Napadi na tankere, skladišta goriva i naftne terminale u Perzijskom zaljevu nakon američko-izraelskog rata protiv Irana izazvali su najveći poremećaj na tržištu nafte u modernoj povijesti. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi petina svjetske nafte, gotovo je paraliziran, dok cijene energenata rastu, a globalno gospodarstvo ulazi u novu fazu neizvjesnosti.
Rat koji se posljednjih tjedana rasplamsao između Irana s jedne strane te Izraela i Sjedinjenih Američkih Država s druge, prerastao je iz regionalnog vojnog sukoba u ozbiljnu globalnu energetsku krizu. Ono što se još početkom sukoba činilo kao razmjena vojnih udara na teritoriju Irana i njegovih saveznika, danas se pretvara u širi rat za kontrolu energetskih tokova na Bliskom istoku.
Posljednji napadi usmjereni su na samu srž energetskog sustava regije – naftne terminale, skladišta goriva i pomorski promet kroz Perzijski zaljev.
Ministarstvo unutarnjih poslova Bahreina potvrdilo je napad na spremnik goriva u industrijskom kompleksu u Muharaku, dok vlasti osiguravaju područje i procjenjuju razmjere štete. Istodobno su u Omanu dronovi pogodili spremnike goriva u luci Salala, izazvavši snažne eksplozije i požar u jednom od ključnih logističkih čvorišta za tankere koji pokušavaju izbjeći promet kroz Hormuški tjesnac.
U posljednjih nekoliko dana pogođena su i dva strana tankera u južnom Iraku, među kojima je jedan u vlasništvu američke kompanije. Najmanje jedan član posade poginuo je u napadu, dok je 38 mornara spašeno.
Ovi incidenti samo su dio šireg vala napada na brodove u Perzijskom zaljevu i njegovim prilazima. U posljednja dva dana napadnuta su najmanje četiri teretna broda u Hormuškom tjesnacu, uključujući tanker pod tajlandskom zastavom na kojem je nakon udara izbio požar.
Hormuški tjesnac – energetska arterija planeta
Hormuški tjesnac odavno je poznat kao jedno od najvažnijih strateških mjesta na svijetu. Riječ je o uskom pomorskom prolazu koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom i kroz koji prolazi gotovo petina svjetske nafte.
Prije izbijanja sukoba kroz tjesnac je dnevno prolazilo oko 80 tankera za naftu i ukapljeni plin. Prema analizi pomorskih podataka brodarske industrije, dnevno je transportirano oko 20 milijuna barela nafte.
Danas je promet gotovo potpuno paraliziran.
Prema dostupnim procjenama, kroz tjesnac uspijeva proći tek jedan ili dva broda dnevno, dok stotine tankera čekaju u zaljevskim vodama ili su prisiljeni tražiti alternativne rute.
Iranski ministar vanjskih poslova u međuvremenu je izjavio da brodovi mogu sigurno prolaziti kroz tjesnac samo ako koordiniraju s iranskom mornaricom, što je izjava koja dodatno naglašava iranski pokušaj kontrole ključnog energetskog koridora.
Rat se širi na energetsku infrastrukturu
Novi napadi dio su šire eskalacije sukoba koji je započeo 28. veljače kada su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli koordinirane vojne operacije protiv Irana i njegovih regionalnih saveznika.
Od tada su izraelske snage izvele niz udara na iranska skladišta goriva i energetske komplekse. Posebno snažan napad dogodio se 7. ožujka kada su pogođena postrojenja za skladištenje goriva i logističke baze povezane s iranskom energetskom infrastrukturom.
Iran je ubrzo odgovorio nizom protunapada, usmjeravajući udare prema naftnim terminalima i pomorskom prometu u Perzijskom zaljevu. Napadi na tankere i skladišta goriva tako su postali ključni element nove faze sukoba – ekonomski rat za kontrolu energetskih tokova.
Od početka rata zabilježeno je najmanje 16 napada na tankere i teretne brodove u regiji.
Nafta kao geopolitičko oružje
Ono što ovaj sukob čini posebno opasnim nije samo vojna eskalacija nego činjenica da se rat vodi i kroz energetsku infrastrukturu.
Međunarodna agencija za energiju upozorila je da je trenutačna situacija prouzročila najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte.
Cijene nafte već su porasle gotovo 40 posto od početka sukoba, a ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajna blokada Hormuškog tjesnaca mogla pokrenuti lančanu reakciju inflacije u cijelom svijetu.
Nafta i plin nisu samo energenti – oni su temelj globalne industrije, transporta i proizvodnje hrane. Svaki ozbiljniji poremećaj u njihovoj opskrbi ima izravne posljedice na cijene hrane, industrijsku proizvodnju i stabilnost nacionalnih gospodarstava.
Zaljevske monarhije u energetskoj klopci
Posebno su ranjive države Perzijskog zaljeva koje velik dio svojih gospodarstava temelje na izvozu nafte.
Saudijska Arabija, primjerice, ima određenu prednost jer dio svoje nafte može preusmjeriti prema Crvenom moru putem naftovoda koji završava u lukama na zapadnoj obali zemlje. Time barem djelomično može zaobići Hormuški tjesnac.
No druge države nemaju takvu mogućnost.
Kuvajt, primjerice, gotovo u potpunosti ovisi o izvozu kroz taj prolaz. Zbog zatvaranja pomorskog prometa, mnoge zemlje sada su prisiljene smanjivati proizvodnju jer jednostavno nemaju gdje skladištiti višak nafte.
Prema nekim procjenama, zaljevske države imaju kapacitete za skladištenje proizvodnje tek za oko 25 dana.
Irak je već smanjio proizvodnju s oko četiri milijuna barela dnevno na svega 1,4 milijuna. Dio nafte sada se izvozi kopnenim putem – kamionima prema Siriji, Jordanu i Turskoj.
Tankeri zarobljeni na moru
U međuvremenu, logistički kaos dodatno pogoršava situaciju.
Procjenjuje se da oko 200 tankera čeka u blizini Hormuškog tjesnaca bez jasnih uputa o sigurnom prolazu. Troškovi najma tankera eksplodirali su u svega nekoliko dana, a osiguravajuće kuće povećavaju premije za plovidbu kroz zonu sukoba.
Za globalnu energetsku industriju to znači dvostruki udar – smanjenu opskrbu i drastično povećane troškove transporta.
Svijet pred energetskim potresom
Ako se sukob nastavi širiti i ako Hormuški tjesnac ostane blokiran dulje vrijeme, posljedice bi mogle nadmašiti sve dosadašnje energetske krize.
Sjedinjene Američke Države i druge velike ekonomije već su najavile korištenje strateških rezervi nafte kako bi ublažile poremećaje na tržištu. No stručnjaci upozoravaju da te zalihe mogu samo privremeno ublažiti krizu.
Prava prijetnja leži u dugotrajnom ratnom scenariju u kojem bi pomorski promet kroz Perzijski zaljev ostao nestabilan ili trajno ograničen.
U tom slučaju, rat na Bliskom istoku više ne bi bio samo regionalni sukob – postao bi globalna energetska kriza s dubokim ekonomskim i političkim posljedicama za cijeli svijet.
Izvori: FOXLIVE, AL Jazera Live, Foto: Snimak zaslona
- Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ?
Na današnji dan, 10. lipnja 1945. godine, u Zagrebu je brutalno pogubljen profesor dr. Ljudevit Jurak, svjetski priznati hrvatski patolog i pionir sudske medicine. Njegova… Pročitaj više: Zašto su komunisti ubili dr. Ljudevita Juraka 10. lipnja 1945. ? - OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna
Na današnji dan, 10. lipnja 1796. godine, rođen je Antun Mihanović – erudit, pravnik, diplomat i autor “Lijepe naše”. Iako je veći dio života proveo… Pročitaj više: OBLJETNICA ROĐENJA ANTUNA MIHANOVIĆA: Otac hrvatske himne i vizionar kojem je Rijeka ostala dužna - Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati!
Ranojutarnji pretres koji je USKOK kod Šimunića proveo u srijedu izazvao je burne reakcije javnosti. Gradonačelnik Oroslavja tvrdi da mu se policija našla na vratima… Pročitaj više: Ranojutarnji upad u Oroslavju: Uskok pretražio dom Viktora Šimunića, on uzvraća da ga pokušavaju ušutkati! - Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka
Danijel Rehak, istinski heroj Vukovara i nesalomljivi branitelj, posvetio je svoj život prenošenju istine o logoraškim patnjama i izgradnji trajnog mira. Čovjek koji je preživio… Pročitaj više: Sjećanje na vukovarskog heroja, logoraša i neiscrpnog borca za istinu – Danijela Rehaka - Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima
Proces formiranja i međunarodnog priznanja naše domovine bio je dugotrajan i složen, no rana hrvatska država uspješno je izgradila svoje temelje kroz vještu diplomaciju i… Pročitaj više: Rana hrvatska država: Kruna, mač i diplomacija koja je prkosila carstvima - Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište
Nova kompanija Orqa U.S. isporučivat će napredne bespilotne sustave američkoj vojsci iz pogona na Floridi. U strateškom potezu koji povezuje tehnološke inovacije i potrebe globalne… Pročitaj više: Orqa U.S. osvaja američko vojno tržište - Nova nagodba u aferi “Sport i glazba”: Kninska matičarka priznala krivnju
Bivša kninska matičarka Jelena Drlje nagodila se s USKOK-om, dok Josipa Pleslić i preostalih deset optuženika u aferi “Sport i glazba” čekaju početak suđenja zakazan… Pročitaj više: Nova nagodba u aferi “Sport i glazba”: Kninska matičarka priznala krivnju - Premijer Plenković primio polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”.
ZAGREB – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković ugostio je u Banskim dvorima polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”. Pred mladim Hrvatima pristiglima iz prekomorskih… Pročitaj više: Premijer Plenković primio polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”. - Srce i dom za najranjivije: Dodijeljena jubilarna priznanja udomiteljima Osječko-baranjske županije
OSIJEK – U prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Županijske službe Osječko-baranjske županije, danas je održana svečana dodjela jubilarnih nagrada udomiteljima. Bila je to… Pročitaj više: Srce i dom za najranjivije: Dodijeljena jubilarna priznanja udomiteljima Osječko-baranjske županije - Prijelomni trenutak zapadne Slavonije: Krvavi uvod u rat na pakračkom području
Deveti dan lipnja 1991. godine zauvijek je upisan crnim slovima u povijest pakračko-lipičkog kraja. Tragična pogibija Vlade Laučana, mladog hrvatskog policajca koji je mučki ubijen… Pročitaj više: Prijelomni trenutak zapadne Slavonije: Krvavi uvod u rat na pakračkom području
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
