Financijski analitičar Neven Vidaković upozorava da trenutačni rast cijene nafte ne opravdava poskupljenje benzina te analizira špekulacije na tržištu, slabosti Europe i otpornost hrvatskog gospodarstva.
Napetost na Bliskom istoku ili rast cijene nafte gotovo automatski izaziva strah od poskupljenja goriva, financijski analitičar Neven Vidaković iznio je vrlo jasnu i provokativnu tvrdnju: u ovom trenutku postoji – matematički – nula razloga za povećanje cijene benzina.
Gostujući u razgovoru s novinarom Petar Vlahov na Hrvatska radiotelevizija, Vidaković je pokušao razbiti jednu od najčešćih zabluda modernog tržišta – da cijene goriva moraju rasti čim cijena nafte na svjetskim burzama počne oscilirati.
Prema njegovim riječima, stvarnost je daleko kompleksnija.
Kako zapravo funkcionira tržište nafte
Prva pogreška u percepciji javnosti jest ideja da rafinerije kupuju naftu gotovo „u hodu“.
No realnost industrije je posve drukčija.
Nafta koja se danas prerađuje u rafinerijama uglavnom je kupljena prije nekoliko mjeseci. Velike naftne kompanije rade s dugoročnim zalihama i logističkim planiranjem koje se proteže kroz više kvartala.
Drugim riječima – današnji rast cijene nafte na burzi ne znači automatski i rast troška za rafinerije danas.
Ako cijena nafte kratkoročno skoči zbog geopolitičkog šoka ili tržišne panike, taj rast se na realnu ekonomiju često uopće ne prenese.
Tek ako cijene nastave rasti kroz duže razdoblje – primjerice šest mjeseci ili dulje – tada se događa postupna zamjena jeftinijih zaliha skupljom naftom. Tek tada kompanije, kako bi zadržale profitne marže, počinju povećavati cijene derivata.
Zbog toga, tvrdi Vidaković, trenutačno povećanje cijena benzina ne bi imalo ekonomsku logiku.
Osim, naravno, ako netko jednostavno želi povećati profit.
Špekulacije na tržištu
Rast cijene nafte u ovakvim situacijama često nije rezultat stvarnog nedostatka nafte, nego očekivanja da bi kriza mogla eskalirati.
Financijska tržišta reagiraju na strah i projekcije budućnosti, a ne nužno na realno stanje ponude i potražnje.
Primjerice, kada bi sutra došlo do naglog smirivanja sukoba na Bliskom istoku i objave da je rat završen, cijena nafte bi – prema procjenama analitičara – mogla pasti i dvadeset dolara po barelu u jednom danu.
Takve oscilacije pokazuju koliko je velik dio tržišta zapravo vođen špekulativnim kapitalom.
Tko zapravo upravlja svijetom
Vidaković u toj analizi ide i korak dalje.
Prema njegovu mišljenju, globalni ekonomski poredak često se pogrešno tumači kroz prizmu političke moći.
Političari, bilo u europskim institucijama ili nacionalnim vladama, često ostavljaju dojam da upravljaju svjetskim procesima. No stvarnost globalne ekonomije sugerira nešto drugo.
Svijetom u velikoj mjeri upravljaju financijska tržišta.
Prije svega tržišta obveznica i veliki financijski fondovi koji određuju cijenu novca.
A cijena novca, kako upozorava Vidaković, jedna je od najvažnijih varijabli u ekonomiji – ona određuje investicije, rast, inflaciju, ali i sposobnost država da financiraju ratove ili krize.
Europa – velika ekonomija bez političke težine
U takvom kontekstu često se postavlja pitanje kakvu ulogu ima Europa.
Na papiru, Europska unija predstavlja jednu od najvećih ekonomskih sila na svijetu. Međutim, u geopolitičkom smislu često djeluje nesigurno i neodlučno.
Jedan nedavni novinski naslov to je sažeo gotovo brutalno:
„Ovo je još jedna kriza u kojoj je Europa pokazala koliko je zapravo nebitna.“
Problem, tvrdi Vidaković, nije u veličini gospodarstva nego u političkoj odlučnosti.
Europa ima golemu ekonomsku snagu, ali često nema političku strategiju kako tu snagu pretvoriti u geopolitički utjecaj.
Zanimljivo je da je i njemački kancelar u jednom trenutku otvoreno priznao paradoks današnje geopolitike:
europska ekonomija višestruko je veća od ruske, ali Rusija danas djeluje politički snažnije.
To je rezultat političke odlučnosti – ili njezina nedostatka.
Hrvatska: rast bez otpornosti
Ako se pogledaju makroekonomski podaci za Hrvatsku u posljednjim godinama, pojavljuje se zanimljiv i pomalo zabrinjavajući obrazac.
Ukupni BDP raste, ali ključni sektori koji bi trebali stvarati dugoročnu stabilnost – industrija i poljoprivreda – rastu znatno sporije.
Istodobno snažno rastu:
- građevinarstvo
- trgovina
- turizam i uslužni sektor
- digitalne usluge
Takva struktura gospodarstva znači da Hrvatska i dalje ostaje izrazito ovisna o turizmu i europskim fondovima.
Programi poput Europske unije financirani kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti trebali su povećati otpornost gospodarstva, no u praksi su dodatno ojačali sektore koji su već dominirali.
U stabilnim vremenima to može izgledati kao uspješan model.
No u razdoblju globalnih kriza takva struktura postaje ranjiva.
Rat i turizam: paradoks koji može ići u korist Hrvatske
Geopolitička nestabilnost, paradoksalno, ponekad može donijeti i neočekivane prilike.
Turisti u kriznim vremenima razmišljaju vrlo pragmatično.
Prvo pitanje glasi: hoću li uopće putovati?
Drugo: gdje je sigurno?
Kada se pojave sukobi u regijama poput Bliskog istoka ili dijela sjeverne Afrike, mnoge destinacije automatski gube privlačnost.
U takvim situacijama države koje se smatraju stabilnima i sigurnima – a nalaze se relativno blizu velikim europskim tržištima – često dobivaju dodatni turistički promet.
Hrvatska se nalazi upravo u toj kategoriji.
Blizina velikih tržišta poput Njemačke, Austrije i Italije, dobra cestovna povezanost i percepcija sigurnosti čine je privlačnom alternativom.
Zbog toga bi, paradoksalno, nestabilnost u drugim dijelovima Mediterana mogla pomoći hrvatskom turizmu.
To ne znači nužno rekordnu sezonu, ali bi moglo spriječiti veće padove.
Poduzetnici kao prava snaga gospodarstva
Unatoč svim slabostima strukture gospodarstva, Hrvatska ima jednu snažnu prednost.
To su poduzetnici.
Diljem zemlje postoje brojni primjeri kompanija i obiteljskih biznisa koji su nastali gotovo ni iz čega, a danas vrijede desetke milijuna eura.
Takve priče pokazuju da ekonomski uspjeh često dolazi iz poduzetničke inicijative, a ne iz političkih strategija.
Za mnoge tvrtke ključni faktori opstanka u krizama su:
- dobro financijsko planiranje
- kontrola likvidnosti
- diverzifikacija poslovanja
- dugoročna otpornost na šokove
To zahtijeva drugačiji mentalitet – manje oslanjanja na državu, a više na vlastitu strategiju i tržište.
Globalna ekonomska i geopolitička kriza još je u fazi razvoja.
Nitko zapravo ne zna koliko će trajati niti kakve će posljedice imati.
No neke stvari već sada postaju jasne:
- kratkoročni šokovi ne opravdavaju nagli rast cijena goriva
- globalnim procesima često upravljaju financijska tržišta, a ne političari
- Europa i dalje traži svoju geopolitičku ulogu
- hrvatsko gospodarstvo ima rast, ali nedovoljnu otpornost
Ipak, unatoč svim slabostima sustava, Hrvatska ima važan adut.
To su ljudi koji znaju stvarati vrijednost čak i u nesigurnim vremenima.
A upravo poduzetništvo, više nego političke deklaracije, često odlučuje hoće li neka ekonomija iz krize izaći slabija – ili jača.
- Anušićev tajni adut: Tko je operativac koji u tišini čisti i gasi najveće požare u državi?
Ivan Hampovčan, iskusni pravni stručnjak i krizni menadžer, danas je glavni savjetnik u Ministarstvu obrane. Njegov profesionalni put savršen je prikaz kako tehnokratski lojalisti iz… Pročitaj više: Anušićev tajni adut: Tko je operativac koji u tišini čisti i gasi najveće požare u državi? - Presušeno korito Drave skriva smrtonosne opasnosti i tajne iz prošlosti – jeste li svjesni rizika?
Tijekom ljeta 2026. godine, rekordno nizak vodostaj Drave kod Osijeka pretvorio je rijeku u pješčanu pustoš, donoseći skrivene opasnosti za građane, ali i paralizu riječnog… Pročitaj više: Presušeno korito Drave skriva smrtonosne opasnosti i tajne iz prošlosti – jeste li svjesni rizika? - Dosta je uništavanja usjeva: Mijenja se Zakon o lovstvu, poljoprivrednici više neće sami zbrajati štetu!
Odbor za poljoprivredu traži da se novim Zakonom o lovstvu osigura pravedno obeštećenje i trajno rješenje za štete od divljači na usjevima. Konačno rješenje za… Pročitaj više: Dosta je uništavanja usjeva: Mijenja se Zakon o lovstvu, poljoprivrednici više neće sami zbrajati štetu! - Vlada donijela niz važnih odluka: Brojne kadrovske rošade u državnim tvrtkama i ministarstvima
Danas je održana zatvorena sjednica Vlade na kojoj su donesene važne odluke, uključujući brojna imenovanja u ministarstvima i državnim tvrtkama. Vlada Republike Hrvatske danas je… Pročitaj više: Vlada donijela niz važnih odluka: Brojne kadrovske rošade u državnim tvrtkama i ministarstvima - ALARMANTNO UPOZORENJE: Hrvatska pod udarom toplinskog vala, vatrogasci uputili hitan apel!
Zbog ekstremnih temperatura u Hrvatskoj je proglašena velika opasnost od požara, a glavni vatrogasni zapovjednik apelira na strogi oprez. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković uputio… Pročitaj više: ALARMANTNO UPOZORENJE: Hrvatska pod udarom toplinskog vala, vatrogasci uputili hitan apel! - Povijesni povratak saveznika iz Domovinskog rata: Beretta i Vlada RH grade moćnu tvornicu streljiva u Obrovcu!
Na današnjoj sjednici Vlade, tvornica streljiva Obrovac potvrđena je kao ključni projekt potpisivanjem povijesnog Memoranduma s Beretta Holdingom, čime Hrvatska snažno korača prema strateškoj obrambenoj… Pročitaj više: Povijesni povratak saveznika iz Domovinskog rata: Beretta i Vlada RH grade moćnu tvornicu streljiva u Obrovcu! - Vlada odobrila više od milijun eura za nastavak potrage za nestalima na vukovarskom odlagalištu „Petrovačka dola“
Vlada Republike Hrvatske je na današnjoj sjednici u Zagrebu donijela odluku o financiranju daljnjih terenskih istraživanja na odlagalištu Petrovačka dola u Vukovaru. Kako bi se… Pročitaj više: Vlada odobrila više od milijun eura za nastavak potrage za nestalima na vukovarskom odlagalištu „Petrovačka dola“ - Optužen za terorizam sa samo 16 godina: Evo što čeka splitskog tinejdžera koji je slao jezive prijetnje bombama!
Nakon što su prijetnje bombama uzdrmale Split, državno odvjetništvo traži stroge sankcije i zabranu interneta za 16-godišnjaka optuženog za terorizam. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu… Pročitaj više: Optužen za terorizam sa samo 16 godina: Evo što čeka splitskog tinejdžera koji je slao jezive prijetnje bombama! - Nedavno je darivao Papu, a sada je pokorio Rim: Talijanski likovni kritičari oduševljeni hrvatskim umjetnikom
Hrvatski slikar Petar Šibenik odabran je među 50 finalista međunarodnog natječaja te će svoje radove izložiti u Zakladi Amedeo Modigliani u Rimu. Hrvatski slikar Petar… Pročitaj više: Nedavno je darivao Papu, a sada je pokorio Rim: Talijanski likovni kritičari oduševljeni hrvatskim umjetnikom - Završila 24-godišnja era Zlatka Mateše: Dr. Josip Varvodić izabran za novog predsjednika HOO-a
Nakon gotovo 24 godine na čelu krovne sportske institucije, Zlatko Mateša dobio je nasljednika. Dr. Josip Varvodić izabran je u srijedu na izvanrednoj sjednici Skupštine… Pročitaj više: Završila 24-godišnja era Zlatka Mateše: Dr. Josip Varvodić izabran za novog predsjednika HOO-a
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
