentacija predana izraelskom premijeru Benjamin Netanyahu.
Američki predsjednik Donald Trump na svojoj je platformi “Truth Social” objavio da je iranski vođa “ubijen” tijekom napada, što bi predstavljalo najdramatičniji trenutak za Islamsku Republiku od smrti njezina osnivača Ruhollah Khomeini 1989. godine.
Službene potvrde iz Teherana u trenutku održavanja sjednice UN-a nije bilo, a međunarodna zajednica s oprezom promatra proturječne informacije.
Iranski odgovor: optužbe za agresiju
Iranski analitičar Muhammad Marandi u razgovoru za France 24 optužio je Washington i Tel Aviv za čin agresije, tvrdeći da je riječ o ratu protiv neovisne države i njezina vodstva. U oštroj retorici ustvrdio je kako su Sjedinjene Države i Izrael odgovorni za smrt stotina civila, uključujući djecu, te da su optužbe o “promjeni režima” u Teheranu tek politička iluzija.
Tko je Ali Khamenei?
Ali Khamenei rođen je 19. travnja 1939. u Mashhadu. Potekao je iz konzervativnog vjerskog okruženja te se školovao u sjemeništima s naglaskom na islamsku jurisprudenciju.
Nakon Islamske revolucije 1979. godine brzo je napredovao unutar nove strukture vlasti. Godine 1981. postao je predsjednik Irana u vrijeme rata s Irakom i duboke unutarnje nestabilnosti. Preživio je atentat koji je ostavio trajne posljedice na njegovo zdravlje.
Presudna prekretnica dogodila se 4. lipnja 1989., kada ga je Skupština stručnjaka izabrala za Vrhovnog vođu nakon smrti Ruhollaha Homeinija. Tijekom desetljeća na vlasti postao je ključna figura iranske unutarnje i vanjske politike, simbol “otpora” Zapadu za svoje pristaše, ali i personifikacija tvrdolinijaške politike za protivnike.
Njegova smrt, ukoliko bude službeno potvrđena, mogla bi označiti povijesnu prekretnicu za Iran, ali i dodatno destabilizirati cijelu regiju Bliskog istoka.
