U vremenu digitalne hiperprodukcije sadržaja, dezinformacije i manipulativni narativi postaju ozbiljna prijetnja demokraciji, upozorava komunikacijska stručnjakinja Marijana Grbeša.
U svijetu u kojem svakodnevno primamo stotine informacija, pitanje istine više nije jednostavno – postalo je jedno od ključnih društvenih pitanja našeg vremena. U moru dezinformacija, manipulativnih narativa i površnih sadržaja, građani se sve teže snalaze, a demokratski poredak suočava se s ozbiljnim izazovima.
Upravo o toj temi govorila je profesorica Fakulteta političkih znanosti i stručnjakinja za političku komunikaciju i medije, prof. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović, gostujući u emisiji „Druga strana“ na HRT-u, upozorivši kako problem dezinformacija nije nov – ali je danas opasniji nego ikada prije.
Brzina širenja – ključna razlika današnjice
Iako su laži, propaganda i manipulacija postojali kroz cijelu povijest, današnja razlika leži u brzini njihova širenja. Digitalno doba omogućilo je da se neistinite informacije šire gotovo trenutno, dosežući milijune ljudi u svega nekoliko minuta.
„Nije točno da danas ima više dezinformacija nego prije, ali činjenica je da se šire neusporedivo brže“, ističe Grbeša, naglašavajući da su društvene mreže stvorile potpuno novu dinamiku informiranja.
Tehnološka revolucija trebala je omogućiti dostupnost provjerljivih informacija i demokratizaciju javnog prostora. Umjesto toga, društvo se suočilo s paradoksom – nikada više informacija, a nikada manje sigurnosti u njihovu vjerodostojnost.
Manipulativni narativi – istina u službi manipulacije
Posebno opasan oblik komunikacije nisu nužno čiste laži, već tzv. manipulativni narativi. Riječ je o informacijama koje mogu biti djelomično ili potpuno točne, ali su prezentirane na način koji usmjerava javno mišljenje.
Primjerice, tema migracija često se koristi za stvaranje percepcije nepravde ili privilegiranosti određenih skupina. Iako pojedini podaci mogu biti točni, njihov kontekst i način interpretacije oblikuju zaključke koji vode podjelama i nepovjerenju.
Takvi narativi posebno su učinkoviti u političkom prostoru, gdje se koriste za mobilizaciju birača, uključujući i izbore na nacionalnoj i europskoj razini.
Mediji između tržišta i odgovornosti
Iako se često krivnja za širenje dezinformacija prebacuje na društvene mreže, tradicionalni mediji također imaju značajnu ulogu. U utrci za klikovima, gledanošću i oglašivačima, mediji nerijetko posežu za senzacionalizmom i neprovjerenim informacijama.
Jedna od problematičnih praksi je objavljivanje upitnih tvrdnji uz dodatak upitnika – čime se formalno izbjegava odgovornost, ali se istovremeno širi sumnja i dezinformacija.
Takav pristup, upozorava Grbeša, dugoročno urušava povjerenje u medije i doprinosi općem nepovjerenju građana prema informacijama.
Društvene mreže: sloboda ili iluzija?
Društvene mreže često se percipiraju kao prostor slobodne komunikacije, no stvarnost je kompleksnija. Riječ je o privatiziranoj javnoj sferi kojom upravljaju velike korporacije, čiji su algoritmi daleko snažniji filteri od bilo kojeg urednika.
Korisnici su pritom izloženi sadržajima koji su pažljivo oblikovani kako bi zadržali njihovu pažnju – često putem emocionalno nabijenih, polarizirajućih ili senzacionalističkih poruka.
Takav sustav ne samo da potiče širenje dezinformacija, već i stvara ovisnost o sadržaju, što dodatno otežava kritičko promišljanje.
Generacije bez medijskih temelja
Poseban izazov predstavljaju mlađe generacije koje su odrasle u digitalnom okruženju. Njihovi izvori informacija sve češće nisu tradicionalni mediji, već društvene mreže i influenceri.
Pojava tzv. „newsfluencera“ – osoba koje nisu novinari, ali prenose vijesti – dodatno zamagljuje granicu između profesionalnog i neprofesionalnog informiranja.
Istovremeno, Hrvatska se suočava s visokim stupnjem izbjegavanja vijesti. Prema istraživanjima, građani sve češće izbjegavaju informativne sadržaje jer ih doživljavaju negativnima i opterećujućima.
Medijska pismenost – ključ rješenja
Unatoč brojnim inicijativama, stručnjaci upozoravaju da Hrvatska još uvijek nema sustavno uvedeno obrazovanje o medijskoj pismenosti.
Za razliku od zemalja poput Finske, gdje se medijska pismenost razvija od najranije dobi, hrvatski obrazovni sustav još uvijek ne pruža dovoljno alata mladima za kritičko vrednovanje informacija.
Bez takvog znanja, građani ostaju ranjivi na manipulacije – bilo da dolaze s društvenih mreža, iz medija ili političkog diskursa.
Fact checking – nužan, ali nedostatan alat
Fact checking organizacije predstavljaju jedan od odgovora na širenje dezinformacija, no njihova učinkovitost ima ograničenja. Demantiji rijetko dosegnu isti broj ljudi kao i originalna dezinformacija, a dodatni problem predstavlja nepovjerenje dijela javnosti prema tim inicijativama.
Ipak, unatoč manama, provjera činjenica ostaje jedan od ključnih mehanizama borbe protiv lažnih informacija.
Umjetna inteligencija – nova prijetnja ili prilika?
Razvoj umjetne inteligencije dodatno komplicira situaciju. Alati koji omogućuju brzo i jednostavno stvaranje sadržaja otvaraju prostor za masovnu proizvodnju uvjerljivih, ali lažnih informacija.
U budućnosti bi moglo postati gotovo nemoguće razlikovati stvarne događaje od digitalno generiranih sadržaja, što predstavlja ozbiljan izazov za demokraciju.
No, kako ističe Grbeša, umjetna inteligencija sama po sebi nije problem – ključ je u načinu na koji je koristimo i reguliramo.
Postoji li izlaz iz začaranog kruga?
Unatoč zabrinjavajućim trendovima, stručnjaci naglašavaju da još uvijek postoji prostor za djelovanje. Ključ leži u kombinaciji obrazovanja, regulacije i osobne odgovornosti.
Građanima se savjetuje da:
- provjeravaju izvore informacija
- ne dijele sadržaje bez razmišljanja
- razvijaju kritičko promišljanje
- ograniče utjecaj digitalnih platformi
Jednostavna, ali snažna poruka glasi: usporiti i razmišljati.
Demokracija ovisi o istini
Na kraju, pitanje dezinformacija nije samo pitanje medija ili tehnologije – riječ je o temelju društva. Demokracija ne može opstati bez minimalnog zajedničkog razumijevanja stvarnosti.
Ako svatko ima „svoju istinu“, nestaje prostor za dijalog, a time i za donošenje racionalnih odluka.
U vremenu kada su informacije dostupnije nego ikada, odgovornost za njihovo razumijevanje i provjeru nikada nije bila veća.
Jer, kako upozoravaju stručnjaci, borba protiv dezinformacija nije samo borba za istinu – već i za budućnost demokracije.
Izvor i foto( snimak zaslona) : HRT 4- Druga strana
NAJNOVIJE VIJESTI
- Od logoraša do žrtve montiranog procesa: Neispričana priča o čovjeku koji je 13 godina nosio najtežu stigmu.
Bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo predstavlja najkompleksniji politički fenomen. Pročitajte veliku istragu o njegovom usponu, zatvoru i pravosudnoj drami. Politička i životna putanja bivšeg gradonačelnika… Pročitaj više: Od logoraša do žrtve montiranog procesa: Neispričana priča o čovjeku koji je 13 godina nosio najtežu stigmu. - Dan Općine Bilje: Od suza povratka 1997. do nevjerojatnog uspona i baranjskog bisera
Sedamnaesti srpnja nije samo datum na kalendaru; to je trenutak kada je Općina Bilje ponovno rođena. Od emotivnog povratka prognanika 1997. godine do danas, ova… Pročitaj više: Dan Općine Bilje: Od suza povratka 1997. do nevjerojatnog uspona i baranjskog bisera - Opasne laži u centru Zagreba: Kako se “Srpski svet” pakira u celofan ljudskih prava
Nedavna zagrebačka tribina pokušala je uvjeriti javnost da su srpski snajperisti iz 1991. godine tek medijska laž i fantomska prijetnja. Tko hrvatskim novcem financira ovakvo… Pročitaj više: Opasne laži u centru Zagreba: Kako se “Srpski svet” pakira u celofan ljudskih prava - Apsolutni potop oporbe i moć krupnog kapitala: Otkrivamo tko zapravo financira političare u Hrvatskoj!
Političke donacije oduvijek predstavljaju neuralgičnu točku i najpreciznije ogledalo svakog suvremenog demokratskog sustava. Najnoviji financijski izvještaji Državnog izbornog povjerenstva (DIP) za prvu polovicu 2026. godine… Pročitaj više: Apsolutni potop oporbe i moć krupnog kapitala: Otkrivamo tko zapravo financira političare u Hrvatskoj! - Pala maska: Kako je osuđeni ratni zločinac godinama vodio dvostruki život u hrvatskoj politici
Bivši lokalni političar i snajperist paravojnih postrojbi, Dragutin Ćelap, nepravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora zbog bešćutnog ratnog zločina nad nenaoružanim civilom. Presuda Županijskog… Pročitaj više: Pala maska: Kako je osuđeni ratni zločinac godinama vodio dvostruki život u hrvatskoj politici - Pronađene avionske bombe kod Batine: Zbog velike opasnosti uništavaju se na samom mjestu pronalaska!
Na obali Dunava kod Batine pronađene su dvije avionske bombe iz Drugog svjetskog rata. Zbog velike opasnosti, policija provodi stroge mjere osiguranja i njihovog uništenja… Pročitaj više: Pronađene avionske bombe kod Batine: Zbog velike opasnosti uništavaju se na samom mjestu pronalaska! - Skandal na obali: Pretukli sezonskog radnika, vlasnik ignorira upite, a spominju se i veze s ministrom!
Brutalan napad na studente u Novom Vinodolskom, koji su tijekom ljetnih mjeseci pošteno zarađivali za svoj kruh i obrazovanje, ogolio je svu surovost s kojom… Pročitaj više: Skandal na obali: Pretukli sezonskog radnika, vlasnik ignorira upite, a spominju se i veze s ministrom! - Rasplet afere stoljeća: Svi priznaju krivnju i spašavaju sebe, Todorić na sud ide potpuno sam!
Slučaj Agrokor ponovno potresa javnost! Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg vlasnika koncerna Ivice Todorića i revizora Olivija Discordije, tereteći… Pročitaj više: Rasplet afere stoljeća: Svi priznaju krivnju i spašavaju sebe, Todorić na sud ide potpuno sam! - Od ruskih helikoptera i jacuzzija do zatvora: Pao moćni šef nabave MORH-a, a presudile mu – vojne čizme!
Nova uhićenja u MORH-u! Uskok i vojna policija priveli su bivšeg šefa nabave zbog sumnje u namještanje višemilijunskih natječaja. ZAGREB – U zajedničkoj i strogo… Pročitaj više: Od ruskih helikoptera i jacuzzija do zatvora: Pao moćni šef nabave MORH-a, a presudile mu – vojne čizme! - Riješen slučaj koji je uznemirio Bukovlje: Istina o ljudskim kostima iz šume potpuno je iznenadila mještane!
Nakon što su u javnosti počele kružiti razne spekulacije o podrijetlu ljudskih ostataka pronađenih u šumi kod naselja Ježevik, oglasili su se policija i Ministarstvo… Pročitaj više: Riješen slučaj koji je uznemirio Bukovlje: Istina o ljudskim kostima iz šume potpuno je iznenadila mještane!
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
