U vremenu digitalne hiperprodukcije sadržaja, dezinformacije i manipulativni narativi postaju ozbiljna prijetnja demokraciji, upozorava komunikacijska stručnjakinja Marijana Grbeša.
U svijetu u kojem svakodnevno primamo stotine informacija, pitanje istine više nije jednostavno – postalo je jedno od ključnih društvenih pitanja našeg vremena. U moru dezinformacija, manipulativnih narativa i površnih sadržaja, građani se sve teže snalaze, a demokratski poredak suočava se s ozbiljnim izazovima.
Upravo o toj temi govorila je profesorica Fakulteta političkih znanosti i stručnjakinja za političku komunikaciju i medije, prof. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović, gostujući u emisiji „Druga strana“ na HRT-u, upozorivši kako problem dezinformacija nije nov – ali je danas opasniji nego ikada prije.
Brzina širenja – ključna razlika današnjice
Iako su laži, propaganda i manipulacija postojali kroz cijelu povijest, današnja razlika leži u brzini njihova širenja. Digitalno doba omogućilo je da se neistinite informacije šire gotovo trenutno, dosežući milijune ljudi u svega nekoliko minuta.
„Nije točno da danas ima više dezinformacija nego prije, ali činjenica je da se šire neusporedivo brže“, ističe Grbeša, naglašavajući da su društvene mreže stvorile potpuno novu dinamiku informiranja.
Tehnološka revolucija trebala je omogućiti dostupnost provjerljivih informacija i demokratizaciju javnog prostora. Umjesto toga, društvo se suočilo s paradoksom – nikada više informacija, a nikada manje sigurnosti u njihovu vjerodostojnost.
Manipulativni narativi – istina u službi manipulacije
Posebno opasan oblik komunikacije nisu nužno čiste laži, već tzv. manipulativni narativi. Riječ je o informacijama koje mogu biti djelomično ili potpuno točne, ali su prezentirane na način koji usmjerava javno mišljenje.
Primjerice, tema migracija često se koristi za stvaranje percepcije nepravde ili privilegiranosti određenih skupina. Iako pojedini podaci mogu biti točni, njihov kontekst i način interpretacije oblikuju zaključke koji vode podjelama i nepovjerenju.
Takvi narativi posebno su učinkoviti u političkom prostoru, gdje se koriste za mobilizaciju birača, uključujući i izbore na nacionalnoj i europskoj razini.
Mediji između tržišta i odgovornosti
Iako se često krivnja za širenje dezinformacija prebacuje na društvene mreže, tradicionalni mediji također imaju značajnu ulogu. U utrci za klikovima, gledanošću i oglašivačima, mediji nerijetko posežu za senzacionalizmom i neprovjerenim informacijama.
Jedna od problematičnih praksi je objavljivanje upitnih tvrdnji uz dodatak upitnika – čime se formalno izbjegava odgovornost, ali se istovremeno širi sumnja i dezinformacija.
Takav pristup, upozorava Grbeša, dugoročno urušava povjerenje u medije i doprinosi općem nepovjerenju građana prema informacijama.
Društvene mreže: sloboda ili iluzija?
Društvene mreže često se percipiraju kao prostor slobodne komunikacije, no stvarnost je kompleksnija. Riječ je o privatiziranoj javnoj sferi kojom upravljaju velike korporacije, čiji su algoritmi daleko snažniji filteri od bilo kojeg urednika.
Korisnici su pritom izloženi sadržajima koji su pažljivo oblikovani kako bi zadržali njihovu pažnju – često putem emocionalno nabijenih, polarizirajućih ili senzacionalističkih poruka.
Takav sustav ne samo da potiče širenje dezinformacija, već i stvara ovisnost o sadržaju, što dodatno otežava kritičko promišljanje.
Generacije bez medijskih temelja
Poseban izazov predstavljaju mlađe generacije koje su odrasle u digitalnom okruženju. Njihovi izvori informacija sve češće nisu tradicionalni mediji, već društvene mreže i influenceri.
Pojava tzv. „newsfluencera“ – osoba koje nisu novinari, ali prenose vijesti – dodatno zamagljuje granicu između profesionalnog i neprofesionalnog informiranja.
Istovremeno, Hrvatska se suočava s visokim stupnjem izbjegavanja vijesti. Prema istraživanjima, građani sve češće izbjegavaju informativne sadržaje jer ih doživljavaju negativnima i opterećujućima.
Medijska pismenost – ključ rješenja
Unatoč brojnim inicijativama, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska još uvijek nema sustavno uvedeno obrazovanje o medijskoj pismenosti.
Za razliku od zemalja poput Finske, gdje se medijska pismenost razvija od najranije dobi, hrvatski obrazovni sustav još uvijek ne pruža dovoljno alata mladima za kritičko vrednovanje informacija.
Bez takvog znanja, građani ostaju ranjivi na manipulacije – bilo da dolaze s društvenih mreža, iz medija ili političkog diskursa.
Fact checking – nužan, ali nedostatan alat
Fact checking organizacije predstavljaju jedan od odgovora na širenje dezinformacija, no njihova učinkovitost ima ograničenja. Demantiji rijetko dosegnu isti broj ljudi kao i originalna dezinformacija, a dodatni problem predstavlja nepovjerenje dijela javnosti prema tim inicijativama.
Ipak, unatoč manama, provjera činjenica ostaje jedan od ključnih mehanizama borbe protiv lažnih informacija.
Umjetna inteligencija – nova prijetnja ili prilika?
Razvoj umjetne inteligencije dodatno komplicira situaciju. Alati koji omogućuju brzo i jednostavno stvaranje sadržaja otvaraju prostor za masovnu proizvodnju uvjerljivih, ali lažnih informacija.
U budućnosti bi moglo postati gotovo nemoguće razlikovati stvarne događaje od digitalno generiranih sadržaja, što predstavlja ozbiljan izazov za demokraciju.
No, kako ističe Grbeša, umjetna inteligencija sama po sebi nije problem – ključ je u načinu na koji je koristimo i reguliramo.
Postoji li izlaz iz začaranog kruga?
Unatoč zabrinjavajućim trendovima, stručnjaci naglašavaju da još uvijek postoji prostor za djelovanje. Ključ leži u kombinaciji obrazovanja, regulacije i osobne odgovornosti.
Građanima se savjetuje da:
- provjeravaju izvore informacija
- ne dijele sadržaje bez razmišljanja
- razvijaju kritičko promišljanje
- ograniče utjecaj digitalnih platformi
Jednostavna, ali snažna poruka glasi: usporiti i razmišljati.
Demokracija ovisi o istini
Na kraju, pitanje dezinformacija nije samo pitanje medija ili tehnologije – riječ je o temelju društva. Demokracija ne može opstati bez minimalnog zajedničkog razumijevanja stvarnosti.
Ako svatko ima „svoju istinu“, nestaje prostor za dijalog, a time i za donošenje racionalnih odluka.
U vremenu kada su informacije dostupnije nego ikada, odgovornost za njihovo razumijevanje i provjeru nikada nije bila veća.
Jer, kako upozoravaju stručnjaci, borba protiv dezinformacija nije samo borba za istinu – već i za budućnost demokracije.
Izvor i foto( snimak zaslona) : HRT 4- Druga strana
NAJNOVIJE VIJESTI
- Ustavni sud Republike Hrvatske otvara sjednice za medije!
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Ustavni sud Republike Hrvatske jednoglasno je odlučio otvoriti sjednice za medije te usvojio novi Pravilnik o tonskom snimanju radi veće transparentnosti… Pročitaj više: Ustavni sud Republike Hrvatske otvara sjednice za medije! - Od 6.300 tona soli do kazni od 1.990 eura: Sve što vozači u Slavoniji moraju znati o zimskoj sezoni!
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Počelo je zimsko održavanje cesta u OBŽ. Cesting je spremio 68 vozila i 6.300 tona soli, a policija podsjeća na obveznu… Pročitaj više: Od 6.300 tona soli do kazni od 1.990 eura: Sve što vozači u Slavoniji moraju znati o zimskoj sezoni! - Na dva kotača za vukovarske heroje: Pogledajte kako je izgledao 7. memorijalni maraton „VBR-ovci za Vukovar“
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026U povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Braniteljska udruga biciklista „VBR“ Virovitičko-podravske… Pročitaj više: Na dva kotača za vukovarske heroje: Pogledajte kako je izgledao 7. memorijalni maraton „VBR-ovci za Vukovar“ - Mlinarić kod Plenkovića: Snimimo napokon film Trpinjska cesta
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Saborski zastupnici Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić i Tomislav Josić održali su u Vukovaru konferenciju za novinare ispred Doma hrvatskih branitelja na… Pročitaj više: Mlinarić kod Plenkovića: Snimimo napokon film Trpinjska cesta - Bitka za Vukovar iz prve ruke: Potresne priče heroja iz 1991.
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Bitka za Vukovar kroz autentična svjedočanstva heroja s Trpinjske ceste, Sajmišta i Mitnice. Pročitajte potresne priče vukovarskih branitelja iz 1991. Bitka… Pročitaj više: Bitka za Vukovar iz prve ruke: Potresne priče heroja iz 1991. - Pucali su dok se top nije doslovno užario od vatre: Malo poznata priča o junacima koji su porazili JNA na moru
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Obrana Splita 15. studenoga 1991. godine predstavlja ključni trenutak Domovinskog rata kada su hrabri branitelji s Kašjuna porazili JRM. U povijesti… Pročitaj više: Pucali su dok se top nije doslovno užario od vatre: Malo poznata priča o junacima koji su porazili JNA na moru - Tomislav Debeljak otvoreno o krizi u Brodosplitu, politici i borbi za opstanak
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Vlasnik DIV Grupe i splitskog Brodosplita, Tomislav Debeljak, u iskrenom je i emotivnom intervjuu u podcastu Dnevnik Nove TV s voditeljicom… Pročitaj više: Tomislav Debeljak otvoreno o krizi u Brodosplitu, politici i borbi za opstanak - Hrvatska stranka prava nastavlja s organizacijskim jačanjem: Spremni za nove političke izazove u 2027. godini
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Hrvatska stranka prava održala je sjednicu. Usvojeni su važni planovi, a stranka nastavlja s jačanjem organizacije. U Zagrebu je u subotu,… Pročitaj više: Hrvatska stranka prava nastavlja s organizacijskim jačanjem: Spremni za nove političke izazove u 2027. godini - ‘Sjeme zla’ koje je probudilo Hrvatsku: Iza brojke 12 kriju se bolne sudbine i brutalna izdaja
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – 2026., u povijesnom prostoru rodne kuće nobelovca Lavoslava Ružičke održana je… Pročitaj više: ‘Sjeme zla’ koje je probudilo Hrvatsku: Iza brojke 12 kriju se bolne sudbine i brutalna izdaja - Operacija Uran 1991: Krvavi boj za Petrinju i Banovinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/11/2026Operacija Uran 1991 bila je prva velika napadna akcija HV-a i MUP-a kod Petrinje 14. studenoga 1991. Donosimo detaljan tijek bitke… Pročitaj više: Operacija Uran 1991: Krvavi boj za Petrinju i Banovinu
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda


