Djeca u riziku od siromaštva u fokusu saborskog Odbora: Struka upozorava na sustavne nejednakosti i potrebu hitnih mjera
Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport otvorena je jedna od najvažnijih društvenih tema – dječje siromaštvo u Hrvatskoj. Predstavnici Vlade, pravobraniteljice, akademske zajednice i UNICEF-a upozorili su kako, unatoč pozitivnim trendovima, deseci tisuća djece i dalje odrastaju u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Naglasak je stavljen na nužnost prelaska s parcijalnih mjera na integrirani sustav podrške koji uključuje obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i lokalne zajednice.
Predsjedavajuća sjednice Vesna Vučemilović naglasila je kako siromaštvo nije isključivo ekonomski problem, već duboko utječe na djetinjstvo, obrazovanje, zdravlje i ukupne životne prilike djece. „Pitanje siromaštva djece pitanje je vrijednosti društva – kakvu priliku želimo dati svakom djetetu“, istaknuto je na početku rasprave.
U radu sjednice sudjelovali su predstavnici ministarstava, pravobraniteljskih institucija, akademske zajednice i međunarodnih organizacija, među kojima i državne tajnice Margareta Mađerić i Željka Josić, pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić te predstavnik UNICEF-a Ilija Talev.
Svako peto dijete u riziku od siromaštva
Uvodno izlaganje održala je profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Olja Družić Ljubotina, koja je predstavila najnovije podatke o siromaštvu u Hrvatskoj. Prema podacima za 2025. godinu, stopa rizika od siromaštva iznosi 19,5 posto, što znači da je gotovo 754.000 građana izloženo tom riziku.
Posebno zabrinjava podatak da je oko 15 posto djece, odnosno približno 100.000 njih, u riziku od siromaštva. Iako je zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu godinu, stručnjaci upozoravaju na pogoršanje situacije u pojedinim skupinama.
Najugroženije su jednoroditeljske obitelji, u kojima gotovo svako treće dijete živi u riziku od siromaštva. Također, visoku stopu rizika bilježe i kućanstva s troje i više djece.
Nejednakosti počinju od najranije dobi
Analiza dostupnih istraživanja pokazuje kako djeca iz siromašnijih obitelji već u ranoj dobi imaju ograničen pristup predškolskom odgoju i obrazovanju. Problem nije samo dostupnost vrtića, već i njihova priuštivost, koja ovisi o lokalnim jedinicama.
Paradoksalno, u razvijenijim sredinama cijene vrtića često su niže, dok su u siromašnijim područjima roditeljima te usluge znatno teže dostupne.
Uz to, sustav često favorizira djecu zaposlenih roditelja, dok djeca iz socijalno ugroženih obitelji ostaju dodatno zakinuta za rani razvoj i socijalizaciju.
Skriveni troškovi obrazovanja produbljuju jaz
Iako je osnovno obrazovanje formalno besplatno, u praksi brojni „skriveni troškovi“ predstavljaju ozbiljan teret za obitelji. Školski pribor, izleti, prijevoz, dodatne aktivnosti i instrukcije često su nedostupni djeci iz siromašnijih kućanstava.
Poseban problem predstavlja digitalna nejednakost. Djeca bez pristupa računalima i internetu suočavaju se s ozbiljnim ograničenjima u obrazovanju, čime se dodatno produbljuju društvene razlike.
Također, profesorica upozorava i na fenomen tzv. „obrazovanja u sjeni“, odnosno instrukcija, koje su za mnoge obitelji financijski nedostižne.
Slobodno vrijeme kao luksuz
Izvanškolske aktivnosti, poput sporta ili glazbe, za velik broj djece ostaju nedostižne. Iako mjesečni trošak od 30 do 50 eura može djelovati umjereno, za obitelji na rubu siromaštva predstavlja ozbiljan izdatak.
U istraživanjima se ističu i osobne priče djece koja ne mogu sudjelovati u aktivnostima koje ih zanimaju, što dodatno utječe na njihov razvoj i samopouzdanje.
Problemi prehrane i stanovanja
Sudionici sjednice upozorili su i na rastući problem prehrambene nesigurnosti. Iako je uveden besplatan obrok u osnovnim školama, srednjoškolci ostaju izvan tog sustava, što predstavlja dodatni teret za obitelji.
Stanovanje je još jedno ključno pitanje. Djeca u siromaštvu često žive u neadekvatnim uvjetima, s problemima vlage, grijanja i prenapučenosti, što izravno utječe na njihovo zdravlje.
Potreba za sustavnim rješenjima
Struka ističe kako je nužno jačanje međuresorne suradnje između sustava socijalne skrbi, obrazovanja i zdravstva. Siromaštvo djece ne može se rješavati izolirano, već kroz integrirane politike koje obuhvaćaju sve aspekte života.
Poseban naglasak stavljen je na provedbu nacionalnog akcijskog plana u okviru europske inicijative „Jamstvo za svako dijete“, koja predviđa osiguravanje pristupa ključnim uslugama – od obrazovanja i zdravstva do prehrane i stanovanja.
Pravobraniteljica za djecu: „Gotovo svako četvrto dijete u Europi živi u riziku od siromaštva – potrebne su ciljane i integrirane mjere“
Nastavak tematske sjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport obilježilo je izlaganje pravobraniteljice za djecu Tatjane Katkić Stanić, koja je ujedno bila i koordinatorica provedbe Nacionalnog akcijskog plana u okviru europske inicijative „Jamstvo za svako dijete“. U svom izlaganju, pravobraniteljica naglasila je kako je nužno promijeniti pristup razumijevanju dječjeg siromaštva – od isključivo financijskih naknada prema sustavu sveobuhvatnih i dostupnih usluga.
„Siromaštvo nije samo pitanje prihoda, već i socijalne isključenosti, obrazovanja, zdravlja i budućih prilika djece“, poručila je pravobraniteljica, ističući kako se začarani krug siromaštva često prenosi generacijama.
Alarmantni europski i nacionalni podaci
Prema njezinim riječima, problem dječjeg siromaštva nije ograničen na nerazvijene dijelove svijeta, već je izražen i u Europskoj uniji. Još 2021. godine čak 22,2 posto djece bilo je u riziku od siromaštva, dok je prema novijim podacima ta brojka porasla na 24,2 posto – gotovo svako četvrto dijete.
U apsolutnim brojkama riječ je o čak 19,5 milijuna djece u Europskoj uniji koja žive u uvjetima narušene socijalne sigurnosti.
Kada je riječ o Hrvatskoj, procjene pokazuju da između 20 i 22 posto djece živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što čini oko 127.000 djece.
Posebno su pogođene jednoroditeljske obitelji, gdje je stopa rizika gotovo 27 posto, kao i kućanstva s troje i više djece, gdje prelazi 23 posto.
Sustav i dalje fragmentiran, usluge nejednako dostupne
Pravobraniteljica je upozorila kako, unatoč određenim pomacima, sustav i dalje karakterizira fragmentiranost, nedovoljna razvijenost usluga i izražene regionalne razlike.
Dok u većim urbanim sredinama postoji veći broj pružatelja usluga, u pojedinim dijelovima Hrvatske, osobito u slabije razvijenim regijama, takve usluge gotovo uopće ne postoje – unatoč visokom udjelu djece u riziku.
Kao primjer istaknuta je Međimurska županija, koja je zbog visokih rizika i nedostatka usluga bila uključena u pilot-projekt „Jamstvo za svako dijete“.
Dodatni problem predstavlja nedostatak jedinstvenih i umreženih podataka između različitih sustava, što otežava planiranje i provedbu učinkovitih mjera.
Napredak u pojedinim područjima
Unatoč izazovima, u provedbi akcijskog plana zabilježeni su određeni pozitivni pomaci. Prošireni su kapaciteti predškolskog odgoja, uvedena je prednost pri upisu djece iz ranjivih skupina te su osigurana značajna sredstva kroz nacionalne i europske programe.
Jedan od najvažnijih iskoraka je uvođenje besplatnih školskih obroka za sve učenike osnovnih škola, čime je ojačana univerzalna prevencija siromaštva.
Također je unaprijeđena dostupnost usluga mentalnog zdravlja, povećani su kapaciteti socijalnih usluga u zajednici te uvedene mjere poput socijalnog mentorstva za djecu iz najugroženijih obitelji.
Pozitivni rezultati takvih programa već su vidljivi – djeca koja su bila u sustavnom riziku, uz dodatnu podršku, postižu bolje obrazovne rezultate, a kod dijela njih prepoznat je i darovit potencijal.
Ključni izazovi: od stanovanja do obrazovanja
Ipak, niz problema i dalje ostaje otvoren. Kao jedno od najslabijih područja istaknuto je stanovanje, gdje nedostaju modeli socijalnog stanovanja za najugroženije obitelji.
Problemi su prisutni i u obrazovanju, gdje i dalje postoje brojni skriveni troškovi – od školskog pribora do izleta i dodatnih aktivnosti – koji dodatno opterećuju obitelji slabijeg imovinskog statusa.
Posebno je naglašena potreba osiguravanja prehrane za srednjoškolce, koji su trenutno izvan sustava organizirane školske prehrane.
Preporuke: od novčanih naknada prema integriranim uslugama
U zaključku izlaganja pravobraniteljica je iznijela niz konkretnih preporuka za unapređenje sustava:
- prelazak s isključivo novčanih naknada na kombinaciju financijske pomoći i dostupnih usluga
- povećanje zajamčene minimalne naknade i njezino vezivanje uz liniju siromaštva
- uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka uz ciljane mjere za najranjivije skupine
- osiguravanje besplatne prehrane i za srednjoškolce
- subvencioniranje vrtića i uvođenje pravednijeg sustava cijena
- uvođenje vaučera za izvanškolske aktivnosti i kulturne sadržaje
- osiguravanje digitalne dostupnosti (oprema i internet) za svu djecu
- razvoj socijalnog stanovanja za obitelji u najvećem riziku
Poseban naglasak stavljen je na potrebu uspostave jedinstvenog registra djece u riziku te informatičkog sustava koji bi povezivao podatke iz obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.
„Jedno dijete – jedan plan“ model je koji bi omogućio pravovremenu reakciju sustava i pružanje integrirane podrške svakom djetetu.
Ključ: međuresorna suradnja i pametno korištenje EU sredstava
Zaključno, pravobraniteljica je istaknula kako je za uspješnu borbu protiv dječjeg siromaštva nužna snažnija međuresorna suradnja, razvoj sustava praćenja učinaka mjera te maksimalno korištenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+).
Državna tajnica Mađerić: „Borba protiv dječjeg siromaštva pitanje je jednakih prilika i budućnosti Hrvatske“
U nastavku tematske sjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić naglasila je kako je pitanje djece u riziku od siromaštva jedno od ključnih društvenih pitanja današnjice, ali i temelj dugoročnog razvoja Republike Hrvatske.
„Ne govorimo samo o socijalnom problemu, već o pitanju jednakih prilika, društvene pravednosti i budućnosti naše zemlje“, poručila je, ističući kako siromaštvo djeci uskraćuje temeljna prava – pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, adekvatnoj prehrani i sigurnom stanovanju.
Djeca u središtu javnih politika
Mađerić je naglasila kako su upravo djeca, osobito ona u riziku od siromaštva, u fokusu djelovanja Vlade i nadležnih ministarstava. Posebna pozornost usmjerena je na najranjivije skupine – djecu iz jednoroditeljskih i višečlanih obitelji, pripadnike nacionalnih manjina, djecu s teškoćama u razvoju, djecu u alternativnoj skrbi te onu koja žive u ruralnim i slabije razvijenim područjima.
Prema njezinim riječima, iako najnoviji podaci pokazuju trend smanjenja stope rizika od siromaštva – osobito među djecom – taj napredak ne smije biti razlog za zadovoljstvo.
„Iza svake brojke stoji dijete i njegova životna priča. Naš cilj mora biti da niti jedno dijete ne ostane bez prilike za dostojanstven život“, istaknula je.
Europski ciljevi i nacionalne obveze
Kao članica Europske unije, Hrvatska se obvezala na provedbu ciljeva europskog stupa socijalnih prava do 2030. godine, uključujući smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti – među njima i oko 40.000 djece.
U tom kontekstu, „Jamstvo za svako dijete“ istaknuto je kao ključni instrument nacionalne politike, dok Nacionalni akcijski plan predstavlja središnji operativni okvir koji objedinjuje mjere iz različitih sektora.
„Rizik od siromaštva nije problem jednog sustava – to je pitanje koje zahtijeva koordinirano djelovanje socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva i lokalne zajednice“, naglasila je državna tajnica.
Konkretne mjere i ulaganja
U svom izlaganju Mađerić je podsjetila na niz konkretnih mjera koje se provode s ciljem smanjenja dječjeg siromaštva:
- povećanje zajamčene minimalne naknade kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi
- osiguravanje besplatnih školskih obroka za sve učenike osnovnih škola
- financiranje smještaja u učeničkim domovima za djecu slabijeg imovinskog statusa
- uvođenje inkluzivnog dodatka za djecu s teškoćama u razvoju
- potpora mladima iz sustava skrbi kroz financiranje studiranja
Posebno je istaknula novi Zakon o privremenom uzdržavanju iz 2025. godine, kojim je država preuzela veću odgovornost u slučajevima kada roditelj ne izvršava obvezu alimentacije.
„Time smo osigurali da dijete redovito prima uzdržavanje, bez obzira na neodgovornost roditelja“, naglasila je, podsjetivši kako su upravo djeca iz jednoroditeljskih obitelji među najugroženijima.
Uloga lokalne zajednice i infrastrukture
Državna tajnica osvrnula se i na važnost razvoja infrastrukture, osobito u sustavu predškolskog odgoja. Istaknula je kako su uložena značajna sredstva u izgradnju i proširenje dječjih vrtića, no upozorila da dostupnost i cijene vrtića i dalje ovise o jedinicama lokalne samouprave.
„Svako dijete, bez obzira gdje živi, mora imati osigurano mjesto u vrtiću“, poručila je.
Novi modeli rada i podrške obiteljima
Poseban naglasak stavljen je na razvoj novih socijalnih usluga, poput socijalnog mentorstva i obiteljskih suradnika, koji izravno rade s obiteljima u riziku.
Riječ je o modelu koji uključuje dolazak stručnjaka u obitelj, jačanje roditeljskih kompetencija i pružanje konkretne pomoći djeci.
Uz to, razvijaju se i novi alati poput pristupa „jedno dijete – jedan plan“, koji omogućuje bolju koordinaciju između sustava i individualiziranu podršku svakom djetetu.
Ulaganje u djecu kao strateški prioritet
Zaključno, Mađerić je naglasila kako borba protiv dječjeg siromaštva zahtijeva zajednički angažman svih razina vlasti, ali i suradnju s akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva.
„Ulaganje u djecu nije trošak – to je ulaganje u budućnost našeg društva i Hrvatske“, poručila je.
UNICEF: „Hrvatska je napravila pomake, ali 100.000 djece i dalje živi u riziku – potreban je odlučniji i integriran pristup“
Završno izlaganje na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport održao je predstavnik UNICEF-a Ilija Talev, koji je upozorio kako, unatoč vidljivim pomacima, dječje siromaštvo i dalje ostaje jedan od najsloženijih društvenih izazova – kako u Hrvatskoj, tako i na globalnoj razini.
„O ovoj temi ne govorimo dovoljno često, a brojke su takve da ih moramo stalno ponavljati i koristiti kao temelj za oblikovanje politika“, poručio je Talev, naglašavajući kako je borba protiv dječjeg siromaštva ključna za održivi razvoj svakog društva.
Ohrabrujući trendovi, ali i ozbiljna upozorenja
Prema podacima koje je iznio, udio djece u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj smanjen je s 19,3 posto u 2024. na 15,7 posto u 2025. godini, što znači da se oko 100.000 djece i dalje nalazi u rizičnom položaju.
Slično, stopa rizika od siromaštva (AROP) pala je s 18,3 na 15 posto. Ipak, Talev upozorava da ti pozitivni trendovi ne smiju stvoriti lažan osjećaj sigurnosti.
„Došli smo do najdubljeg sloja siromaštva – onog dugotrajnog i najteže rješivog“, istaknuo je.
Posebno zabrinjava činjenica da čak 70 posto djece koja žive u siromaštvu trpi dugotrajnu deprivaciju, što značajno utječe na njihov razvoj, obrazovanje i mentalno zdravlje.
Najranjivije skupine i dalje u fokusu
Izlaganje je dodatno naglasilo težak položaj pojedinih skupina djece. Romska djeca suočena su s izrazito nepovoljnim uvjetima – gotovo 29 posto njih živi u teškoj materijalnoj deprivaciji, u usporedbi s oko 5,7 posto u općoj populaciji.
Djeca i obitelji u migracijama suočavaju se s dodatnim preprekama u pristupu socijalnim uslugama, dok djeca u dugotrajnom siromaštvu ostaju zarobljena u generacijskom krugu iz kojeg se teško izlazi.
Talev je podsjetio kako su upravo takve skupine već identificirane u Nacionalnom akcijskom planu – uključujući djecu iz jednoroditeljskih obitelji, ruralnih sredina, djecu s teškoćama u razvoju te djecu u alternativnoj skrbi.
Sustav i dalje nedovoljno snažan
Unatoč postignutim pomacima, UNICEF upozorava na ograničenja postojećeg sustava. Socijalne naknade za obitelji s djecom i dalje su relativno niske – primjerice, iznose oko 31 posto prosječne plaće za nezaposleni par s dvoje djece.
Ukupna izdvajanja za socijalnu zaštitu u Hrvatskoj također su ispod prosjeka Europske unije – 20,6 posto BDP-a u odnosu na 26,8 posto na razini EU.
„Ovi trendovi postaju posebno rizični u kriznim vremenima, kada su potrebe djece najveće, a resursi često ograničeni“, upozorio je Talev.
Četiri ključna prioriteta za budućnost
UNICEF je u svom izlaganju izdvojio četiri ključna prioriteta za daljnje djelovanje:
1. Razvoj integriranih i dostupnih usluga
Potrebno je osigurati kvalitetne, multisektorske usluge koje pravovremeno dopiru do djece u najvećem riziku, uz poseban naglasak na rad s obiteljima u zajednici.
2. Adekvatne i indeksirane naknade
Postojeće naknade potrebno je uskladiti s realnim troškovima života te ih povezati s dostupnim uslugama kako bi imale stvarni učinak na smanjenje siromaštva.
3. Veća i pametnija ulaganja
Sustav socijalne zaštite treba biti ne samo responzivan, već i transformativan, uz kontinuirana ulaganja koja djeci omogućuju izlazak iz siromaštva i sigurnu tranziciju u odraslu dob.
4. Snažna međuresorna suradnja
Borba protiv dječjeg siromaštva ne može biti odgovornost jednog sustava, već zahtijeva koordinirani pristup socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva i drugih sektora.
Hrvatska ima potencijal za iskorak
Talev je podsjetio i na iskustva iz pilot-projekta „Jamstvo za svako dijete“, koji je u Hrvatskoj proveden u suradnji s državnim institucijama i lokalnim partnerima, posebno u Međimurskoj županiji.
Rezultati tog projekta pokazali su koliko su važni rani, koordinirani i ciljani pristupi – od pravovremene identifikacije djece u riziku do dostupnosti konkretnih usluga u zajednici.
Poruka za kraj: ulaganje u djecu je ulaganje u društvo
Zaključno, predstavnik UNICEF-a naglasio je kako Hrvatska ima sve preduvjete da postane zemlja u kojoj nijedno dijete ne živi u siromaštvu, ali uz uvjet snažne političke volje, održivih ulaganja i sustavne koordinacije.
„Djeca i mladi moraju biti ravnopravni partneri u oblikovanju politika koje se tiču njihovog života“, poručio je.
NAJNOVIJE VIJESTI
- USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH - Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave
Uz polaganje vijenaca, sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i najavu snažnog investicijskog ciklusa, danas je svečano započeo Dan Osječko-baranjske županije. I dok čelnici Županije i… Pročitaj više: Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave - Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
Najava humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona krajem kolovoza u Gradu Heroju pokazala je da domoljublje briše političke podjele, ali i ponovno ogolila one kojima hrvatski… Pročitaj više: Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
