Hrvatski sabor_ Odbor za poljoprivredu

Europski revizorski sud i saborski Odbor o budućnosti poljoprivrede

Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB, 15. travnja 2026. – Nova arhitektura Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2028. – 2034. donosi najveće strukturne promjene od 1962. godine, no one sa sobom nose ozbiljne rizike od gubitka financijske predvidljivosti i administrativnog kaosa, upozoreno je u srijedu na 43., tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu uz sudjelovanje članova Europskog revizorskog suda (ERS).

Fernandez: „Konkurencija između poljoprivrede i kohezije je opasan presedan“

Član ERS-a Alejandro Blanco Fernandez istaknuo je da prijedlog Europske komisije teži smanjenju administrativnog opterećenja kroz spajanje poljoprivrednih i kohezijskih fondova u jedinstvene nacionalne planove, što on vidi kao potencijalno kriznu točku.

„Poljoprivreda više nije samostalno područje. Sada će postojati izravna konkurencija za sredstva između kohezije i poljoprivrede unutar iste omotnice. To bi moglo stvoriti unutarnje borbe u državama članicama i ugroziti obje politike“, upozorio je Fernandez. Dodao je kako Komisija ovim modelom „pere ruke“ od odgovornosti, prebacujući teret rizika na države članice i Vijeće EU-a, uz poruku: „Sami se organizirajte“.

Majdak: „Hrvatska dijeli zabrinutost zbog pravne nesigurnosti“

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, naglasio je da su poruke Suda u potpunosti usklađene sa stavovima koje Hrvatska zastupa na AgriFish vijeću.

Naša najveća zabrinutost je kompleksnost sustava. Tražimo da se svi relevantni članci vrate u sektorsku uredbu radi pravne sigurnosti. Poljoprivrednici ne smiju biti dovedeni u poziciju da ne mogu planirati proizvodnju jer ne znaju kolika će im sredstva biti dostupna do samog usvajanja planova“, kazao je Majdak.

Posebno je upozorio na predloženo skraćivanje roka za trošenje sredstava s N+3 na N+1. „To je ozbiljan rizik za apsorpciju sredstava. Takva pravila mogu dovesti do sporije provedbe i nižih stopa iskorištenosti novca u prvim godinama, što je za hrvatski sektor nedopustivo“, poručio je tajnik.

Zastupnici traže autonomiju za stočarstvo i ribarstvo

U raspravi koja je uslijedila, zastupnici su pozdravili ideju veće fleksibilnosti, ali uz jasne zahtjeve za zaštitu domaće proizvodnje.

  • Stipan Šašlin (HDZ) zatražio je potvrdu da će Hrvatska dobiti autonomiju da sredstva preusmjeri iz ratarskih suficita u kritične sektore poput stočarstva, mljekarstva te proizvodnje voća i povrća.
  • Petar Baranović (vanjski član) pozdravio je odmak od „konzervativnog pristupa“ Komisije, navodeći primjer ribarstva gdje su se dosad financirali „dronovi za nadzor flote iz Drugog svjetskog rata“, umjesto da se novac usmjeri u sigurnost i standard ribara.
  • Ivana Ribarić Majanović (SDP) kritizirala je dosadašnje natječaje koji su poljoprivrednike primoravali na kupnju nepotrebne opreme radi „inovativnosti“, što je rezultiralo niskom samodostatnošću.

Maletić: „Pratimo papire, a ne kile i litre“

Članica ERS-a Ivana Maletić zaključno je upozorila na manjkavost sustava praćenja uspješnosti. „Umjesto da mjerimo smanjenje troškova proizvodnje ili povećanje prinosa, Komisija želi da brojimo ‘pripremljene projekte’. To nije uspješnost, to je administracija. Ako želimo pomoći poljoprivredniku da bude konkurentan, moramo pratiti stvarne rezultate na terenu, a ne samo ispunjavanje horizontalnih kriterija koji dodatno poskupljuju projekte“, zaključila je Maletić.

Predsjednica Odbora sjednicu je zaključila porukom kako je stabilna poljoprivredna politika temelj ne samo prehrambene, već i nacionalne sigurnosti, te kako će Hrvatska nastaviti inzistirati na jasnijim pravilima unutar EU-a.



DOMOVINSKI RAT

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Tagged

Odgovori