Virus Zapadnog Nila ponovno je prisutan u Hrvatskoj, sa šest potvrđenih slučajeva krajem kolovoza, što zahtijeva brzu reakciju i pojačanu prevenciju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) potvrdio je da je do 27. kolovoza 2026. godine u Hrvatskoj zabilježeno šest slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila, pri čemu je polovica zaraženih pacijenata zbog težine simptoma morala biti hospitalizirana. Virus, koji se prvenstveno prenosi ubodom zaraženog komarca iz roda Culex, ponovno je aktivirao epidemiološke službe diljem kontinentalne Hrvatske, a posebice u Zagrebu gdje je zabilježeno najviše prijava. Građani se pozivaju na pojačan oprez i aktivno sudjelovanje u suzbijanju legla komaraca u vlastitim dvorištima, dok se paralelno provode opsežne javnozdravstvene mjere dezinsekcije kako bi se spriječilo daljnje širenje ove potencijalno opasne zarazne bolesti.
Europski kontekst i širenje infekcije
Kraj kolovoza redovito donosi vrhunac aktivnosti komaraca, a time i povećan rizik od bolesti koje oni prenose. Prema posljednjim dostupnim podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), do 26. kolovoza 2026. godine na području Europe prijavljeno je ukupno 877 lokalno stečenih infekcija virusom Zapadnog Nila (VZN).
Statistika jasno ukazuje na to da su južni i središnji dijelovi Europe pod najvećim pritiskom. Infekcije su do sada prijavljene iz 15 europskih zemalja. Italija je apsolutni rekorder ove sezone s čak 428 prijavljenih slučajeva, a u stopu je prati Grčka s 222 infekcije. Španjolska bilježi 79 slučajeva, dok susjedna Sjeverna Makedonija ima 49 zaraženih. Ovi podaci sugeriraju snažnu cirkulaciju virusa u ptičjoj populaciji, koja služi kao primarni rezervoar bolesti, te idealne klimatske uvjete za razmnožavanje komaraca prijenosnika.
Situacija u Hrvatskoj: Kontinentalni dio pod nadzorom
U Hrvatskoj, pojava ovog virusa krajem ljeta nije novost. Stručnjaci naglašavaju da je riječ o očekivanom i uobičajenom obrascu pojavljivanja infekcija. Ipak, svaki slučaj zahtijeva rigoroznu epidemiološku obradu.
„Na dan 27. kolovoza u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimili smo šest prijava infekcija u ljudi uzrokovanih virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj. Većina oboljelih ranijih godina, kao i ove godine, su s područja kontinentalne Hrvatske,“ stoji u službenom izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Klinička slika zaraženih varira. Od šest prijavljenih slučajeva, tri osobe su razvile težu kliničku sliku bolesti, što je zahtijevalo bolničko liječenje i intenzivnu medicinsku skrb. S druge strane, preostale tri osobe imale su potpuno asimptomatsku infekciju, što znači da nisu pokazivale nikakve znakove bolesti, a virus je kod njih otkriven ciljanim testiranjem.
Terenska intervencija u Zagrebu
Grad Zagreb ove sezone bilježi polovicu svih nacionalnih slučajeva – tri od ukupno šest prijava dolaze upravo iz metropole. Ova situacija odmah je aktivirala Službu za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, koja provodi opsežne terenske izvide i protuepidemijske mjere.
Nakon svake dojave o infekciji, epidemiolozi započinju detaljnu obradu. To uključuje anketiranje zaražene osobe kako bi se utvrdilo točno mjesto potencijalnog uboda tijekom vremena inkubacije bolesti. Nakon što se locira kritično područje, nalaže se žurna provedba protuepidemijskih mjera, prvenstveno dezinsekcije.
Zavod „Dr. Andrija Štampar“ pojašnjava operativni protokol: „Mjere obuhvaćaju suzbijanje razvojnih oblika komaraca u vodama, takozvane larvicidne mjere. To uključuje tretiranje raznolikih voda stajaćica: kanala, potoka s retencijama, posuda i predmeta s vodom u dvorištima i vrtovima, dvorišnih i uličnih slivnika, šahtova, iskopa te drugih nakupina vode koje mogu postati legla komaraca.“
Ako se procijeni da larvicidne mjere nisu dovoljne zbog velikog broja već odraslih jedinki, nalaže se i provedba adulticidnih mjera, odnosno zamagljivanje sa zemlje kojim se suzbijaju leteći komarci. Važno je napomenuti da su nadležne službe jednako brzo reagirale i nakon primitka informacija o uginulim vranama na području grada, za koje je laboratorijski potvrđeno da su bile zaražene virusom Zapadnog Nila. Uz kemijsko tretiranje, stručnjaci provode i edukaciju građana obilazeći dvorišta „od vrata do vrata“ u ograničenim, kritičnim zonama.
Mehanizam prijenosa i klinička slika
Virus Zapadnog Nila u našim krajevima najčešće prenosi komarac vrste Culex pipiens. Riječ je o iznimno prilagodljivoj i široko rasprostranjenoj vrsti koja se uspješno razvija u našem neposrednom okruženju, podjednako u prirodi i u gusto naseljenim urbanim sredinama.
Ciklus održavanja virusa u prirodi odvija se primarno između ptica (najčešće vrana) i komaraca. Čovjek je za ovaj virus “slijepa ulica”, što znači da se virus ne može prenijeti s čovjeka na čovjeka uobičajenim kontaktom niti ugrizom komarca koji je prethodno ugrizao zaraženog čovjeka. Ipak, prijenos s čovjeka na čovjeka moguć je isključivo putem transfuzije krvi, transplantacije tkiva, stanica ili organa. Zbog toga se u Hrvatskoj rigorozno testiraju svi dobrovoljni davatelji krvi i organa kako bi se zaštitili primatelji.
Najveći broj infekcija kod ljudi bilježi se u periodu od srpnja do rujna. Znanstvena istraživanja i medicinska praksa pokazuju jasnu distribuciju simptoma:
- Asimptomatski slučajevi: Otprilike 80% zaraženih osoba uopće nema simptome.
- Blagi simptomi (VZN groznica): U približno 20% slučajeva javlja se bolest nalik gripi. Pacijenti se žale na povišenu tjelesnu temperaturu, jaku glavobolju, kronični umor, bolove u mišićima i zglobovima, mučninu, a ponekad se na prsima, trbuhu i leđima pojavljuje kožni osip.
- Teški simptomi (Neuroinvazivna bolest): U približno 1% zaraženih (jedna na 150 osoba) bolest poprima teški oblik, zahvaćajući središnji živčani sustav. Dolazi do simptoma upale mozga (encefalitis) i moždanih ovojnica (meningitis), te akutne mlohave klijenuti (paralize).
Veći rizik od razvoja teških neuroloških komplikacija imaju osobe starije od 60 godina, pacijenti s kroničnim bolestima (poput dijabetesa ili hipertenzije) te imunokompromitirane osobe. Trenutno suvremena medicina ne raspolaže cjepivom za sprječavanje ove infekcije kod ljudi, niti postoji specifičan protuvirusni lijek. Svi oboljeli liječe se isključivo simptomatskom i potpornom terapijom koja olakšava tegobe dok se tijelo samo ne izbori s virusom.
Odgovornost zajednice i prevencija
Dok se na razini grada Zagreba provodi redovni Program dezinsekcije putem privatnih tvrtki (što uključuje suzbijanje larvi, zamagljivanje i terenske izvide prema pritužbama građana), stručnjaci neprestano upozoravaju da je ključ uspjeha u rukama samih stanovnika.
Zadaća svakog građanina je osobna zaštita, ali i briga o vlastitom okolišu. Najefikasniji način borbe protiv komaraca jest uklanjanje uvjeta za njihovo razmnožavanje. Samo jedan decilitar stajaće vode u zaboravljenoj kanti ili tegli za cvijeće dovoljan je za razvoj stotina novih jedinki unutar samo tjedan dana. Redovito pražnjenje posuda s vodom, čišćenje oluka i začepljenih slivnika te održavanje vrtova i travnjaka temeljne su mjere kojima svako kućanstvo može direktno utjecati na smanjenje populacije Culex pipiens komaraca, a time i na rizik od širenja virusa Zapadnog Nila.
Foto: Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
