Na današnji dan prije 17 godina Hrvatska je postala članica NATO-a, čime je ostvarila jedan od ključnih strateških ciljeva i osigurala mjesto u sustavu kolektivne sigurnosti zapadnog svijeta.
17 godina Hrvatske u NATO-u: od strateškog cilja do globalne odgovornosti
Prije točno sedamnaest godina, 1. travnja 2009., Republika Hrvatska ostvarila je jedan od svojih najvažnijih strateških ciljeva – postala je punopravna članica NATO-a. Time je otvoreno novo poglavlje u sigurnosnoj i obrambenoj politici države, koja se svrstala uz najmoćniji vojno-politički savez na svijetu.
No, put do članstva nije bio jednostavan. Riječ je o procesu koji je zahtijevao godine reformi, prilagodbi i intenzivnih diplomatskih aktivnosti.
Dug put prema članstvu
Institucionalni odnosi Hrvatske i NATO-a započeli su 2000. godine ulaskom u program Partnerstvo za mir. Već 2002. Hrvatska dobiva poziv za sudjelovanje u Akcijskom planu za članstvo (MAP), a iste godine predaje i prvi Godišnji nacionalni program – ključni dokument kojim su predstavljene reforme u političkom, obrambenom i gospodarskom sustavu.
Prekretnica dolazi 2006. godine na summitu u Rigi, kada Savez najavljuje mogućnost pozivanja novih članica. Već 2008. godine, na summitu u Bukureštu, Hrvatska dobiva službenu pozivnicu za članstvo.
Nakon procesa ratifikacije u državama članicama, 1. travnja 2009. Hrvatska službeno polaže svoj ratifikacijski dokument i postaje članica NATO-a. Samo nekoliko dana kasnije sudjeluje na svom prvom summitu kao punopravna članica.
Što je članstvo donijelo Hrvatskoj?
Ulazak u NATO donio je Hrvatskoj niz prednosti, ali i obveza koje proizlaze iz članstva:
- Kolektivna obrana – Temelj sigurnosti čini članak 5, prema kojem napad na jednu članicu znači napad na sve.
- Modernizacija vojske – Hrvatska je značajno unaprijedila sposobnosti svojih oružanih snaga kroz opremanje, obuku i interoperabilnost sa saveznicima.
- Mirovne misije – Hrvatski vojnici sudjeluju u međunarodnim operacijama, uključujući misije na Kosovu, Poljskoj, Litvi, Mađarskoj i Bugarskoj.
- Politički utjecaj – Sudjelovanjem u donošenju odluka Hrvatska jača svoju međunarodnu poziciju.
- Financijske obveze – Obrambena izdvajanja danas prelaze 2% BDP-a, što je standard unutar Saveza.
Članak 5 – jamstvo sigurnosti
Središnja odredba NATO-a jest članak 5, koji definira kolektivnu obranu saveznika. Ova odredba prvi je put aktivirana nakon Napadi 11. rujna 2001., kada su članice stale uz Sjedinjene Američke Države u borbi protiv terorizma.
U suvremenom sigurnosnom okruženju, obilježenom novim prijetnjama i geopolitičkim napetostima, članak 5 ostaje ključni stup stabilnosti.
Hrvatska kao pouzdan saveznik
Tijekom proteklih 17 godina Hrvatska je potvrdila svoju vjerodostojnost kao članica NATO-a. Sudjelovanjem u operacijama i kontinuiranim ulaganjima u obranu, pokazala je spremnost preuzeti svoj dio odgovornosti u očuvanju globalne sigurnosti.
Istodobno, suvremeni izazovi – od sukoba na Bliskom istoku do nesuglasica među saveznicima – otvaraju pitanja o budućnosti Saveza. Odbijanje dijela američkih partnera da se uključe u pojedine sigurnosne inicijative ukazuje na postojanje određenih razlika unutar NATO-a.
Zaključak: sigurnost uz odgovornost
Od 2009. godine do danas Hrvatska je pokazala kako članstvo u NATO-u nije samo formalnost, već aktivna i odgovorna uloga u međunarodnim odnosima.
U svijetu sve složenijih sigurnosnih izazova, NATO ostaje ključni okvir kolektivne obrane, a Hrvatska njegov stabilan i pouzdan član.
NAJNOVIJE VIJESTI
- Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici!
Dodjela posla tvrtki pod istragom pokazuje sve apsurde sustava. Otkrivamo pozadinu afere Kostak i kako će se provesti sanacija otpada u Gospiću. Dodjela posla slovenskom… Pročitaj više: Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici! - Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi
U noći s 1. na 2. rujna 2026. godine, njemačka ratna mornarica ispisala je novu stranicu vojne povijesti. Uspješno je testiran raketni sustav LORA, demonstrirajući… Pročitaj više: Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi - Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i društvenog… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora” pokrenuo… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir - Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja
U teškim vremenima Domovinskog rata, Delta Županja izrasla je u neustrašivi simbol obrane, junaštva i vojne vještine, čiji ratni put od Bogdanovaca i Velebita do… Pročitaj više: Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja - Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara
Na današnji dan dogodio se zataškani zločin u Panjanima, kada su brutalno ubijena dva sovjetska novinara. Pročitajte kako je istina izašla na vidjelo. Na današnji… Pročitaj više: Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
