U vremenu digitalne hiperprodukcije sadržaja, dezinformacije i manipulativni narativi postaju ozbiljna prijetnja demokraciji, upozorava komunikacijska stručnjakinja Marijana Grbeša.
U svijetu u kojem svakodnevno primamo stotine informacija, pitanje istine više nije jednostavno – postalo je jedno od ključnih društvenih pitanja našeg vremena. U moru dezinformacija, manipulativnih narativa i površnih sadržaja, građani se sve teže snalaze, a demokratski poredak suočava se s ozbiljnim izazovima.
Upravo o toj temi govorila je profesorica Fakulteta političkih znanosti i stručnjakinja za političku komunikaciju i medije, prof. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović, gostujući u emisiji „Druga strana“ na HRT-u, upozorivši kako problem dezinformacija nije nov – ali je danas opasniji nego ikada prije.
Brzina širenja – ključna razlika današnjice
Iako su laži, propaganda i manipulacija postojali kroz cijelu povijest, današnja razlika leži u brzini njihova širenja. Digitalno doba omogućilo je da se neistinite informacije šire gotovo trenutno, dosežući milijune ljudi u svega nekoliko minuta.
„Nije točno da danas ima više dezinformacija nego prije, ali činjenica je da se šire neusporedivo brže“, ističe Grbeša, naglašavajući da su društvene mreže stvorile potpuno novu dinamiku informiranja.
Tehnološka revolucija trebala je omogućiti dostupnost provjerljivih informacija i demokratizaciju javnog prostora. Umjesto toga, društvo se suočilo s paradoksom – nikada više informacija, a nikada manje sigurnosti u njihovu vjerodostojnost.
Manipulativni narativi – istina u službi manipulacije
Posebno opasan oblik komunikacije nisu nužno čiste laži, već tzv. manipulativni narativi. Riječ je o informacijama koje mogu biti djelomično ili potpuno točne, ali su prezentirane na način koji usmjerava javno mišljenje.
Primjerice, tema migracija često se koristi za stvaranje percepcije nepravde ili privilegiranosti određenih skupina. Iako pojedini podaci mogu biti točni, njihov kontekst i način interpretacije oblikuju zaključke koji vode podjelama i nepovjerenju.
Takvi narativi posebno su učinkoviti u političkom prostoru, gdje se koriste za mobilizaciju birača, uključujući i izbore na nacionalnoj i europskoj razini.
Mediji između tržišta i odgovornosti
Iako se često krivnja za širenje dezinformacija prebacuje na društvene mreže, tradicionalni mediji također imaju značajnu ulogu. U utrci za klikovima, gledanošću i oglašivačima, mediji nerijetko posežu za senzacionalizmom i neprovjerenim informacijama.
Jedna od problematičnih praksi je objavljivanje upitnih tvrdnji uz dodatak upitnika – čime se formalno izbjegava odgovornost, ali se istovremeno širi sumnja i dezinformacija.
Takav pristup, upozorava Grbeša, dugoročno urušava povjerenje u medije i doprinosi općem nepovjerenju građana prema informacijama.
Društvene mreže: sloboda ili iluzija?
Društvene mreže često se percipiraju kao prostor slobodne komunikacije, no stvarnost je kompleksnija. Riječ je o privatiziranoj javnoj sferi kojom upravljaju velike korporacije, čiji su algoritmi daleko snažniji filteri od bilo kojeg urednika.
Korisnici su pritom izloženi sadržajima koji su pažljivo oblikovani kako bi zadržali njihovu pažnju – često putem emocionalno nabijenih, polarizirajućih ili senzacionalističkih poruka.
Takav sustav ne samo da potiče širenje dezinformacija, već i stvara ovisnost o sadržaju, što dodatno otežava kritičko promišljanje.
Generacije bez medijskih temelja
Poseban izazov predstavljaju mlađe generacije koje su odrasle u digitalnom okruženju. Njihovi izvori informacija sve češće nisu tradicionalni mediji, već društvene mreže i influenceri.
Pojava tzv. „newsfluencera“ – osoba koje nisu novinari, ali prenose vijesti – dodatno zamagljuje granicu između profesionalnog i neprofesionalnog informiranja.
Istovremeno, Hrvatska se suočava s visokim stupnjem izbjegavanja vijesti. Prema istraživanjima, građani sve češće izbjegavaju informativne sadržaje jer ih doživljavaju negativnima i opterećujućima.
Medijska pismenost – ključ rješenja
Unatoč brojnim inicijativama, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska još uvijek nema sustavno uvedeno obrazovanje o medijskoj pismenosti.
Za razliku od zemalja poput Finske, gdje se medijska pismenost razvija od najranije dobi, hrvatski obrazovni sustav još uvijek ne pruža dovoljno alata mladima za kritičko vrednovanje informacija.
Bez takvog znanja, građani ostaju ranjivi na manipulacije – bilo da dolaze s društvenih mreža, iz medija ili političkog diskursa.
Fact checking – nužan, ali nedostatan alat
Fact checking organizacije predstavljaju jedan od odgovora na širenje dezinformacija, no njihova učinkovitost ima ograničenja. Demantiji rijetko dosegnu isti broj ljudi kao i originalna dezinformacija, a dodatni problem predstavlja nepovjerenje dijela javnosti prema tim inicijativama.
Ipak, unatoč manama, provjera činjenica ostaje jedan od ključnih mehanizama borbe protiv lažnih informacija.
Umjetna inteligencija – nova prijetnja ili prilika?
Razvoj umjetne inteligencije dodatno komplicira situaciju. Alati koji omogućuju brzo i jednostavno stvaranje sadržaja otvaraju prostor za masovnu proizvodnju uvjerljivih, ali lažnih informacija.
U budućnosti bi moglo postati gotovo nemoguće razlikovati stvarne događaje od digitalno generiranih sadržaja, što predstavlja ozbiljan izazov za demokraciju.
No, kako ističe Grbeša, umjetna inteligencija sama po sebi nije problem – ključ je u načinu na koji je koristimo i reguliramo.
Postoji li izlaz iz začaranog kruga?
Unatoč zabrinjavajućim trendovima, stručnjaci naglašavaju da još uvijek postoji prostor za djelovanje. Ključ leži u kombinaciji obrazovanja, regulacije i osobne odgovornosti.
Građanima se savjetuje da:
- provjeravaju izvore informacija
- ne dijele sadržaje bez razmišljanja
- razvijaju kritičko promišljanje
- ograniče utjecaj digitalnih platformi
Jednostavna, ali snažna poruka glasi: usporiti i razmišljati.
Demokracija ovisi o istini
Na kraju, pitanje dezinformacija nije samo pitanje medija ili tehnologije – riječ je o temelju društva. Demokracija ne može opstati bez minimalnog zajedničkog razumijevanja stvarnosti.
Ako svatko ima „svoju istinu“, nestaje prostor za dijalog, a time i za donošenje racionalnih odluka.
U vremenu kada su informacije dostupnije nego ikada, odgovornost za njihovo razumijevanje i provjeru nikada nije bila veća.
Jer, kako upozoravaju stručnjaci, borba protiv dezinformacija nije samo borba za istinu – već i za budućnost demokracije.
Izvor i foto( snimak zaslona) : HRT 4- Druga strana
NAJNOVIJE VIJESTI
- USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH - Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave
Uz polaganje vijenaca, sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i najavu snažnog investicijskog ciklusa, danas je svečano započeo Dan Osječko-baranjske županije. I dok čelnici Županije i… Pročitaj više: Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave - Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
Najava humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona krajem kolovoza u Gradu Heroju pokazala je da domoljublje briše političke podjele, ali i ponovno ogolila one kojima hrvatski… Pročitaj više: Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
