Financijski analitičar Neven Vidaković upozorava da trenutačni rast cijene nafte ne opravdava poskupljenje benzina te analizira špekulacije na tržištu, slabosti Europe i otpornost hrvatskog gospodarstva.
Napetost na Bliskom istoku ili rast cijene nafte gotovo automatski izaziva strah od poskupljenja goriva, financijski analitičar Neven Vidaković iznio je vrlo jasnu i provokativnu tvrdnju: u ovom trenutku postoji – matematički – nula razloga za povećanje cijene benzina.
Gostujući u razgovoru s novinarom Petar Vlahov na Hrvatska radiotelevizija, Vidaković je pokušao razbiti jednu od najčešćih zabluda modernog tržišta – da cijene goriva moraju rasti čim cijena nafte na svjetskim burzama počne oscilirati.
Prema njegovim riječima, stvarnost je daleko kompleksnija.
Kako zapravo funkcionira tržište nafte
Prva pogreška u percepciji javnosti jest ideja da rafinerije kupuju naftu gotovo „u hodu“.
No realnost industrije je posve drukčija.
Nafta koja se danas prerađuje u rafinerijama uglavnom je kupljena prije nekoliko mjeseci. Velike naftne kompanije rade s dugoročnim zalihama i logističkim planiranjem koje se proteže kroz više kvartala.
Drugim riječima – današnji rast cijene nafte na burzi ne znači automatski i rast troška za rafinerije danas.
Ako cijena nafte kratkoročno skoči zbog geopolitičkog šoka ili tržišne panike, taj rast se na realnu ekonomiju često uopće ne prenese.
Tek ako cijene nastave rasti kroz duže razdoblje – primjerice šest mjeseci ili dulje – tada se događa postupna zamjena jeftinijih zaliha skupljom naftom. Tek tada kompanije, kako bi zadržale profitne marže, počinju povećavati cijene derivata.
Zbog toga, tvrdi Vidaković, trenutačno povećanje cijena benzina ne bi imalo ekonomsku logiku.
Osim, naravno, ako netko jednostavno želi povećati profit.
Špekulacije na tržištu
Rast cijene nafte u ovakvim situacijama često nije rezultat stvarnog nedostatka nafte, nego očekivanja da bi kriza mogla eskalirati.
Financijska tržišta reagiraju na strah i projekcije budućnosti, a ne nužno na realno stanje ponude i potražnje.
Primjerice, kada bi sutra došlo do naglog smirivanja sukoba na Bliskom istoku i objave da je rat završen, cijena nafte bi – prema procjenama analitičara – mogla pasti i dvadeset dolara po barelu u jednom danu.
Takve oscilacije pokazuju koliko je velik dio tržišta zapravo vođen špekulativnim kapitalom.
Tko zapravo upravlja svijetom
Vidaković u toj analizi ide i korak dalje.
Prema njegovu mišljenju, globalni ekonomski poredak često se pogrešno tumači kroz prizmu političke moći.
Političari, bilo u europskim institucijama ili nacionalnim vladama, često ostavljaju dojam da upravljaju svjetskim procesima. No stvarnost globalne ekonomije sugerira nešto drugo.
Svijetom u velikoj mjeri upravljaju financijska tržišta.
Prije svega tržišta obveznica i veliki financijski fondovi koji određuju cijenu novca.
A cijena novca, kako upozorava Vidaković, jedna je od najvažnijih varijabli u ekonomiji – ona određuje investicije, rast, inflaciju, ali i sposobnost država da financiraju ratove ili krize.
Europa – velika ekonomija bez političke težine
U takvom kontekstu često se postavlja pitanje kakvu ulogu ima Europa.
Na papiru, Europska unija predstavlja jednu od najvećih ekonomskih sila na svijetu. Međutim, u geopolitičkom smislu često djeluje nesigurno i neodlučno.
Jedan nedavni novinski naslov to je sažeo gotovo brutalno:
„Ovo je još jedna kriza u kojoj je Europa pokazala koliko je zapravo nebitna.“
Problem, tvrdi Vidaković, nije u veličini gospodarstva nego u političkoj odlučnosti.
Europa ima golemu ekonomsku snagu, ali često nema političku strategiju kako tu snagu pretvoriti u geopolitički utjecaj.
Zanimljivo je da je i njemački kancelar u jednom trenutku otvoreno priznao paradoks današnje geopolitike:
europska ekonomija višestruko je veća od ruske, ali Rusija danas djeluje politički snažnije.
To je rezultat političke odlučnosti – ili njezina nedostatka.
Hrvatska: rast bez otpornosti
Ako se pogledaju makroekonomski podaci za Hrvatsku u posljednjim godinama, pojavljuje se zanimljiv i pomalo zabrinjavajući obrazac.
Ukupni BDP raste, ali ključni sektori koji bi trebali stvarati dugoročnu stabilnost – industrija i poljoprivreda – rastu znatno sporije.
Istodobno snažno rastu:
- građevinarstvo
- trgovina
- turizam i uslužni sektor
- digitalne usluge
Takva struktura gospodarstva znači da Hrvatska i dalje ostaje izrazito ovisna o turizmu i europskim fondovima.
Programi poput Europske unije financirani kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti trebali su povećati otpornost gospodarstva, no u praksi su dodatno ojačali sektore koji su već dominirali.
U stabilnim vremenima to može izgledati kao uspješan model.
No u razdoblju globalnih kriza takva struktura postaje ranjiva.
Rat i turizam: paradoks koji može ići u korist Hrvatske
Geopolitička nestabilnost, paradoksalno, ponekad može donijeti i neočekivane prilike.
Turisti u kriznim vremenima razmišljaju vrlo pragmatično.
Prvo pitanje glasi: hoću li uopće putovati?
Drugo: gdje je sigurno?
Kada se pojave sukobi u regijama poput Bliskog istoka ili dijela sjeverne Afrike, mnoge destinacije automatski gube privlačnost.
U takvim situacijama države koje se smatraju stabilnima i sigurnima – a nalaze se relativno blizu velikim europskim tržištima – često dobivaju dodatni turistički promet.
Hrvatska se nalazi upravo u toj kategoriji.
Blizina velikih tržišta poput Njemačke, Austrije i Italije, dobra cestovna povezanost i percepcija sigurnosti čine je privlačnom alternativom.
Zbog toga bi, paradoksalno, nestabilnost u drugim dijelovima Mediterana mogla pomoći hrvatskom turizmu.
To ne znači nužno rekordnu sezonu, ali bi moglo spriječiti veće padove.
Poduzetnici kao prava snaga gospodarstva
Unatoč svim slabostima strukture gospodarstva, Hrvatska ima jednu snažnu prednost.
To su poduzetnici.
Diljem zemlje postoje brojni primjeri kompanija i obiteljskih biznisa koji su nastali gotovo ni iz čega, a danas vrijede desetke milijuna eura.
Takve priče pokazuju da ekonomski uspjeh često dolazi iz poduzetničke inicijative, a ne iz političkih strategija.
Za mnoge tvrtke ključni faktori opstanka u krizama su:
- dobro financijsko planiranje
- kontrola likvidnosti
- diverzifikacija poslovanja
- dugoročna otpornost na šokove
To zahtijeva drugačiji mentalitet – manje oslanjanja na državu, a više na vlastitu strategiju i tržište.
Globalna ekonomska i geopolitička kriza još je u fazi razvoja.
Nitko zapravo ne zna koliko će trajati niti kakve će posljedice imati.
No neke stvari već sada postaju jasne:
- kratkoročni šokovi ne opravdavaju nagli rast cijena goriva
- globalnim procesima često upravljaju financijska tržišta, a ne političari
- Europa i dalje traži svoju geopolitičku ulogu
- hrvatsko gospodarstvo ima rast, ali nedovoljnu otpornost
Ipak, unatoč svim slabostima sustava, Hrvatska ima važan adut.
To su ljudi koji znaju stvarati vrijednost čak i u nesigurnim vremenima.
A upravo poduzetništvo, više nego političke deklaracije, često odlučuje hoće li neka ekonomija iz krize izaći slabija – ili jača.
- Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
