U Hrvatskom saboru predstavljen je konačni prijedlog Zakona o dopunama Zakona o tržištu kapitala, kojim se hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s novim europskim pravilima o izvještavanju o održivosti. Prijedlog je, po hitnom postupku, u ime Vlade iznio potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, naglasivši kako je cilj izmjena smanjenje administrativnog opterećenja za poduzetnike te jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Obraćajući se zastupnicima, Ćorić je podsjetio kako je Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti već prenesena u hrvatski pravni sustav kroz niz zakona koji su stupili na snagu sredinom 2024. godine. Međutim, u međuvremenu se, kako je istaknuo, pokazala potreba za dodatnim prilagodbama kako bi se regulatorni okvir pojednostavio i prilagodio realnim mogućnostima gospodarstva.
„Europska komisija jasno je komunicirala cilj smanjenja administrativnog opterećenja za najmanje 25 posto za sve poduzetnike, odnosno 35 posto za male i srednje poduzetnike“, istaknuo je ministar, dodajući kako se upravo tim smjerom kreću i predložene izmjene.
Novi europski okvir i manje obveznika
Ključni poticaj za izmjene dolazi iz tzv. prvog omnibus paketa Europske komisije, predstavljenog početkom 2025. godine, kojim su predložene izmjene propisa vezanih uz održivost i izvještavanje. Paket uključuje dva glavna prijedloga – „Stop the Clock“, kojim se odgađa proširenje obveznika izvještavanja, te tzv. „content“ prijedlog koji redefinira kriterije obveznika.
Prema novim pravilima, obveza izvještavanja o održivosti odnosit će se isključivo na poduzetnike s više od 1.000 zaposlenih i godišnjim prihodom većim od 450 milijuna eura. Time se, prema procjenama, broj obveznika na razini Europske unije smanjuje za čak 86 posto.
U hrvatskom kontekstu, broj poduzetnika obuhvaćenih ovom obvezom smanjuje se s inicijalno planiranih oko 500 na svega tridesetak.
Značajno rasterećenje za hrvatske tvrtke
Prema aktualnim podacima, u Hrvatskoj je za 2025. godinu obvezom izvještavanja obuhvaćeno ukupno 48 poduzetnika. Od toga su 38 izdavatelji čiji su vrijednosni papiri uvršteni na burzu, dok je deset ostalih poduzetnika izvan tog kruga.
Primjenom novih kriterija, tek 14 poduzetnika ispunjava uvjete za nastavak izvještavanja o održivosti. Među izdavateljima, od njih 38 samo 12 ostaje u sustavu obveznika, dok njih 26 izlazi iz tog režima. Uz dodatnih osam poduzetnika koji nisu izlistani na burzi, ukupno 34 društva više neće imati obvezu izvještavanja o održivosti od poslovne godine koja započinje 1. siječnja 2027.
Time se otvara prostor za znatno smanjenje administrativnog opterećenja, osobito u segmentu malih i srednjih poduzeća, koja su dosad bila suočena s kompleksnim regulatornim zahtjevima.
Hitna procedura zbog rokova
Vlada je zakon uputila u saborsku proceduru po hitnom postupku kako bi se omogućilo pravovremeno rasterećenje poduzetnika, osobito s obzirom na zakonske rokove za predaju godišnjih izvješća do 30. travnja.
„Želimo poslati jasnu poruku da se regulatorni okvir u Hrvatskoj može brzo i učinkovito prilagoditi u korist gospodarstva“, poručio je Ćorić, naglasivši kako je cilj ukloniti nepotrebne prepreke i potaknuti daljnji rast konkurentnosti.
Održivi razvoj i konkurentnost – paralelni ciljevi
Unatoč pojednostavljenju pravila, naglašeno je kako Europska unija ne odustaje od svojih ciljeva u području održivosti i klimatske politike. Novi pristup nastoji uspostaviti ravnotežu između ambicija zelenog razvoja i realnih kapaciteta poduzetnika.
Republika Hrvatska od početka podržava ovaj pristup, prepoznajući ga kao važan korak prema učinkovitijem i proporcionalnijem regulatornom okviru. Pojednostavljena pravila, kako je zaključeno, omogućuju relevantno i jasno izvještavanje, ali bez nepotrebnog opterećenja koje bi moglo usporiti gospodarski rast.
Saborska rasprava o izmjenama Zakona o tržištu kapitala: između rasterećenja i odgovornosti
Nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio konačni prijedlog izmjena Zakona o tržištu kapitala, u Hrvatskom saboru uslijedila je opsežna rasprava zastupnika, usmjerena ponajprije na pitanje ravnoteže između administrativnog rasterećenja gospodarstva i očuvanja standarda održivosti.
U uvodnim replikama naglašeno je kako predložene izmjene značajno sužavaju krug obveznika izvještavanja o održivosti, ograničavajući ga na poduzetnike s više od 1.000 zaposlenih i prihodom većim od 450 milijuna eura. Ministar Ćorić pritom je pojasnio da je izvorna svrha europskih pravila bila omogućiti institucijama uvid u razinu odgovornosti velikih kompanija, osobito u kontekstu zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama.
„S jedne strane riječ je o povećanju transparentnosti, a s druge o informiranju javnosti o tome na koji način kompanije pristupaju ključnim pitanjima održivosti, koja su danas presudna za budućnost gospodarstva i društva“, istaknuo je ministar.
Manje obveza, ali ne i manja odgovornost
Zastupnici su u raspravi otvorili pitanje hoće li sužavanje kruga obveznika umanjiti razinu transparentnosti, osobito u kontekstu povjerenja investitora. Ministar je odgovorio kako administrativno rasterećenje proizlazi iz činjenice da manji poduzetnici više neće imati zakonsku obvezu izvještavanja, no pritom se otvara prostor za dobrovoljno izvještavanje.
„Vjerujemo da će značajan broj kompanija, unatoč izostanku obveze, nastaviti izvještavati o svojim aktivnostima zbog društvene odgovornosti i standarda koji su već zaživjeli kroz europski zeleni plan“, poručio je Ćorić.
U raspravi je naglašeno i kako izmjene ne znače odustajanje od ciljeva održivosti, već njihovo prilagođavanje realnim kapacitetima poduzetnika. Održivo poslovanje, kako je više puta istaknuto, ostaje odgovornost svih – od pojedinaca do velikih korporacija – no administrativni teret ubuduće će biti fokusiran na najveće sustave.
Fokus na velike sustave i njihov utjecaj
Dio zastupnika upozorio je kako upravo velike kompanije, osobito u industrijama poput poljoprivrede i prehrambene proizvodnje, imaju najveći utjecaj na okoliš, zbog čega je važno zadržati sustav nadzora i izvještavanja.
Ministar je odgovorio kako predmetne izmjene nisu usmjerene na povećanje razine zaštite okoliša, već prvenstveno na rasterećenje gospodarstva, dok će se ekološki ciljevi i dalje snažno podupirati kroz europske fondove i investicijske programe.
„Ogromna sredstva Europske unije usmjeravaju se upravo u projekte koji potiču zaštitu okoliša i klimatsku tranziciju, što ostaje jedan od ključnih prioriteta“, naglasio je.
Pitanja konkurentnosti i razvoja tržišta kapitala
Rasprava je otvorila i širu temu konkurentnosti europskog i hrvatskog gospodarstva. Istaknuto je kako je tržište kapitala u Europskoj uniji i dalje slabije razvijeno u odnosu na američko, te da pojednostavljenje pravila može doprinijeti većoj aktivnosti investitora i jačanju tržišta.
Ćorić je naglasio kako je upravo pojednostavljenje regulatornog okvira jedan od ključnih preduvjeta za jačanje konkurentnosti: „Povećanje aktivnosti na tržištu kapitala, osobito izvan bankarskog sustava, jedan je od temeljnih ciljeva Europske unije u narednom razdoblju.“
Političke polemike i proceduralna pitanja
Dio rasprave obilježile su i političke polemike, uključujući kritike o pravodobnosti zakonodavnih izmjena. Ministar je odbacio optužbe, naglasivši kako Hrvatska reagira u skladu s najnovijim izmjenama europskih direktiva te koristi mogućnost koju su te izmjene otvorile.
Istodobno je najavio kako će šire izmjene Zakona o tržištu kapitala, koje nadilaze pitanje održivosti, biti predmet zasebnih zakonodavnih aktivnosti u narednim mjesecima.
Utjecaj na hrvatsko gospodarstvo
Zaključno, ministar je istaknuo kako će poduzetnici koji i dalje ostaju obveznici izvještavanja – njih ukupno 14 – imati značajan utjecaj na nacionalno gospodarstvo.
„Njihovi prihodi čine više od pet posto bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske, što jasno pokazuje koliki je njihov značaj“, naglasio je.
Istodobno, za ostale poduzetnike izvještavanje će postati dobrovoljno, no očekuje se da će mnogi nastaviti s praksom izvještavanja upravo zbog tržišnih standarda i reputacijskih razloga.
NAJNOVIJE VIJESTI
- Nove smjernice Europske unije: Zašto nam trebaju zalihe?
Objavio: Dražen Jurmanović | 10/11/2026Nove smjernice Europske unije o preživljavanju prva 72 sata krize izazvale su strah i lavinu nagađanja u javnosti. Istražili smo što… Pročitaj više: Nove smjernice Europske unije: Zašto nam trebaju zalihe? - Pakao u sjeni grada: Kako je nadljudska obrana Bogdanovaca branila Vukovar 1991. do posljednjeg daha
Objavio: Dražen Jurmanović | 10/11/2026Herojska obrana Bogdanovaca bila je ključna za Vukovar 1991. Pročitajte svjedočanstva preživjelih o nadljudskoj borbi, štafeti smrti i krvavom proboju. Borba… Pročitaj više: Pakao u sjeni grada: Kako je nadljudska obrana Bogdanovaca branila Vukovar 1991. do posljednjeg daha - Zid šutnje oko ukradenih 700.000 eura: Tko će odgovarati za katastrofalni slom sigurnosti u županiji?
Objavio: Dražen Jurmanović | 09/11/2026Ova računalna prijevara u Požegi razotkrila je slabosti sustava. Saznajte kako je 700.000 eura javnog novca nestalo u samo jednom BEC… Pročitaj više: Zid šutnje oko ukradenih 700.000 eura: Tko će odgovarati za katastrofalni slom sigurnosti u županiji? - Pao nakon 30 godina bijega: Skrivao se kao beskućnik u BiH, a sada u Osijeku odgovara za stravičan teror u Karancu
Objavio: Dražen Jurmanović | 09/11/2026Savo Joković pao je nakon 30 godina bijega. Saznajte detalje kako će ratni zločin u Karancu napokon dobiti pravosudni epilog u… Pročitaj više: Pao nakon 30 godina bijega: Skrivao se kao beskućnik u BiH, a sada u Osijeku odgovara za stravičan teror u Karancu - Politički obračun u Saboru: Gospodarski hvalospjevi Vlade nasuprot oporbenim kritikama o padu standarda i lutanjima u vanjskoj politici
Objavio: Dražen Jurmanović | 09/11/2026Novo saborsko aktualno prijepodne donosi žestok politički sukob. Vlada hvali gospodarski rast, a oporba rešeta zbog stambene krize i inflacije. Sutrašnje… Pročitaj više: Politički obračun u Saboru: Gospodarski hvalospjevi Vlade nasuprot oporbenim kritikama o padu standarda i lutanjima u vanjskoj politici - Dolijao u bijegu na granici: Lažni liječnik harao Slavonijom i Kvarnerom pa pao s ukradenim tisućama!
Objavio: Dražen Jurmanović | 09/11/2026Uhićen je lažni liječnik iz Bugarske koji je od starijih osoba na području Slavonije, Baranje i Kvarnera ukrao više od 66.000… Pročitaj više: Dolijao u bijegu na granici: Lažni liječnik harao Slavonijom i Kvarnerom pa pao s ukradenim tisućama! - Pakao Lepoglave: Dijete koje je skinulo jugoslavensku zastavu s Marjana brutalno ubijeno u samici
Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Frane Tente, splitski mladić, umro je u stravičnim mukama u ledu zatvora Lepoglava 1948. Njegov grijeh bio je hrvatski barjak i… Pročitaj više: Pakao Lepoglave: Dijete koje je skinulo jugoslavensku zastavu s Marjana brutalno ubijeno u samici - Šmrče li se u institucijama? Otvoreni rat Frankovića i sudaca oko kazni za dilere!
Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Oštar sukob izvršne vlasti i sudaca otkriva mane pravosuđa. Otkrijte jesu li kazne za dilere uistinu preblage ili statistika skriva pravu… Pročitaj više: Šmrče li se u institucijama? Otvoreni rat Frankovića i sudaca oko kazni za dilere! - Izdaja koja je ugasila 17 života: Tajna najcrnjeg dana u povijesti 129. brigade HV-a
Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Draganićki Mrzljaki pamte 8. studenoga 1991. kao najcrnji dan 129. brigade HV-a, kada je zračni napad JNA odnio živote sedamnaestorice hrabrih… Pročitaj više: Izdaja koja je ugasila 17 života: Tajna najcrnjeg dana u povijesti 129. brigade HV-a - Crni petak neprijateljske avijacije: Epska zamka na Paškom mostu koja je promijenila tijek rata
Objavio: Dražen Jurmanović | 08/11/2026Saznajte kako je herojska obrana Paškog mosta 1991. spasila jug Hrvatske. Pročitajte sve o padu elitnih aviona JNA i hrabrosti branitelja… Pročitaj više: Crni petak neprijateljske avijacije: Epska zamka na Paškom mostu koja je promijenila tijek rata
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda