Bliski istok, rat između Irana Izraela i SAD-a

Rat s Iranom: eskalacija, nafta i globalna prijetnja

Nove obavijesti Svijet Vijesti

Rat na rubu preokreta: Suprotne poruke SAD-a i Izraela, eskalacija Irana i ambicije Huta mijenjaju geopolitičku sliku

Sukob između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ulazi u sve kompleksniju i opasniju fazu, obilježenu eskalacijom napada, suprotstavljenim političkim porukama saveznika te rastućim ambicijama regionalnih aktera poput jemenskih Huta.

Dok se na terenu bilježi intenziviranje vojnih operacija i širenje ciljeva, u političkom prostoru istovremeno se nazire pokušaj kontroliranog smirivanja sukoba – barem s američke strane.

Iran širi sukob: od vojnih ciljeva do civilnih meta

Najnoviji napadi Irana na vojne, ali i civilne ciljeve, uključujući pokušaj gađanja strateške baze Diego Garcia u Indijskom oceanu te udar na vrtić u središnjem Izraelu, označavaju opasan zaokret u taktici.

Stručnjaci upozoravaju kako je riječ o jasnom signalu širenja sukoba izvan uobičajenih okvira.

Iako nijedan projektil nije pogodio bazu Diego Garcia, sama činjenica da je ona bila meta predstavlja presedan. Ta baza desetljećima služi kao ključna logistička točka za američke operacije na Bliskom istoku, a njezino ciljanje pokazuje kako Iran nastoji proširiti geografski domet sukoba.

Istodobno, napadi na civilne objekte u Izraelu, poput vrtića pogođenog kasetnim streljivom, dodatno potvrđuju zabrinjavajući trend.

Takvo oružje, koje se raspršuje u više manjih eksplozivnih projektila, iznimno je teško presresti i često ima neselektivan učinak, što povećava rizik za civilno stanovništvo.

Analitičari ističu kako Iran, zajedno sa saveznicima poput Hezbollaha, sve češće cilja upravo civilne mete, nastojeći izazvati psihološki pritisak i destabilizirati izraelsko društvo.

Hormuški tjesnac: energetska žila kucavica pod opsadom

U središtu globalne zabrinutosti nalazi se Hormuški tjesnac – ključna pomorska ruta kroz koju prolazi velik dio svjetskih energetskih resursa.

Prema dostupnim informacijama, promet kroz tjesnac gotovo je u potpunosti zaustavljen, čime se ozbiljno ugrožava opskrba globalnog tržišta energijom.

Američka vojska tvrdi kako je značajno smanjila iranske sposobnosti ugrožavanja tog područja, no stanje na terenu pokazuje suprotno – brodovi i dalje ne prolaze.

Ova situacija dodatno naglašava stratešku važnost tjesnaca kao glavnog iranskog aduta u sukobu.

Dvostruka strategija Washingtona: kraj rata ili nova faza?

Sjedinjene Američke Države šalju dvosmislene signale.

S jedne strane, predsjednik Donald Trump poručuje kako je Amerika „blizu ostvarenja ciljeva“ i razmatra smanjenje vojnih aktivnosti. Ti ciljevi uključuju slabljenje iranskih vojnih kapaciteta, sprječavanje nuklearnog programa te zaštitu saveznika.

S druge strane, Pentagon istodobno povećava vojnu prisutnost – šalje dodatne trupe, obnavlja zalihe oružja i traži čak 200 milijardi dolara novih sredstava za operacije.

Ovakva strategija, iako naizgled kontradiktorna, ima jasnu političku i komunikacijsku dimenziju.

Prema analitičarima, Washington pokušava istovremeno uvjeriti domaću javnost da se rat bliži kraju, dok međunarodno želi zadržati sliku snage i odlučnosti.

Izrael ne odustaje: „Ofenziva će se pojačati“

Za razliku od Washingtona, Izrael šalje znatno odlučnije poruke.

Izraelski ministar obrane najavio je značajno povećanje intenziteta napada, naglašavajući kako će operacije trajati sve dok se ne ukloni svaka sigurnosna prijetnja.

Izraelska strategija trenutno se fokusira na:

  • uništavanje nuklearnih i raketnih kapaciteta
  • eliminaciju političkog i vojnog vodstva Irana
  • ciljanje sigurnosne infrastrukture

U izraelskim vojnim i obavještajnim krugovima prevladava procjena da je ključno maksimalno iskoristiti američku podršku dok traje.

Postoji realna bojazan da bi eventualna odluka Washingtona o završetku sukoba Izrael ostavila bez ključnog strateškog oslonca.

Upozorenje UN-a, udar na nuklearno postrojenje i kontradiktorne poruke Washingtona

Novi udar na iransko nuklearno postrojenje dodatno je zaoštrio ionako napetu situaciju, potaknuvši i međunarodnu zabrinutost.

UN-ova agencija za nuklearni nadzor pozvala je na vojnu suzdržanost nakon što su iranski državni mediji objavili da je postrojenje za obogaćivanje urana u Natanz bilo meta zračnog napada.

Prema informacijama koje je Iran proslijedio International Atomic Energy Agency, na lokaciji nije zabilježeno curenje radijacije, a razine zračenja ostale su stabilne. Ipak, stanovnici glavnog grada Tehran i dalje izvještavaju o snažnim i učestalim udarima u gradu i njegovoj okolici.

Zašto ponovno Natanz? Povratak na početne ciljeve rata

Napad na Natanz otvara ključno pitanje – zašto ponovno gađati već pogođeni objekt?

Podsjetimo, isto postrojenje bilo je meta tijekom sukoba u lipnju 2025., kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump tvrdio da je potpuno uništeno.

Sadašnji napad, u kojem su prema dostupnim informacijama korištene tzv. „bunker-buster“ bombe za probijanje podzemnih objekata, sugerira da ili postrojenje nije u potpunosti onesposobljeno ili je u međuvremenu obnovljeno.

Rat u sjeni: atentati kao dugogodišnja strategija

Posebnu dimenziju sukoba čini sustavna politika ciljanih likvidacija.

Izrael desetljećima provodi atentate na političke, vojne i obavještajne ciljeve diljem svijeta – strategiju koja seže još od osnutka države 1948. godine.

Najnoviji napadi, uključujući eliminaciju visokih iranskih dužnosnika, izazvali su masovne reakcije u Iranu, gdje tisuće ljudi sudjeluju u komemoracijama i pozivima na osvetu.

Huti: ambicije koje nadilaze ulogu saveznika

U pozadini sukoba razvija se još jedan važan geopolitički proces – rastuće ambicije jemenskih Huta.

Iako Iran Hute koristi kao savezničku snagu, sve je više naznaka da ih želi zadržati kao „rezervnu opciju“, pa čak i potencijalno utočište u slučaju eskalacije.

No, situacija na terenu otkriva složeniju dinamiku.

Huti, prema analitičarima, ne žele ostati samo regionalni akter, već imaju ambiciju preuzeti vodeću ulogu unutar tzv. „osi otpora“, koja uključuje Iran, Hezbollah i druge saveznike.

Njihov dugoročni cilj, koliko god trenutačno djelovao ambiciozno, jest pozicionirati se kao novi lider tog saveza – od Libanona do Iraka.

Iako za to zasad nemaju potrebne vojne i političke kapacitete, njihova rastuća samouvjerenost i strateško pozicioniranje ukazuju na potencijalne promjene u regionalnoj ravnoteži moći.

Sukob bez jasnog ishoda

Trenutna situacija ukazuje na duboku neizvjesnost.

  • Iran pokazuje sposobnost eskalacije i širenja sukoba
  • SAD balansira između vojne dominacije i političkog izlaza
  • Izrael nastavlja s agresivnom strategijom bez naznaka povlačenja
  • regionalni akteri poput Huta traže svoju priliku

U takvom okruženju, svaki potez – vojni ili politički – može imati dalekosežne posljedice.

Rat na Bliskom istoku tako sve više poprima obilježja dugotrajnog i višeslojnog sukoba u kojem se ne odlučuje samo o sigurnosti regije, već i o budućem globalnom poretku.



DOMOVINSKI RAT

sindikati Hrvatske,

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Tagged

Odgovori