ZAGREB – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković ugostio je u Banskim dvorima polaznike pete generacije Ljetne škole “Domovina”. Pred mladim Hrvatima pristiglima iz prekomorskih zemalja – od Australije i Novog Zelanda, preko Južne Amerike, do Sjedinjenih Američkih Država i Kanade – premijer je snažno naglasio važnost očuvanja nacionalnog identiteta, predstavio im vizuru moderne Hrvatske u 2026. godini te uputio otvoren poziv na povratak u domovinu.
Ovaj hvalevrijedan program, nastao u suradnji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka ( ACAP), okuplja mlade pripadnike hrvatskog iseljeništva u dobi od 18 do 30 godina, pružajući im jedinstvenu priliku za upoznavanje s prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom Hrvatske.
Susretu su, uz premijera, nazočili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografske revitalizacije i iseljeništva Ivan Šipić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Otvorena vrata za povratak
Uvodno se okupljenima obratio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuvši kako Vlada od prvog dana svog mandata pokazuje veliku odgovornost i otvorenost prema hrvatskom iseljeništvu.

“Vlada kontinuirano radi na tome da vam olakša stjecanje državljanstva kroz Zakon o hrvatskom državljanstvu, kroz različite stipendije koje vam omogućuju učenje hrvatskog jezika te kroz kvote za studiranje na hrvatskim sveučilištima. Ti su vam projekti omogućili da se približite hrvatskom identitetu i kulturi,” naglasio je Milas.
Državni tajnik je polaznicima poručio kako su upravo oni budući nositelji hrvatske zajednice u iseljeništvu, izrazivši nadu da će im ovo iskustvo stvoriti nezaboravne uspomene. “Nadam se da će vas ovo iskustvo potaknuti ne samo da se vraćate u Hrvatsku, već možda i da donesete odluku o povratku i životu ovdje,” zaključio je.
“Hrvatska nikada nije bila samo država”

Posebno emotivan trenutak susreta bilo je obraćanje Marije Mandić, mlade polaznice iz Australije, čiji su roditelji tijekom rata izbjegli iz Kraljeve Sutjeske u Sydney. Kroz svoju osobnu priču, Marija je dočarala što za mlade u dijaspori znači hrvatski identitet.
“Kada su me zamolili da danas govorim, počela sam razmišljati o tome što je za mene, dok sam odrastala, značilo biti Hrvatica. Odgovor je bio iznenađujuće jednostavan. Hrvatska nikada nije bila samo država. Hrvatska je bila nedjeljna misa, obitelj okupljena oko stola, majčina svježe pečena pita i zvuci hrvatske glazbe na obiteljskim slavljima,” ispričala je Marija, dodavši kako je domovina za nju odanost, žrtva, vjera i obitelj – nešto što nije morala postati, već nešto što je naslijedila.
Osvrnuvši se na protekli tjedan, tijekom kojeg su mladi iz dijaspore posjetili stoljetne gradove poput Dubrovnika, Knina i Splita, istaknula je kako je na takvim mjestima nemoguće ne osjetiti težinu povijesti. Ipak, ono što je ostavilo najdublji trag jesu sami ljudi.
Polaznici su stigli s različitih strana svijeta – iz Australije, Novog Zelanda, SAD-a, Kanade, Argentine, Perua, Bolivije i Kolumbije. Govore različitim jezicima i imaju različite naglaske, no Marija ističe da ih veže nešto mnogo dublje od geografije: zajednička priča o djedovima i bakama koji su sve ostavili za sobom i roditeljima koji su naporno radili kako bi sačuvali jezik, vjeru i identitet.
Pogled u budućnost
Prisjetivši se posjeta domu Ivana Meštrovića, Marija je citirala njegove riječi koje su je duboko dojmile: “Narod je otac, a domovina majka koje treba voljeti, pa ma kakvi bili, voljeti utoliko više ukoliko su skromni, mali, siromašni.”
Svoj je govor zaključila snažnom porukom o budućnosti hrvatskog iseljeništva, zahvalivši Vladi i premijeru Plenkoviću na ulaganju u mlade.
“Danas u ovoj prostoriji vidim budućnost hrvatske dijaspore. Vidim mlade ljude koji žele učiti jezik, razumjeti povijest, sačuvati tradiciju i vratiti se u Hrvatsku. Hrvatska priča nije završila kada su naši djedovi i bake ušli na brod ili zrakoplov. Nastavila se u domovima, crkvama, nogometnim klubovima i folklornim društvima diljem svijeta. Moja posljednja poruka danas je jednostavna: Nemojte prestati vjerovati u nas, jer mi nikada nismo prestali vjerovati u Hrvatsku.”
Premijer Plenković : “Došli ste u snažnu Hrvatsku, vratite se i dajte svoj doprinos!”

Osvrćući se na nedavno održani, prvi po redu Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, premijer je istaknuo kako Vlada u svom trećem mandatu kontinuirano provodi politiku jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske, oslanjajući se na temelje koje je postavio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Plenković je okupljenoj mladeži pojasnio kako Hrvatska danas strateški brine o tri ključne skupine svojih sunarodnjaka izvan granica:
- Hrvatima u Bosni i Hercegovini: Gdje su konstitutivan i ravnopravan narod te najvažnija poveznica dviju država, što je potvrđeno i nedavnim potpisivanjem novog ugovora u Sarajevu.
- Hrvatskim nacionalnim manjinama: Koje autohtono žive u 12 europskih zemalja u bližem i širem susjedstvu.
- Hrvatskoj dijaspori: Potomcima iseljenika koji su domovinu napuštali kroz posljednjih 200 godina.
Premijer je iskoristio priliku kako bi odao posebno priznanje njihovim precima, koji su u iznimno teškim vremenima, bez moderne tehnologije i u doba kada Hrvatska nije bila neovisna država, uspjeli sačuvati svoje korijene.
“Zaista smo zahvalni vama kao mladima koji sada pokazujete interes za svojom domovinom, ali još više vašim roditeljima, djedovima, bakama i pradjedovima. Upravo je njihova snaga sačuvala vaš identitet, našu tradiciju i kulturu u manje organiziranim uvjetima,” emotivno je poručio predsjednik Vlade.
Hrvatska u 2026. godini: Ostvareni ciljevi i rekordna zaposlenost
U svom obraćanju, Plenković je mladima nastojao približiti sliku današnje, moderne Hrvatske, koja se nalazi u svojoj 35. godini samostalnosti i međunarodnog priznanja. Naglasio je kako je država u protekla tri i pol desetljeća ostvarila sve svoje ključne nacionalne ciljeve – od pobjede u Domovinskom ratu i mirne reintegracije, do ulaska u NATO, Europsku uniju, schengenski prostor i europodručje, uz skori ulazak u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
“To znači da ste došli u Hrvatsku koja je snažna. Koja ima pulsirajuću ekonomiju s rastom zadnje dvadeset i jedno tromjesečje. Sa zaposlenošću koja je dosegnula 1.750.000 ljudi i nezaposlenošću od oko 60.000, što je ispod prirodne stope od četiri posto – to je apsolutni rekord u suvremenoj Hrvatskoj,” naglasio je Plenković.
Istaknuo je i kako Vlada trenutno provodi velike reformske procese usmjerene na jačanje obrazovanja, zdravstva, pravosuđa te ravnomjerni regionalni razvoj, uz poseban naglasak na obranu u svjetlu novih globalnih sigurnosnih okolnosti.
Demografska obnova kao nacionalni prioritet
Kao ključni problem s kojim se hrvatski narod suočava u posljednjih sedamdeset godina, premijer je izdvojio demografsku revitalizaciju. Pozvao je mlade da svoja iskustva iz Ljetne škole “Domovina” pretvore u trajnu vezu s Hrvatskom.
“Bilo bi nam drago da se dio vas odluči vratiti u Hrvatsku i da s novim entuzijazmom i energijom date svoj doprinos demografskoj obnovi Hrvatske. Za to ove godine ulažemo više nego ikada prije – proračun resornog ministarstva iznosi oko 820 milijuna eura,” pojasnio je premijer, apelirajući na mlade stručnjake iz dijaspore.
Na samom kraju, predsjednik Vlade zahvalio je diplomatsko-konzularnoj mreži te hrvatskim katoličkim misijama diljem svijeta koje nesebično čuvaju vjeru i tradiciju. Kao trajnu uspomenu na ovaj susret, polaznicima su uručeni prigodni pokloni, među kojima i knjiga predstojnika Ureda premijera, Zvonimira Frke-Petešića, povratnika iz Francuske, koja kroz trideset priča donosi dublji uvid u bogatu povijest i identitet njihove domovine.
Foto: Vlada RH
- Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina!
U sklopu ovogodišnjih Petrijevačkih žetvenih svečanosti održani su tradicionalni 18. Dani meda u Valpovštini, stručni skup koji je okupio brojne domaće pčelare i nacionalne stručnjake… Pročitaj više: Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina! - Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava
Tradicionalni, sedmi po redu biciklistički maraton VBR uspješno je povezao Slatinu i Osijek, odajući počast herojima Domovinskog rata i legendarnom civilnom otporu. OSIJEK / SLATINA… Pročitaj više: Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava - Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti
Unatoč iznenadnom pljusku koji je nakratko odgodio službeni početak, svečano su otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti, tradicionalna manifestacija izvornog amaterskog folklornog stvaralaštva koja je u… Pročitaj više: Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti - Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao”
Početak ratnog vihora u Osijeku 1991. godine obilježile su ulične borbe i strah od snajperista, no jedan događaj trajno je upisan u povijest. Heroj Ivica… Pročitaj više: Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao” - Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar!
Sukob Irana i SAD-a ulazi u nepredvidivu i izrazito opasnu fazu. Dok iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei najavljuje neizbježnu osvetu za ubojstvo svog oca, američki… Pročitaj više: Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar! - Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave
Hrvatska se priključila konzorciju za korištenje transportnog aviona Airbus A400M. Dok Vlada rješava pitanje NATO kvota, postavlja se pitanje je li Airbus A400M strateški optimalan… Pročitaj više: Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave - Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava
Trideset i jednu godinu kasnije, genocid u Srebrenici ne predstavlja samo bolno odavanje počasti žrtvama, već je prerastao u aktivan, globalni mehanizam borbe protiv zaborava.… Pročitaj više: Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava - Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha
Genocid u Srebrenici, nedvosmisleno potvrđen i dokazan pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ne predstavlja samo zatvoreno poglavlje… Pročitaj više: Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha - U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih
U osječkom IT Parku održana je konferencija “Money Deep Talk” koja je u prvi plan stavila važnost financijske pismenosti i poslovne prilike za mlade u… Pročitaj više: U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih - Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
Desetljećima je ljeto 1941. u službenoj historiografiji slavljeno kao vrijeme herojskog narodnog ustanka, no prava je istina dugo, namjerno i sustavno skrivana. Nedavni okrugli stol… Pročitaj više: Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni

