Vlada ukida smanjenja i donosi nove dodatke. Braniteljske mirovine rastu za sve stradalnike Domovinskog rata.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te nadležni ministar mirovinskog sustava Alen Ružić, u četvrtak su na sjednici Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu donijeli i predstavili povijesni paket izmjena mirovinskih zakona i odluka. Cilj ovih dugoočekivanih mjera je trajno ispravljanje nepravdi iz prošlosti te zaštita braniteljsko-stradalničke populacije od aktualnih udara na životni standard, što će se provesti kroz ukidanje kriznih smanjenja i uvođenje niza novih financijskih dodataka.
Nakon višegodišnjih analiza i sustavnog praćenja potreba populacije koja je podnijela najveći teret u stvaranju neovisne Hrvatske, Vlada je odlučila povući konkretne poteze. Predstavljeni paket obuhvaća izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ovi zakonski akti, zajedno s posebnom Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja, predstavljaju jedan od najsveobuhvatnijih zahvata u prava braniteljske populacije u posljednjem desetljeću.
Povijesni iskorak za one koji su obranili domovinu
Na samom početku svog izlaganja, potpredsjednik Vlade Tomo Medved jasno je artikulirao moralnu i političku obvezu države prema onima koji su sudjelovali u obrani suvereniteta. Naglasio je kako predloženi paket nije samo financijska mjera, već duboko simboličan čin priznavanja zasluga. Prema iznesenim podacima, u mirovini se danas nalazi 269.295 korisnika po različitim propisima, čija prava variraju ovisno o trenutku umirovljenja, statusu i zakonskom okviru koji se tada primjenjivao.
„Pred nama je paket izmjena i dopuna dvaju zakona koji je pripremljen s ciljem povećanja mirovinskih prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Vidljivo je da je naša Vlada učinila značajan iskorak u pogledu reguliranja prava hrvatskih branitelja. Ukidanje i ovog posljednjeg umanjenja nastavak je naše dosljedne politike ispravljanja nepravdi prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata,“ istaknuo je ministar Medved.
Ovaj potez Vlade dolazi u trenutku kada demografska i zdravstvena slika braniteljske populacije zahtijeva pojačanu brigu društva. Kako populacija stari, sve je veći broj onih koji zadovoljavaju opće uvjete za priznavanje prava na mirovinu, zbog čega je bilo nužno pronaći pravedan model vrednovanja njihovog ratnog puta.
Vrednovanje ratnog puta: Borbeni i neborbeni sektor
Jedna od ključnih novosti koju donose izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata jest uvođenje posebnog dodatka uz mirovinu, koji će ovisiti isključivo o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta. Predviđeno je povećanje mirovine za 3,00 eura po svakom mjesecu provedenom u borbenom sektoru, dok će se za neborbeni sektor dodavati 0,50 eura po mjesecu. Ova mjera obuhvatit će čak 174 tisuće hrvatskih branitelja.
Na ovaj se način ispravlja dugogodišnja nelogičnost kojom su branitelji, koji su radili i uplaćivali doprinose ostvarujući mirovine prema općem propisu, često ostajali zakinuti za adekvatno financijsko priznanje svog ratnog staža u odnosu na korisnike isključivo braniteljskih mirovina. Iako se primarno vrednovao borbeni sektor, predloženim izmjenama konačno je obuhvaćen i neborbeni sektor, čime je prepoznat trud i zalaganje cjelokupnog logističkog, medicinskog i administrativnog osoblja koje je držalo sustav funkcionalnim u najtežim danima.
Dragovoljci Domovinskog rata u fokusu novih mjera
Poseban naglasak u novom zakonskom okviru stavljen je na dragovoljce Domovinskog rata – one koji su se obrani Hrvatske priključili u najtežem, početnom razdoblju, od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. godine. Radi se o više od 104 tisuće ljudi koji su prvi stali na branik domovine, često i bez odgovarajućeg naoružanja i vojne opreme.
Vlada predlaže uvođenje takozvanog „dragovoljačkog dodatka“, koji će se isplaćivati jednom godišnje, i to u prosincu. Ovaj dodatak odredit će se u iznosu od 20 posto od osnovice koju Vlada određuje za svaku sljedeću godinu. S obzirom na to da je Odlukom Vlade osnovica za 2027. godinu fiksirana na 540 eura, svaki će dragovoljac, neovisno o visini svoje redovne mirovine, u prosincu primiti dodatnih 108 eura. Ova mjera predstavlja trajno priznanje društva za njihovu nesebičnu hrabrost, a njen fiskalni učinak iznosi značajnih 11,3 milijuna eura.
Snažnija potpora za njegovatelje najtežih invalida
Zakonodavac nije zaboravio ni najranjiviju skupinu – stopostotne hrvatske ratne vojne invalide I. skupine, kao i članove njihovih obitelji koji im svakodnevno pružaju njegu. Odmakom vremena i proporcionalno starenju korisnika, rastu i njihovi zdravstveni problemi, a samim time i opseg pomoći koju njegovatelji moraju pružiti. Do sada je naknada za njegovatelje, kojih je u Hrvatskoj trenutačno 368, iznosila 130 posto od iznosa osobne invalidnine, odnosno oko 807 eura.
Novim zakonskim rješenjem, naknada plaće njegovatelja određivat će se izravno iz osnovice i iznosit će 250 posto osnovice, što znači da će se iznos od 1. siječnja 2027. godine podići na impresivnih 1.350 eura. Vrijednost ove mjere iznosi 3,5 milijuna eura na godišnjoj razini i predstavlja ogroman iskorak u osiguranju egzistencije ljudima koji su svoj život podredili brizi za najteže stradalnike Domovinskog rata.
Konačno ukidanje nepravednih smanjenja iz 2002. godine
Uz ministra Medveda, na sjednici je govorio i ministar Alen Ružić, koji je detaljno obrazložio izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ovdje se radi o ispravljanju nepravde koja traje duže od dva desetljeća – trajnog progresivnog smanjenja mirovina od 8 do 20 posto, koje je uvedeno još 1. siječnja 2002. godine uslijed tadašnjih gospodarskih teškoća.
„Ovdje je riječ o ukidanju trajnog progresivnog smanjenja mirovina korisnicima koji su obuhvaćeni navedenim zakonom, a to je umanjenje uvedeno 1. siječnja 2002. godine. Kao što je potpredsjednik rekao, do sada smo ukinuli dva umanjenja, a ovdje je riječ o ukidanju i trećeg umanjenja. Cilj je ovoga, osim ispravljanja te nepravde, omogućavanje pomlađivanja vojske i policije, njihovog daljnjeg profesionalnog razvoja i, naravno, fleksibilizacija uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu u ovom važnom segmentu sustava,“ poručio je ministar Ružić.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) će po stupanju ovih izmjena na snagu, po službenoj dužnosti i bez potrebe za podnošenjem posebnih zahtjeva, od 1. siječnja 2027. godine provoditi ispravke. Ovim zakonom bit će obuhvaćeno 34.000 korisnika, a prosječno uvećanje njihovih mirovina iznosit će 70 eura. Važno je naglasiti da su ova umanjenja dovela do trajnog gubitka prihoda za tisuće umirovljenih policajaca i vojnika koji su svoje karijere proveli obavljajući visokorizične i stresne poslove važne za nacionalnu sigurnost.
Dodatno, zakon se prilagođava realnosti današnjeg sigurnosnog sustava. Naime, uvjet od 15 godina staža osiguranja s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani radni staž) mnogi novi pripadnici vojske i policije više nisu mogli ispuniti, jer su tijekom godina ukinute beneficije za brojna radna mjesta. Stoga se sada propisuje da se za stjecanje prava na starosnu mirovinu uzima u obzir najmanje 15 godina mirovinskog staža provedenog na dužnostima u sustavu, neovisno o tome računa li se na tim poslovima staž s povećanim trajanjem.
Jednokratna novčana pomoć za najugroženije
Svjesna trenutnih makroekonomskih pokazatelja i kontinuiranog rasta troškova života, Vlada je donijela i Odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja braniteljsko-stradalničkoj populaciji u sustavu skrbi. Pomoć u iznosu od 70 eura dobit će najugroženije kategorije: korisnici naknade za nezaposlene hrvatske branitelje, korisnici novčane naknade za civilne stradalnike, branitelji koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu u sustavu socijalne skrbi, te oni branitelji koji se vode u evidenciji nezaposlenih na burzi rada, a ne primaju druge oblike potpore.
Važno je istaknuti da se ovo jednokratno primanje ne smatra dohotkom, neće podlijegati oporezivanju niti se može ovršiti, čime se osigurava da sredstva u potpunosti stignu u ruke onima kojima su najpotrebnija. Isplatu će vršiti Ministarstvo hrvatskih branitelja iz sredstava osiguranih u državnom proračunu.
Stambeno zbrinjavanje i usklađivanje zakona
Zakonodavne promjene donose i niz tehničkih, ali bitnih unaprjeđenja. Postrožuju se i usklađuju definicije javnog i zaštićenog najma, te se proširuju prava vezana za stambeno zbrinjavanje. Osobe s određenim administrativnim zaprekama sada će moći ostvariti pravo na stambeni kredit, iako bez prava na popust koji imaju oni bez zapreka. Također, radi racionalizacije poslovanja i poboljšanja skrbi, ustanova Dom hrvatskih veterana integrira se u sustav Veteranskih centara i nastavlja djelovati kao podružnica s 1. siječnja 2027. godine.
Financijski učinak i poruka za budućnost
Ovakav opsežan zakonodavni zahvat iziskuje i znatna financijska sredstva. Prema službenim procjenama, fiskalni učinak izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima iznosit će 72,8 milijuna eura, dok izmjene zakona o djelatnim vojnim osobama i policajcima iznose dodatnih 27 milijuna eura. Za primjenu cijelog paketa mjera u 2027. godini iz državnog će se proračuna izdvojiti gotovo 100 milijuna eura (preciznije 99,8 milijuna).
Iako su financijska izdvajanja značajna, poruka koju država šalje nemjerljiva je novcem. Kroz ovaj paket zakona stvara se uravnotežen mirovinski sustav koji svakom stradalniku, ovisno o njegovom životnom i ratnom putu, nudi najpovoljniji i najpravedniji izračun mirovine.
Kako je na kraju sjednice zaključio potpredsjednik Vlade Medved: „Poštovanje prema hrvatskim braniteljima pokazuje se djelima. Ovo je jedno od njih. Snažna Hrvatska pamti one koji su je obranili. To je obveza hrvatske države danas i sutra. I zato ćemo nastaviti odgovorno, pravedno i s trajnim poštovanjem prema hrvatskim braniteljima ispravljati nepravde, kao što smo to činili i do sada. Ovo je priznanje naše Vlade braniteljima koji su bili uz Hrvatsku kad je bilo najteže, a Hrvatska je danas uz njih.“
