ZAGREB, 16. siječanj 2026. – Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora, tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, zastupnici Mosta Ivica Ledenko i Marin Miletić izrazili su načelnu potporu zakonskom prijedlogu, ali su istodobno upozorili na niz ozbiljnih pravnih, proceduralnih i sigurnosnih nedostataka koji bi, kako su istaknuli, mogli dovesti do zloupotreba, manipulacija i dugotrajnih sudskih sporova.
Zastupnik Ivica Ledenko naglasio je kako Most pozdravlja namjeru države da dodatno zaštiti prava civilnih žrtava Domovinskog rata, kao i smanjenje cenzusa invaliditeta s 60 na 20 posto, no upozorio je da zakon u postojećem obliku ostavlja previše prostora za neujednačenu i netransparentnu primjenu.
„U načelu ćemo podržati ovaj zakon, jer smatramo da je dužnost Republike Hrvatske brinuti o civilnim žrtvama Domovinskog rata. Međutim, zakon ima niz ozbiljnih pravnih mana – od nedovoljne preciznosti u dokazivanju statusa, preko slabe zaštite od zloupotrebe, do nepotpune inkluzivnosti prava za dugoročne žrtve“, poručio je Ledenko s govornice.
Posebno se osvrnuo na sporni članak 5., koji propisuje isključenje pripadnika neprijateljskih snaga i njihovih obitelji iz prava predviđenih zakonom. Prema njegovim riječima, problem je što se ta odredba često primjenjuje paušalno, bez obveznih i jasno definiranih dokaza.
„Članak 5. zabranjuje prava pripadnicima neprijateljskih snaga, ali se u praksi primjenjuje bez dovoljno čvrstih dokaza, što otvara prostor za sudske sporove i nepravilnu primjenu. Ako imate 80 odbijenih zahtjeva, a 26 ih ide u sudski postupak, onda to nije 2 posto, nego gotovo svaka treća odluka završava na sudu“, upozorio je Ledenko, dovodeći u pitanje statističke podatke koje je ranije iznio državni tajnik.
Ledenko je također istaknuo kako zakon ne rješava ključno pitanje vjerodostojne provjere statusa, osobito u mješovitim sredinama, te ponovno naglasio potrebu uspostave registra agresora ili barem neovisnog mehanizma provjere.
„Bez registra agresora ili obvezne neovisne provjere, rizik manipulacije u mješovitim zajednicama ostaje izrazito visok. Povjerenstva se često oslanjaju na izjave i dokumentaciju bez rigorozne forenzičke analize, osobito kada je riječ o ozljedama starim 30 godina“, rekao je.
Otvorio je i pitanje priznavanja medicinske dokumentacije nastale na tada privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske.
„Ako se priznaje samo zdravstvena dokumentacija izdana na području pod kontrolom Republike Hrvatske, što je s dokumentima nastalima na privremeno okupiranim područjima? To je bio teritorij Republike Hrvatske i to pitanje mora biti jasno razjašnjeno“, poručio je Ledenko.
Upozorio je i na moguće retroaktivne isplate prava, naglasivši da zakon ne daje jasan odgovor hoće li se prava priznata danas isplaćivati za razdoblje od prije 30 godina, niti kako bi se u tom slučaju obračunavale kamate.
Njegov stranački kolega Marin Miletić u nastavku rasprave dodatno je zaoštrio ton, poručivši kako bi kvalitetan i transparentan registar agresora riješio velik dio prijepora oko primjene zakona.
„Jedan dobar i kvalitetan registar agresora riješio bi puno toga. Država posjeduje određene arhive i popise, ali to mora biti jasnije i sustavnije posloženo“, rekao je Miletić.
Naglasio je kako Most nema nikakvih dvojbi oko potrebe zaštite civila stradalih u ratu, neovisno o nacionalnosti ili vjerskoj pripadnosti.
„Nitko razborit nema ništa protiv toga da se pomogne svakom civilu koji je stradao u ratu – bio on Hrvat, Srbin, Bošnjak ili bilo koje druge nacionalnosti. To nije sporno i zato ćemo ovaj zakon podržati“, istaknuo je.
Međutim, Miletić je naglasio kako Republika Hrvatska preuzima brigu o žrtvama agresije, dok, kako je rekao, agresor nikada nije preuzeo odgovornost za ratnu štetu.
„Srbija nikada nije preuzela odgovornost za razaranja i stradanja koja je nanijela Hrvatskoj. Prema neovisnim stručnim procjenama, ukupna ratna šteta prelazi 250 milijardi eura“, rekao je Miletić, dodavši kako bez pravde nema trajnog mira.
Rasprava je pokazala da, unatoč širokoj političkoj suglasnosti o potrebi zaštite civilnih stradalnika Domovinskog rata, i dalje postoje duboke podjele oko načina provedbe zakona, mehanizama provjere i dugoročnih financijskih i pravnih posljedica koje bi njegova primjena mogla imati.
- Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnjaI ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
- Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezovaU Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
- Otvoren Farm Show 2026 u OsijekuNajveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
- Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
- Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
- Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici HrvatskojPovijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
- Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazumaDatum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
- Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
- Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicijaSvetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
- Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
