Hrvatske vode scaled

Hrvatske vode: Postupno topljenje snijega ne ugrožava vodotoke, poplavni rizik trenutačno nizak

Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB, 12. siječanj 2026. – Unatoč obilnom snježnom pokrivaču u kontinentalnoj Hrvatskoj, Hrvatske vode poručuju kako su vodostaji stabilni i u niskim domenama. Najavljeno zatopljenje od 13. siječnja donosi postupno topljenje snijega bez značajnog rizika od poplava.

Unatoč obilnom snježnom pokrivaču koji se proteklih tjedana zadržao na velikom dijelu kontinentalne Hrvatske, trenutačna hidrološka situacija u zemlji ocjenjuje se stabilnom i povoljnom. Prema najnovijim podacima Hrvatskih voda, vodostaji na velikoj većini hrvatskih vodotoka nalaze se u domenama niskih do srednje niskih voda, što znači da bi bez većih poteškoća trebali prihvatiti najavljeno pojačano otapanje snijega u idućim danima.

Snijeg je i dalje prisutan na gotovo cijelom području kontinentalne Hrvatske, no njegova visina i prostorna raspodjela upućuju na smanjeni hidrološki rizik. Najviše snijega, prema mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), zabilježeno je na planinskim područjima – na Zavižanu i Sljemenu izmjereno je po 60 centimetara snijega. Na području Gorskog kotara i Like snježni pokrivač u prosjeku se kreće između 20 i 30 centimetara, pri čemu se ističu Plitvička jezera s 30 centimetara, Gračac s 25, Gospić s 24, Ogulin i Delnice s po 20 centimetara snijega.

U središnjoj Hrvatskoj snježni pokrivač je umjeren, ali i dalje prisutan. Hrvatska Kostajnica bilježi 18 centimetara snijega, Karlovac 12, a Sisak 10 centimetara. Na području sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije u prosjeku je izmjereno između 5 i 15 centimetara snijega – Ilok prednjači s 15 centimetara, Krapina ima 12, Varaždin 11, dok je na zagrebačkom aerodromu izmjereno 10 centimetara snijega. U istočnom dijelu zemlje, primjerice u Slavonskom Brodu i Osijeku, visina snijega iznosi oko 7 centimetara.

Posebno je važno naglasiti kako je tijekom prethodnih dana već došlo do znatnog smanjenja visine snježnog pokrivača na većini mjernih postaja u Hrvatskoj. Maksimalne visine snijega zabilježene 7. i 8. siječnja bile su znatno veće – u Gospiću je tada izmjereno čak 51 centimetar snijega, u Ogulinu 39, Karlovcu 29, Iloku 28, dok je u Zagrebu (Maksimir) i Varaždinu snježni pokrivač dosezao 24 centimetra. Ovaj pad jasno upućuje na to da proces topljenja već traje te da se odvija postupno, bez naglih hidroloških opterećenja.

Povoljne okolnosti bilježe se i u slivnim područjima izvan Hrvatske, što je od ključne važnosti za ukupnu hidrološku sigurnost. U Sloveniji se snježni pokrivač u prosjeku kreće između 5 i 15 centimetara – najviše u Črnomlju (16 cm), Celju (13 cm) i Postojni (11 cm), dok Ljubljana bilježi 10 centimetara snijega. Slična situacija je i u Bosni i Hercegovini, gdje su izmjerene vrijednosti od 25 centimetara u Zenici, 24 u Tuzli, dok su u Banjoj Luci, Prijedoru i Bihaću zabilježene znatno niže vrijednosti.

Od utorka, 13. siječnja 2026. godine, prema prognozama DHMZ-a, očekuje se zatopljenje na području cijele Hrvatske, ali i u susjednim zemljama – Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Međutim, meteorolozi i hidrolozi ističu kako se ne radi o naglom i ekstremnom porastu temperatura, već o postupnom zatopljenju koje će omogućiti sporije i kontrolirano topljenje snijega. Maksimalne dnevne temperature zraka u ovom tjednu očekuju se do +10 stupnjeva Celzija, dok će se noćne temperature zadržavati oko 0 stupnjeva, što dodatno smanjuje rizik od naglog dotoka otopljenih voda u vodotoke.

Dodatna olakotna okolnost jest izostanak značajnijih oborina u idućem razdoblju. Prema dostupnim prognozama, u sljedećih sedam dana ne očekuju se veće količine kiše na kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje će prevladavati suho vrijeme. Nešto više oborina moguće je na području Jadrana i uz Jadran, no riječ je o količinama između 5 i 20 milimetara u idućih pet dana, što ne predstavlja ozbiljnije opterećenje za vodni sustav.

Na temelju trenutačno dostupnih podataka i prognoza, Hrvatske vode procjenjuju da najavljeno zatopljenje ne bi trebalo uzrokovati probleme s naglim porastom vodostaja niti povećati rizik od poplava. Ipak, iz ove institucije naglašavaju kako je nužno nastaviti s redovitim i svakodnevnim praćenjem hidroloških i meteoroloških prognoza DHMZ-a. Takav pristup omogućuje pravodobno reagiranje u slučaju eventualnih promjena vremenskih ili hidroloških uvjeta.

Zaključno, iako je snijeg i dalje prisutan na velikom dijelu zemlje, trenutačna kombinacija niskih vodostaja, postupnog zatopljenja i izostanka obilnijih oborina pruža razloge za umjereni optimizam. Sustav obrane od poplava ostaje u stanju pripravnosti, no prema sadašnjim pokazateljima, značajniji problemi se ne očekuju.

Izvor: Hrvatske vode Foto: Hrvatske vode



POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori