Na današnji dan, 26. travnja 1971. godine, u Rijeci je rođen Franko Lohajner, opatijski dragovoljac i jedan od istinskih, a nepravedno zanemarenih heroja Domovinskog rata. Njegov životni put, prekinut u ranim dvadesetima, svjedočanstvo je o nevjerojatnoj hrabrosti hrvatske mladosti koja je školske klupe i fakultetske amfiteatre preko noći zamijenila rovovima.
Kultura sjećanja opstaje samo ako neprestano oživljavamo priče o onima koji su za našu slobodu dali ono najvrjednije. Franko Lohajner bio je upravo to – simbol mladića pred kojima je stajala blistava budućnost, a koji su bez kalkulacija odabrali obranu domovine.
Mladić pred kojim je stajao svijet
Franko je bio iznimno inteligentan i darovit mladić. Odrastajući na Kvarneru, po završetku srednje škole bio je među prvima na upisnoj listi za Ugostiteljski fakultet u Rijeci. No, umjesto indeksa i studentskog života, njegova je mladost imala drugačiji scenarij. Svoje fakultetske obveze stavio je na čekanje jer se morao odazvati pozivu u JNA, koju odslužuje do konca 1990. godine.
Nakon izlaska iz JNA, svjestan burnih političkih previranja i nadolazeće agresije na Hrvatsku, Franko se odmah politički aktivira. Njegovo srce i domoljublje nisu mu dopuštali da mirno promatra kako se nadvijaju tamni oblaci nad njegovom domovinom.
Od Rakitja do vukovarskih heroja
U jesen 1991. godine, kada su bitke u Hrvatskoj dosezale svoj vrhunac, ovaj mladi Opatijac donosi sudbonosnu odluku. Kao dragovoljac kreće prema istočnoj Slavoniji, sa željom da pomogne u obrani Vukovara. Zbog strogog obruča i pada grada, u sam Vukovar ne uspijeva ući, ali se ne vraća kući. Pristupa legendarnoj 204. vukovarskoj brigadi (okupljenoj u Rakitju) i time neraskidivo veže svoj ratni put s preživjelim vukovarskim herojima.
Zajedno sa svojim vukovarskim suborcima, Franko prolazi teška ratišta, uključujući i borbe u zadarskom zaleđu, pokazujući iznimnu srčanost i vojničku vještinu.
Kobni 10. travnja na Kupresu
U proljeće 1992. godine, ratni vihor seli se i na prostor Bosne i Hercegovine. Franko sa svojom postrojbom odlazi u obranu Kupresa. Za pripadnike 204. brigade, 10. travnja 1992. bio je jedan od najcrnijih dana.
Tog je dana Kupres obavila teška i gusta magla, a vidljivost je bila minimalna. U strahovitom napadu oklopnih snaga i tenkova neprijatelja, Franko i njegovi suborci našli su se u gotovo bezizlaznoj situaciji. Prema svjedočanstvima suboraca, boreći se do zadnjeg trenutka i na prvoj crti vatre, Franko Lohajner poginuo je od neprijateljske granate iz tenka, nakon što je i sam pružio žestok otpor iz ručnog bacača.
Evo svjedočanstva Drage Stanića o tom danu (pripadnik Studenstske bojne koja je branila Kupres):
” Svanuo je taj 10. travnja. Bili smo na položajima. Vrijeme se pogoršavalo, počeo je padati snijeg. Iz pravca Kupresa smo ugledali kolonu tenkova. Naši su! – govorili smo i tomu se nadali. Sve dok iz prvoga tenka nije suknuo plamen i ta granata je raznijela jedan od bagera koji su utvrđivali naše položaje kod benzinske crpke u Kupreškome polju. Tada je nastao pakao! Stotine granata je padalo po našim položajima. Tenkovi su uništili i benzinsku crpku i sva vozila dolje i naše pripadnike koji su iz pravca Šujice i Tomislavgrada pokušavali doći u pomoć te Vukovarce koji su na tome dijelu bojišnice izginuli (među njima su bili i sin Blage Zadre, Robert te heroj Andrija Marić i još mnogo hrabrih junaka koji nakon pakla Vukovara nisu preživjeli pakao Kupresa).“
Uz Franka, na Kupresu je tog dana poginula cijela jedna plejada heroja 204. brigade, među kojima su bili Andrija Marić, Robert Zadro, Anton Brkan, Dražen Kiš, Zdenko Marjanović, Kruno Zmajlović, Šime Mađarević, Milan Berton, Denis Mihalić, Ivica Špišić, Marek Pamula, Leon Ogorodnikov, Vasil Šapirov i Giat Bandanev.
Povratak kući i trajno sjećanje
Priča o Franku Lohajneru dobila je svoj bolni, ali dostojanstveni epilog tek godinama kasnije. Nakon dugog traženja i neizvjesnosti, njegovi posmrtni ostaci identificirani su uz pomoć DNA analize na Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu. Svoj konačni mir Franko je pronašao 7. ožujka 2001. godine, kada je uz najviše vojne počasti pokopan na groblju u Klani.
Danas, njegovo ime stoji uklesano na spomen-ploči u holu sportske dvorane “Marino Cvetković” u Opatiji, rame uz rame s ostalim opatijskim braniteljima koji su položili živote na oltar domovine.
O Franku je na svom blogu pisala Marija Juračić:
„Franko je bio srčan mladić. Istovremeno i blag i strastven i sve što je činio, činio je sa srcem. Tako je volio i tako je radio. Nije mu bilo teško u ljetnim mjesecima nositi prtljagu turista za napojnicu, ali je nalazio vremena i za djevojke i društvo prijatelja. U tim zbunjujućim vremenima, on je dobro znao što želi učiniti”, navodi Marija Juračić.
Prisjećajući se Franka Lohajnera na dan njegovog rođenja, ne sjećamo se samo jednog tragično ugašenog mladog života. Slavimo nevjerojatnu snagu duha dečka s Kvarnera koji je svoj neostvareni studentski san i miran život na obali zamijenio maglovitim, krvavim stazama Kupresa, postavši tako trajnim simbolom onoga što znači bezuvjetno voljeti svoju domovinu.
- Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe
Prije točno 40 godina, svijet je svjedočio trenutku koji će zauvijek promijeniti percepciju nuklearne energije. U ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986., reaktor broj četiri… Pročitaj više: Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe - Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu
Na današnji dan, 26. travnja 1971. godine, u Rijeci je rođen Franko Lohajner, opatijski dragovoljac i jedan od istinskih, a nepravedno zanemarenih heroja Domovinskog rata.… Pročitaj više: Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu - Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika
VATIKAN, 26. travanj 2026. – U srcu kršćanstva, pod velebnim svodovima Bazilike svetog Petra, na Nedjelju Dobrog Pastira, Papa Lav XIV. zaredio je desetoricu novih… Pročitaj više: Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika - Agresija na Vitez i Busovaču 1992.
Mali Uskrs 1992.: Dan kada je ratni vihor zahvatio Vitez i Busovaču Na današnji dan, 26. travnja 1992. godine, blagdanski mir Malog Uskrsa u Srednjoj… Pročitaj više: Agresija na Vitez i Busovaču 1992. - Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu
WASHINGTON, D.C. — Subotnja večer dopisnika Bijele kuće prekinuta je dramatičnim oružanim napadom kada je muškarac s više komada oružja pokušao probiti sigurnosnu kontrolnu točku.… Pročitaj više: Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu - Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a
Val poskupljenja ne jenjava, a udar na kućne budžete hrvatskih građana sve je snažniji. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) svakodnevno pristižu pritužbe na rapidan… Pročitaj više: Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a - Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora
Dubrovnik se ponovno potvrđuje kao središte svjetske diplomacije. Povodom predstojećeg sastanka na vrhu Inicijative triju mora, koji će se održati 28. i 29. travnja, grad… Pročitaj više: Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora - Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija!
Gostujući na svečanoj sjednici povodom 33. obljetnice Općine Stari Mikanovci, predsjednik Republike Zoran Milanović poslao je ozbiljno upozorenje o stanju hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je kako… Pročitaj više: Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija! - Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!”
Oko tisuću prosvjednika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se u Sisku kako bi izrazilo snažno nezadovoljstvo planiranim mega investicijama koje, prema njihovim tvrdnjama, prijete pretvaranjem… Pročitaj više: Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!” - Špiček u Čepinu: 800 štrudli od kupusa za mještane
Tradicionalni Proljetni festival u Čepinu i ove je godine oduševio posjetitelje bogatom ponudom, a glavna zvijezda manifestacije bila je jedinstvena slavonsko-zagorska štrudla s autohtonim čepinskim… Pročitaj više: Špiček u Čepinu: 800 štrudli od kupusa za mještane
DOMOVINSKI RAT
IZBOR UREDNIKA
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
