ZAGREB, 16. siječanj 2026. – Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora, tijekom rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, zastupnici Mosta Ivica Ledenko i Marin Miletić izrazili su načelnu potporu zakonskom prijedlogu, ali su istodobno upozorili na niz ozbiljnih pravnih, proceduralnih i sigurnosnih nedostataka koji bi, kako su istaknuli, mogli dovesti do zloupotreba, manipulacija i dugotrajnih sudskih sporova.
Zastupnik Ivica Ledenko naglasio je kako Most pozdravlja namjeru države da dodatno zaštiti prava civilnih žrtava Domovinskog rata, kao i smanjenje cenzusa invaliditeta s 60 na 20 posto, no upozorio je da zakon u postojećem obliku ostavlja previše prostora za neujednačenu i netransparentnu primjenu.
„U načelu ćemo podržati ovaj zakon, jer smatramo da je dužnost Republike Hrvatske brinuti o civilnim žrtvama Domovinskog rata. Međutim, zakon ima niz ozbiljnih pravnih mana – od nedovoljne preciznosti u dokazivanju statusa, preko slabe zaštite od zloupotrebe, do nepotpune inkluzivnosti prava za dugoročne žrtve“, poručio je Ledenko s govornice.
Posebno se osvrnuo na sporni članak 5., koji propisuje isključenje pripadnika neprijateljskih snaga i njihovih obitelji iz prava predviđenih zakonom. Prema njegovim riječima, problem je što se ta odredba često primjenjuje paušalno, bez obveznih i jasno definiranih dokaza.
„Članak 5. zabranjuje prava pripadnicima neprijateljskih snaga, ali se u praksi primjenjuje bez dovoljno čvrstih dokaza, što otvara prostor za sudske sporove i nepravilnu primjenu. Ako imate 80 odbijenih zahtjeva, a 26 ih ide u sudski postupak, onda to nije 2 posto, nego gotovo svaka treća odluka završava na sudu“, upozorio je Ledenko, dovodeći u pitanje statističke podatke koje je ranije iznio državni tajnik.
Ledenko je također istaknuo kako zakon ne rješava ključno pitanje vjerodostojne provjere statusa, osobito u mješovitim sredinama, te ponovno naglasio potrebu uspostave registra agresora ili barem neovisnog mehanizma provjere.
„Bez registra agresora ili obvezne neovisne provjere, rizik manipulacije u mješovitim zajednicama ostaje izrazito visok. Povjerenstva se često oslanjaju na izjave i dokumentaciju bez rigorozne forenzičke analize, osobito kada je riječ o ozljedama starim 30 godina“, rekao je.
Otvorio je i pitanje priznavanja medicinske dokumentacije nastale na tada privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske.
„Ako se priznaje samo zdravstvena dokumentacija izdana na području pod kontrolom Republike Hrvatske, što je s dokumentima nastalima na privremeno okupiranim područjima? To je bio teritorij Republike Hrvatske i to pitanje mora biti jasno razjašnjeno“, poručio je Ledenko.
Upozorio je i na moguće retroaktivne isplate prava, naglasivši da zakon ne daje jasan odgovor hoće li se prava priznata danas isplaćivati za razdoblje od prije 30 godina, niti kako bi se u tom slučaju obračunavale kamate.
Njegov stranački kolega Marin Miletić u nastavku rasprave dodatno je zaoštrio ton, poručivši kako bi kvalitetan i transparentan registar agresora riješio velik dio prijepora oko primjene zakona.
„Jedan dobar i kvalitetan registar agresora riješio bi puno toga. Država posjeduje određene arhive i popise, ali to mora biti jasnije i sustavnije posloženo“, rekao je Miletić.
Naglasio je kako Most nema nikakvih dvojbi oko potrebe zaštite civila stradalih u ratu, neovisno o nacionalnosti ili vjerskoj pripadnosti.
„Nitko razborit nema ništa protiv toga da se pomogne svakom civilu koji je stradao u ratu – bio on Hrvat, Srbin, Bošnjak ili bilo koje druge nacionalnosti. To nije sporno i zato ćemo ovaj zakon podržati“, istaknuo je.
Međutim, Miletić je naglasio kako Republika Hrvatska preuzima brigu o žrtvama agresije, dok, kako je rekao, agresor nikada nije preuzeo odgovornost za ratnu štetu.
„Srbija nikada nije preuzela odgovornost za razaranja i stradanja koja je nanijela Hrvatskoj. Prema neovisnim stručnim procjenama, ukupna ratna šteta prelazi 250 milijardi eura“, rekao je Miletić, dodavši kako bez pravde nema trajnog mira.
Rasprava je pokazala da, unatoč širokoj političkoj suglasnosti o potrebi zaštite civilnih stradalnika Domovinskog rata, i dalje postoje duboke podjele oko načina provedbe zakona, mehanizama provjere i dugoročnih financijskih i pravnih posljedica koje bi njegova primjena mogla imati.
- Nove smjernice Europske unije: Zašto nam trebaju zalihe?Objavio: Dražen Jurmanović | 10/11/2026Nove smjernice Europske unije o preživljavanju prva 72 sata krize izazvale su strah i lavinu nagađanja u javnosti. Istražili smo što… Pročitaj više: Nove smjernice Europske unije: Zašto nam trebaju zalihe?
- Pakao u sjeni grada: Kako je nadljudska obrana Bogdanovaca branila Vukovar 1991. do posljednjeg dahaObjavio: Dražen Jurmanović | 10/11/2026Herojska obrana Bogdanovaca bila je ključna za Vukovar 1991. Pročitajte svjedočanstva preživjelih o nadljudskoj borbi, štafeti smrti i krvavom proboju. Borba… Pročitaj više: Pakao u sjeni grada: Kako je nadljudska obrana Bogdanovaca branila Vukovar 1991. do posljednjeg daha
- Zid šutnje oko ukradenih 700.000 eura: Tko će odgovarati za katastrofalni slom sigurnosti u županiji?Objavio: Dražen Jurmanović | 09/11/2026Ova računalna prijevara u Požegi razotkrila je slabosti sustava. Saznajte kako je 700.000 eura javnog novca nestalo u samo jednom BEC… Pročitaj više: Zid šutnje oko ukradenih 700.000 eura: Tko će odgovarati za katastrofalni slom sigurnosti u županiji?
- Pao nakon 30 godina bijega: Skrivao se kao beskućnik u BiH, a sada u Osijeku odgovara za stravičan teror u KarancuObjavio: Dražen Jurmanović | 09/11/2026Savo Joković pao je nakon 30 godina bijega. Saznajte detalje kako će ratni zločin u Karancu napokon dobiti pravosudni epilog u… Pročitaj više: Pao nakon 30 godina bijega: Skrivao se kao beskućnik u BiH, a sada u Osijeku odgovara za stravičan teror u Karancu
- Politički obračun u Saboru: Gospodarski hvalospjevi Vlade nasuprot oporbenim kritikama o padu standarda i lutanjima u vanjskoj politiciObjavio: Dražen Jurmanović | 09/11/2026Novo saborsko aktualno prijepodne donosi žestok politički sukob. Vlada hvali gospodarski rast, a oporba rešeta zbog stambene krize i inflacije. Sutrašnje… Pročitaj više: Politički obračun u Saboru: Gospodarski hvalospjevi Vlade nasuprot oporbenim kritikama o padu standarda i lutanjima u vanjskoj politici
- Dolijao u bijegu na granici: Lažni liječnik harao Slavonijom i Kvarnerom pa pao s ukradenim tisućama!Objavio: Dražen Jurmanović | 09/11/2026Uhićen je lažni liječnik iz Bugarske koji je od starijih osoba na području Slavonije, Baranje i Kvarnera ukrao više od 66.000… Pročitaj više: Dolijao u bijegu na granici: Lažni liječnik harao Slavonijom i Kvarnerom pa pao s ukradenim tisućama!
- Pakao Lepoglave: Dijete koje je skinulo jugoslavensku zastavu s Marjana brutalno ubijeno u samiciObjavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Frane Tente, splitski mladić, umro je u stravičnim mukama u ledu zatvora Lepoglava 1948. Njegov grijeh bio je hrvatski barjak i… Pročitaj više: Pakao Lepoglave: Dijete koje je skinulo jugoslavensku zastavu s Marjana brutalno ubijeno u samici
- Šmrče li se u institucijama? Otvoreni rat Frankovića i sudaca oko kazni za dilere!Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Oštar sukob izvršne vlasti i sudaca otkriva mane pravosuđa. Otkrijte jesu li kazne za dilere uistinu preblage ili statistika skriva pravu… Pročitaj više: Šmrče li se u institucijama? Otvoreni rat Frankovića i sudaca oko kazni za dilere!
- Izdaja koja je ugasila 17 života: Tajna najcrnjeg dana u povijesti 129. brigade HV-aObjavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Draganićki Mrzljaki pamte 8. studenoga 1991. kao najcrnji dan 129. brigade HV-a, kada je zračni napad JNA odnio živote sedamnaestorice hrabrih… Pročitaj više: Izdaja koja je ugasila 17 života: Tajna najcrnjeg dana u povijesti 129. brigade HV-a
- Crni petak neprijateljske avijacije: Epska zamka na Paškom mostu koja je promijenila tijek rataObjavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Saznajte kako je herojska obrana Paškog mosta 1991. spasila jug Hrvatske. Pročitajte sve o padu elitnih aviona JNA i hrabrosti branitelja… Pročitaj više: Crni petak neprijateljske avijacije: Epska zamka na Paškom mostu koja je promijenila tijek rata


