Napadi na tankere, skladišta goriva i naftne terminale u Perzijskom zaljevu nakon američko-izraelskog rata protiv Irana izazvali su najveći poremećaj na tržištu nafte u modernoj povijesti. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi petina svjetske nafte, gotovo je paraliziran, dok cijene energenata rastu, a globalno gospodarstvo ulazi u novu fazu neizvjesnosti.
Rat koji se posljednjih tjedana rasplamsao između Irana s jedne strane te Izraela i Sjedinjenih Američkih Država s druge, prerastao je iz regionalnog vojnog sukoba u ozbiljnu globalnu energetsku krizu. Ono što se još početkom sukoba činilo kao razmjena vojnih udara na teritoriju Irana i njegovih saveznika, danas se pretvara u širi rat za kontrolu energetskih tokova na Bliskom istoku.
Posljednji napadi usmjereni su na samu srž energetskog sustava regije – naftne terminale, skladišta goriva i pomorski promet kroz Perzijski zaljev.
Ministarstvo unutarnjih poslova Bahreina potvrdilo je napad na spremnik goriva u industrijskom kompleksu u Muharaku, dok vlasti osiguravaju područje i procjenjuju razmjere štete. Istodobno su u Omanu dronovi pogodili spremnike goriva u luci Salala, izazvavši snažne eksplozije i požar u jednom od ključnih logističkih čvorišta za tankere koji pokušavaju izbjeći promet kroz Hormuški tjesnac.
U posljednjih nekoliko dana pogođena su i dva strana tankera u južnom Iraku, među kojima je jedan u vlasništvu američke kompanije. Najmanje jedan član posade poginuo je u napadu, dok je 38 mornara spašeno.
Ovi incidenti samo su dio šireg vala napada na brodove u Perzijskom zaljevu i njegovim prilazima. U posljednja dva dana napadnuta su najmanje četiri teretna broda u Hormuškom tjesnacu, uključujući tanker pod tajlandskom zastavom na kojem je nakon udara izbio požar.
Hormuški tjesnac – energetska arterija planeta
Hormuški tjesnac odavno je poznat kao jedno od najvažnijih strateških mjesta na svijetu. Riječ je o uskom pomorskom prolazu koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom i kroz koji prolazi gotovo petina svjetske nafte.
Prije izbijanja sukoba kroz tjesnac je dnevno prolazilo oko 80 tankera za naftu i ukapljeni plin. Prema analizi pomorskih podataka brodarske industrije, dnevno je transportirano oko 20 milijuna barela nafte.
Danas je promet gotovo potpuno paraliziran.
Prema dostupnim procjenama, kroz tjesnac uspijeva proći tek jedan ili dva broda dnevno, dok stotine tankera čekaju u zaljevskim vodama ili su prisiljeni tražiti alternativne rute.
Iranski ministar vanjskih poslova u međuvremenu je izjavio da brodovi mogu sigurno prolaziti kroz tjesnac samo ako koordiniraju s iranskom mornaricom, što je izjava koja dodatno naglašava iranski pokušaj kontrole ključnog energetskog koridora.
Rat se širi na energetsku infrastrukturu
Novi napadi dio su šire eskalacije sukoba koji je započeo 28. veljače kada su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli koordinirane vojne operacije protiv Irana i njegovih regionalnih saveznika.
Od tada su izraelske snage izvele niz udara na iranska skladišta goriva i energetske komplekse. Posebno snažan napad dogodio se 7. ožujka kada su pogođena postrojenja za skladištenje goriva i logističke baze povezane s iranskom energetskom infrastrukturom.
Iran je ubrzo odgovorio nizom protunapada, usmjeravajući udare prema naftnim terminalima i pomorskom prometu u Perzijskom zaljevu. Napadi na tankere i skladišta goriva tako su postali ključni element nove faze sukoba – ekonomski rat za kontrolu energetskih tokova.
Od početka rata zabilježeno je najmanje 16 napada na tankere i teretne brodove u regiji.
Nafta kao geopolitičko oružje
Ono što ovaj sukob čini posebno opasnim nije samo vojna eskalacija nego činjenica da se rat vodi i kroz energetsku infrastrukturu.
Međunarodna agencija za energiju upozorila je da je trenutačna situacija prouzročila najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte.
Cijene nafte već su porasle gotovo 40 posto od početka sukoba, a ekonomisti upozoravaju da bi dugotrajna blokada Hormuškog tjesnaca mogla pokrenuti lančanu reakciju inflacije u cijelom svijetu.
Nafta i plin nisu samo energenti – oni su temelj globalne industrije, transporta i proizvodnje hrane. Svaki ozbiljniji poremećaj u njihovoj opskrbi ima izravne posljedice na cijene hrane, industrijsku proizvodnju i stabilnost nacionalnih gospodarstava.
Zaljevske monarhije u energetskoj klopci
Posebno su ranjive države Perzijskog zaljeva koje velik dio svojih gospodarstava temelje na izvozu nafte.
Saudijska Arabija, primjerice, ima određenu prednost jer dio svoje nafte može preusmjeriti prema Crvenom moru putem naftovoda koji završava u lukama na zapadnoj obali zemlje. Time barem djelomično može zaobići Hormuški tjesnac.
No druge države nemaju takvu mogućnost.
Kuvajt, primjerice, gotovo u potpunosti ovisi o izvozu kroz taj prolaz. Zbog zatvaranja pomorskog prometa, mnoge zemlje sada su prisiljene smanjivati proizvodnju jer jednostavno nemaju gdje skladištiti višak nafte.
Prema nekim procjenama, zaljevske države imaju kapacitete za skladištenje proizvodnje tek za oko 25 dana.
Irak je već smanjio proizvodnju s oko četiri milijuna barela dnevno na svega 1,4 milijuna. Dio nafte sada se izvozi kopnenim putem – kamionima prema Siriji, Jordanu i Turskoj.
Tankeri zarobljeni na moru
U međuvremenu, logistički kaos dodatno pogoršava situaciju.
Procjenjuje se da oko 200 tankera čeka u blizini Hormuškog tjesnaca bez jasnih uputa o sigurnom prolazu. Troškovi najma tankera eksplodirali su u svega nekoliko dana, a osiguravajuće kuće povećavaju premije za plovidbu kroz zonu sukoba.
Za globalnu energetsku industriju to znači dvostruki udar – smanjenu opskrbu i drastično povećane troškove transporta.
Svijet pred energetskim potresom
Ako se sukob nastavi širiti i ako Hormuški tjesnac ostane blokiran dulje vrijeme, posljedice bi mogle nadmašiti sve dosadašnje energetske krize.
Sjedinjene Američke Države i druge velike ekonomije već su najavile korištenje strateških rezervi nafte kako bi ublažile poremećaje na tržištu. No stručnjaci upozoravaju da te zalihe mogu samo privremeno ublažiti krizu.
Prava prijetnja leži u dugotrajnom ratnom scenariju u kojem bi pomorski promet kroz Perzijski zaljev ostao nestabilan ili trajno ograničen.
U tom slučaju, rat na Bliskom istoku više ne bi bio samo regionalni sukob – postao bi globalna energetska kriza s dubokim ekonomskim i političkim posljedicama za cijeli svijet.
Izvori: FOXLIVE, AL Jazera Live, Foto: Snimak zaslona
- Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane
Ekskluzivno predstavljanje monumentalnog projekta nove koncertne dvorane u Slavoniji okupilo je vrh hrvatskog političkog i javnog života, najavljujući kulturnu renesansu regije. Investitor Marko Pipunić i… Pročitaj više: Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane - SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak
OSIJEK – U povodu Dana Osječko-baranjske županije, u modernom zdanju Gospodarskog centra OBŽ-a u Osijeku, danas je održana svečana sjednica Županijske skupštine. Događaj je okupio… Pročitaj više: SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak - USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
