U Hrvatskom saboru predstavljen je konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o tržištu kapitala, kojim se hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s novim europskim pravilima o izvještavanju o održivosti. Prijedlog je, po hitnom postupku, u ime Vlade iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, naglasivši kako je cilj izmjena smanjenje administrativnog opterećenja za poduzetnike te jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Obraćajući se zastupnicima, Ćorić je podsjetio kako je Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti već prenesena u hrvatski pravni sustav kroz niz zakona koji su stupili na snagu sredinom 2024. godine. Međutim, u međuvremenu se, kako je istaknuo, pokazala potreba za dodatnim prilagodbama kako bi se regulatorni okvir pojednostavio i prilagodio realnim mogućnostima gospodarstva.
„Europska komisija jasno je komunicirala cilj smanjenja administrativnog opterećenja za najmanje 25 posto za sve poduzetnike, odnosno 35 posto za male i srednje poduzetnike“, istaknuo je ministar, dodajući kako se upravo tim smjerom kreću i predložene izmjene.
Novi europski okvir i manje obveznika
Ključni poticaj za izmjene dolazi iz tzv. prvog omnibus paketa Europske komisije, predstavljenog početkom 2025. godine, kojim su predložene izmjene propisa vezanih uz održivost i izvještavanje. Paket uključuje dva glavna prijedloga – „Stop the Clock“, kojim se odgađa proširenje obveznika izvještavanja, te tzv. „content“ prijedlog koji redefinira kriterije obveznika.
Prema novim pravilima, obveza izvještavanja o održivosti odnosit će se isključivo na poduzetnike s više od 1.000 zaposlenih i godišnjim prihodom većim od 450 milijuna eura. Time se, prema procjenama, broj obveznika na razini Europske unije smanjuje za čak 86 posto.
U hrvatskom kontekstu, broj poduzetnika obuhvaćenih ovom obvezom smanjuje se s inicijalno planiranih oko 500 na svega tridesetak.
Značajno rasterećenje za hrvatske tvrtke
Prema aktualnim podacima, u Hrvatskoj je za 2025. godinu obvezom izvještavanja obuhvaćeno ukupno 48 poduzetnika. Od toga su 38 izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni na burzu, dok je deset ostalih poduzetnika izvan tog kruga.
Primjenom novih kriterija, tek 14 poduzetnika ispunjava uvjete za nastavak izvještavanja o održivosti. Među izdavateljima, od njih 38 samo 12 ostaje u sustavu obveznika, dok njih 26 izlazi iz tog režima. Uz dodatnih osam poduzetnika koji nisu izlistani na burzi, ukupno 34 društva više neće imati obvezu izvještavanja o održivosti od poslovne godine koja započinje 1. siječnja 2027.
Time se otvara prostor za znatno smanjenje administrativnog opterećenja, osobito u segmentu malih i srednjih poduzeća, koja su dosad bila suočena s kompleksnim regulatornim zahtjevima.
Hitna procedura zbog rokova
Vlada je zakon uputila u saborsku proceduru po hitnom postupku kako bi se omogućilo pravovremeno rasterećenje poduzetnika, osobito s obzirom na zakonske rokove za predaju godišnjih izvješća do 30. travnja.
„Želimo poslati jasnu poruku da se regulatorni okvir u Hrvatskoj može brzo i učinkovito prilagoditi u korist gospodarstva“, poručio je Ćorić, naglasivši kako je cilj ukloniti nepotrebne prepreke i potaknuti daljnji rast konkurentnosti.
Održivi razvoj i konkurentnost – paralelni ciljevi
Unatoč pojednostavljenju pravila, naglašeno je kako Europska unija ne odustaje od svojih ciljeva u području održivosti i klimatske politike. Novi pristup nastoji uspostaviti ravnotežu između ambicija zelenog razvoja i realnih kapaciteta poduzetnika.
Republika Hrvatska od početka podržava ovaj pristup, prepoznajući ga kao važan korak prema učinkovitijem i proporcionalnijem regulatornom okviru. Pojednostavljena pravila, kako je zaključeno, omogućuju relevantno i jasno izvještavanje, ali bez nepotrebnog opterećenja koje bi moglo usporiti gospodarski rast.
Saborska rasprava o izmjenama Zakona o tržištu kapitala: između rasterećenja i odgovornosti
Nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio konačni prijedlog izmjena Zakona o tržištu kapitala, u Hrvatskom saboru uslijedila je opsežna rasprava zastupnika, usmjerena ponajprije na pitanje ravnoteže između administrativnog rasterećenja gospodarstva i očuvanja standarda održivosti.
U uvodnim replikama naglašeno je kako predložene izmjene značajno sužavaju krug obveznika izvještavanja o održivosti, ograničavajući ga na poduzetnike s više od 1.000 zaposlenih i prihodom većim od 450 milijuna eura. Ministar Ćorić pritom je pojasnio da je izvorna svrha europskih pravila bila omogućiti institucijama uvid u razinu odgovornosti velikih kompanija, osobito u kontekstu zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama.
„S jedne strane riječ je o povećanju transparentnosti, a s druge o informiranju javnosti o tome na koji način kompanije pristupaju ključnim pitanjima održivosti, koja su danas presudna za budućnost gospodarstva i društva“, istaknuo je ministar.
Manje obveza, ali ne i manja odgovornost
Zastupnici su u raspravi otvorili pitanje hoće li sužavanje kruga obveznika umanjiti razinu transparentnosti, osobito u kontekstu povjerenja investitora. Ministar je odgovorio kako administrativno rasterećenje proizlazi iz činjenice da manji poduzetnici više neće imati zakonsku obvezu izvještavanja, no pritom se otvara prostor za dobrovoljno izvještavanje.
„Vjerujemo da će značajan broj kompanija, unatoč izostanku obveze, nastaviti izvještavati o svojim aktivnostima zbog društvene odgovornosti i standarda koji su već zaživjeli kroz europski zeleni plan“, poručio je Ćorić.
U raspravi je naglašeno i kako izmjene ne znače odustajanje od ciljeva održivosti, već njihovo prilagođavanje realnim kapacitetima poduzetnika. Održivo poslovanje, kako je više puta istaknuto, ostaje odgovornost svih – od pojedinaca do velikih korporacija – no administrativni teret ubuduće će biti fokusiran na najveće sustave.
Fokus na velike sustave i njihov utjecaj
Dio zastupnika upozorio je kako upravo velike kompanije, osobito u industrijama poput poljoprivrede i prehrambene proizvodnje, imaju najveći utjecaj na okoliš, zbog čega je važno zadržati sustav nadzora i izvještavanja.
Ministar je odgovorio kako predmetne izmjene nisu usmjerene na povećanje razine zaštite okoliša, već prvenstveno na rasterećenje gospodarstva, dok će se ekološki ciljevi i dalje snažno podupirati kroz europske fondove i investicijske programe.
„Ogromna sredstva Europske unije usmjeravaju se upravo u projekte koji potiču zaštitu okoliša i klimatsku tranziciju, što ostaje jedan od ključnih prioriteta“, naglasio je.
Pitanja konkurentnosti i razvoja tržišta kapitala
Rasprava je otvorila i širu temu konkurentnosti europskog i hrvatskog gospodarstva. Istaknuto je kako je tržište kapitala u Europskoj uniji i dalje slabije razvijeno u odnosu na američko, te da pojednostavljenje pravila može doprinijeti većoj aktivnosti investitora i jačanju tržišta.
Ćorić je naglasio kako je upravo pojednostavljenje regulatornog okvira jedan od ključnih preduvjeta za jačanje konkurentnosti: „Povećanje aktivnosti na tržištu kapitala, osobito izvan bankarskog sustava, jedan je od temeljnih ciljeva Europske unije u narednom razdoblju.“
Političke polemike i proceduralna pitanja
Dio rasprave obilježile su i političke polemike, uključujući kritike o pravodobnosti zakonodavnih izmjena. Ministar je odbacio optužbe, naglasivši kako Hrvatska reagira u skladu s najnovijim izmjenama europskih direktiva te koristi mogućnost koju su te izmjene otvorile.
Istodobno je najavio kako će šire izmjene Zakona o tržištu kapitala, koje nadilaze pitanje održivosti, biti predmet zasebnih zakonodavnih aktivnosti u narednim mjesecima.
Utjecaj na hrvatsko gospodarstvo
Zaključno, ministar je istaknuo kako će poduzetnici koji i dalje ostaju obveznici izvještavanja – njih ukupno 14 – imati značajan utjecaj na nacionalno gospodarstvo.
„Njihovi prihodi čine više od pet posto bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske, što jasno pokazuje koliki je njihov značaj“, naglasio je.
Istodobno, za ostale poduzetnike izvještavanje će postati dobrovoljno, no očekuje se da će mnogi nastaviti s praksom izvještavanja upravo zbog tržišnih standarda i reputacijskih razloga.
NAJNOVIJE VIJESTI
- Evo kako će država ove zime štititi vaš novčanik od poskupljenja!
Saznajte sve o tome kako nove Vladine mjere štite standard građana, poduzetnika i socijalno ugroženih od inflacije i rasta cijena ove jeseni. Vlada Republike Hrvatske,… Pročitaj više: Evo kako će država ove zime štititi vaš novčanik od poskupljenja! - PADAJU SMANJENJA IZ 2002. GODINE: Vlada donijela povijesni paket za branitelje, doznajte sve detalje o povećanjimaVlada ukida smanjenja i donosi nove dodatke. Braniteljske mirovine rastu za sve stradalnike Domovinskog rata. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te nadležni… Pročitaj više: PADAJU SMANJENJA IZ 2002. GODINE: Vlada donijela povijesni paket za branitelje, doznajte sve detalje o povećanjima
- Prevencija samoubojstava: Tiha epidemija koju možemo zaustaviti samo ako napokon prestanemo šutjetiPrevencija samoubojstava spašava živote. Saznajte tko, gdje i kako pruža ključnu psihološku podršku povodom globalne inicijative i promjene narativa. Zdravstveni stručnjaci, organizacije civilnog društva i… Pročitaj više: Prevencija samoubojstava: Tiha epidemija koju možemo zaustaviti samo ako napokon prestanemo šutjeti
- Vjetar od 90 km/h čupao stabla, dizao krovove i paralizirao istok HrvatskeStrašno olujno nevrijeme Osijek pretvorilo je u kaos. Otkrijte kako je vjetar od 90 km/h čupao stabla, rušio krovove i paralizirao grad. Razorno olujno nevrijeme… Pročitaj više: Vjetar od 90 km/h čupao stabla, dizao krovove i paralizirao istok Hrvatske
- Ratni zločini u Baranji: Prijavljen bivši komandant „Teritorijalne obrane Darda“Policija je završila istragu. Ratni zločini u Baranji, u kojima je ubijeno preko 60 osoba, rezultirali su prijavom 68-godišnjeg zapovjednika iz Darde. OSIJEK / DARDA… Pročitaj više: Ratni zločini u Baranji: Prijavljen bivši komandant „Teritorijalne obrane Darda“
- ISTINA O RAFALEIMA: Milijunske nadogradnje na F4 standard koje su nam Plenković i Anušić prešutjeliHrvatska plaća dodatne milijune za nadogradnju Rafalea na F4 standard. Pročitajte kako su vladajući dvije godine prešućivali prave troškove borbenih aviona. Kada su prvi Rafalei… Pročitaj više: ISTINA O RAFALEIMA: Milijunske nadogradnje na F4 standard koje su nam Plenković i Anušić prešutjeli
- Poticanje na mržnju u Sisku: DORH tražio zatvor, sudac ga pustio uz mjere opreza.Pročitajte detalje slučaja iz Siska. Sud odbio pritvor za 31-godišnjaka osumnjičenog za poticanje na mržnju prema Hrvatima i Bošnjacima. SISAK / PETRINJA – Policijski službenici… Pročitaj više: Poticanje na mržnju u Sisku: DORH tražio zatvor, sudac ga pustio uz mjere opreza.
- Splitski Brodosplit prodao mega jedrenjak za 110 milijuna eura, slijedi prenamjena u obrazovni kampusSplitsko brodogradilište Brodosplit u lipnju 2026. godine konačno je prodalo mega jedrenjak “Golden Horizon” za iznos od oko 110 milijuna eura. Prodaja ovog monumentalnog plovila… Pročitaj više: Splitski Brodosplit prodao mega jedrenjak za 110 milijuna eura, slijedi prenamjena u obrazovni kampus
- Za sigurniji put do škole: Potpisani ugovori za postavljanje modernih semafora u šest općina Osječko-baranjske županijeNovi pješački semafori bit će postavljeni u šest općina Osječko-baranjske županije kako bi se povećala sigurnost djece kod škola i vrtića. U cilju povećanja prometne… Pročitaj više: Za sigurniji put do škole: Potpisani ugovori za postavljanje modernih semafora u šest općina Osječko-baranjske županije
- Ekocid u Ravnim kotarima: Dubinska analiza skrivenih nalaza o opasnom otpadu u Benkovačkom Selu i prijetnji krškom podzemljuDok javnost sa strepnjom iščekuje rasplet jedne od najvećih ekoloških afera u novijoj hrvatskoj povijesti, a državni aparat umiruje građane tvrdnjama o zdravstvenoj ispravnosti pitke… Pročitaj više: Ekocid u Ravnim kotarima: Dubinska analiza skrivenih nalaza o opasnom otpadu u Benkovačkom Selu i prijetnji krškom podzemlju
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
