U trenutku kada se sigurnosna arhitektura Europe ubrzano mijenja, Hrvatska se suočava s nečim što može biti jednako opasno kao i vanjske prijetnje – unutarnjim političkim razdorom na samom vrhu države. Sukob između Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića i Ivana Anušića otvorio je ključno pitanje: tko zapravo vodi hrvatsku obrambenu i sigurnosnu politiku – i po kojim pravilima?
Izrael kao okidač političkog sukoba
Kriza je eskalirala nakon službenog posjeta ministra obrane Izraelu, gdje su vođeni razgovori o jačanju bilateralne suradnje, osobito u području vojne industrije i obrambenih programa. No reakcija predsjednika Republike bila je brza i oštra.
Milanović se pozvao na raniju odluku o prekidu suradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske s izraelskom vojskom, obrazlažući je navodnim kršenjem međunarodnog humanitarnog prava. Uz to je pozvao Vladu na obustavu trgovine oružjem s Izraelom.
S druge strane, Plenković je odbacio takve tvrdnje, naglašavajući kako ministar obrane u ovom slučaju djeluje kao član Vlade, a ne kao vojni dužnosnik, te da predsjednik nema ovlasti određivati vanjskopolitičke aktivnosti ministara.
MKS i teret međunarodnih odluka
Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je Međunarodni kazneni sud 21. studenoga 2024. izdao naloge za uhićenje protiv izraelskog državnog vrha.
Na listi osumnjičenih našli su se Benjamin Netanyahu, kojeg se tereti za ratne zločine, uključujući korištenje gladi kao metode ratovanja i napade na civile, te Yoav Gallant, osumnjičen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Ova odluka dodatno komplicira politički prostor u kojem Hrvatska pokušava definirati svoju vanjsku i obrambenu politiku.
Ministar između politike i kontradikcija
Ministar obrane pokušao je ublažiti situaciju tvrdnjom da svrha posjeta nije bila kupnja oružja, već jačanje industrijske suradnje, razmjena informacija i potencijalna ulaganja. Međutim, njegove kasnije izjave dodatno su produbile sumnje.
Posebno je odjeknula tvrdnja da je mjesecima znao za nabavu balističkih raketa u Srbiji, dok o tome nisu bili informirani ni predsjednik Republike ni predsjednik Vlade. Time se otvorilo ozbiljno pitanje funkcioniranja sigurnosnog sustava: kako je moguće da ključne informacije ne cirkuliraju među najvišim državnim dužnosnicima?
Dodatnu konfuziju izazvala je i priča o mogućoj nabavi izraelskog sustava protuzračne obrane “Davidova praćka”. Ministar s jedne strane govori o suradnji industrija, a s druge otvara pitanje konkretne vojne nabave, čime sam ulazi u kontradikciju i ponovno odgovornost prebacuje na predsjednika.
Povjerenje kao temelj sigurnosti
No ključno pitanje nije samo politički sukob, već vjerodostojnost sustava. U području nacionalne sigurnosti informacije o nabavi vojne opreme ne mogu biti predmet individualnih interpretacija ili političkog pozicioniranja.
Takvi procesi podrazumijevaju koordinaciju više institucija, jasno definirane procedure i visoku razinu povjerenja među akterima. Ako ozbiljan plan nabave postoji, tada o njemu moraju biti informirani svi relevantni sudionici. Ako ne postoji – tada se otvara pitanje političke manipulacije.
Jer na kraju, riječ je o novcu građana i strateškim odlukama koje dugoročno određuju sigurnost države.
Problem komunikacije ili svjesna marginalizacija?
Očito je da problem leži u komunikaciji – ali i u političkoj kulturi. Vladajuća struktura često zaobilazi instituciju predsjednika, uključujući je tek kada je formalno nužno, primjerice kod supotpisa.
No institucija predsjednika nije samo ceremonijalna. Ona nosi ustavnu odgovornost, osobito u području obrane i kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Ignoriranje te činjenice ne predstavlja samo politički problem, već i institucionalni rizik.
U demokratskom sustavu osobne simpatije ili animoziteti prema političarima ne smiju biti iznad ustavnog poretka. Vlast, jednom izabrana, obvezuje sve – i one koji je podržavaju i one koji joj se protive.
Brodosplit – simbol zanemarene industrije
Dok se politički vrh bavi međunarodnim odnosima, u pozadini se odvija tiši, ali dugoročno jednako opasan proces – slabljenje domaće vojne industrije. Kao simbol tog problema nameće se Brodosplit.
Riječ je o brodogradilištu koje je tijekom Domovinskog rata sudjelovalo u razvoju vojne opreme, a danas radi na projektima za Hrvatsku ratnu mornaricu. Ipak, ti projekti suočeni su s ozbiljnim financijskim izazovima.
Porast troškova uzrokovan globalnim krizama, uključujući pandemiju i rat u Ukrajini, doveo je do spora između Ministarstva obrane i Brodosplita oko dodatnih sredstava. Odbijanje kompromisa otvara pitanje dugoročne strategije: razvija li Hrvatska vlastite kapacitete ili ih prepušta tržišnim pritiscima?
Država bez jedinstvene strategije
U konačnici, ova situacija razotkriva dublji problem – nedostatak usklađene strategije nacionalne sigurnosti. Predsjednik upozorava na geopolitičke i moralne aspekte, Vlada naglašava pragmatičnost, dok ministar obrane nerijetko djeluje kao zaseban politički centar.
Takva fragmentacija slabi međunarodni položaj Hrvatske i unosi nesigurnost u same temelje obrambenog sustava.
Jer država koja nema jedinstven glas o pitanjima sigurnosti teško može biti uvjerljiv partner saveznicima – ali i pouzdan jamac vlastite stabilnosti.
- Svečano obilježeno 65 godina EFOS-a: Najavljeno otvaranje prvog Bloomberg financijskog laboratorija u Hrvatsko
Ekonomski fakultet u Osijeku svečano je obilježio 65. obljetnicu uspješnog rada, kontinuiranog razvoja i prilagodbe modernim tržišnim trendovima. Visoku obljetnicu uveličali su županica Nataša Tramišak… Pročitaj više: Svečano obilježeno 65 godina EFOS-a: Najavljeno otvaranje prvog Bloomberg financijskog laboratorija u Hrvatsko - HSU potvrdio: Od 2027. godine potpuno se ukida porez na sve mirovine
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) službeno je potvrdila kako se od 1. siječnja 2027. godine u potpunosti ukida porez na mirovine, što će obuhvatiti gotovo 530… Pročitaj više: HSU potvrdio: Od 2027. godine potpuno se ukida porez na sve mirovine - Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu: Osijek se odužuje svom glazbenom velikanu
Danas je u Kulturnom centru u Osijeku svečano predstavljena monografija autorice Dubravke Bouše pod nazivom „Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu“. Ovaj emotivni… Pročitaj više: Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu: Osijek se odužuje svom glazbenom velikanu - UNICEF pokrenuo kampanju “I malo nasilja je previše – učimo o roditeljstvu!”
Roditeljstvo donosi brojne izazove, a stres i umor često dovode do neželjenih reakcija. Nova UNICEF-ova kampanja “I malo nasilja je previše” ističe zašto je odgoj… Pročitaj više: UNICEF pokrenuo kampanju “I malo nasilja je previše – učimo o roditeljstvu!” - Deblokada Dubrovnika u svibnju 1992. godine bila je ključna vojna prekretnica Hrvatske vojske
U kasno proljeće 1992. godine, nakon osam mjeseci stravične opsade i razaranja civilnih ciljeva, započela je povijesna deblokada Dubrovnika. Ova složena vojno-redarstvena operacija nije predstavljala… Pročitaj više: Deblokada Dubrovnika u svibnju 1992. godine bila je ključna vojna prekretnica Hrvatske vojske - U Zagrebu obilježen Dan bijele trake, 102 pjesnika podigla „Spomenik u srcu“ za ubijenu djecu Prijedora
U zagrebačkom Novinarskom domu svečano je obilježen Dan bijele trake, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih civila Prijedora i okolice, među kojima je… Pročitaj više: U Zagrebu obilježen Dan bijele trake, 102 pjesnika podigla „Spomenik u srcu“ za ubijenu djecu Prijedora - Hakerski upad na stranice Ministarstva: Sustav u potpunosti siguran, podaci građana nisu ugroženi
Jučerašnji hakerski napad na Ministarstvo i privremena nedostupnost mrežnih stranica uspješno su sanirani brzom reakcijom IT stručnjaka, pri čemu je potvrđeno da baze podataka i… Pročitaj više: Hakerski upad na stranice Ministarstva: Sustav u potpunosti siguran, podaci građana nisu ugroženi - Milanović u OSRH: Obišao VSOA-u i bazu za bespilotne sustave u Udbini
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u OSRH odradio je u ponedjeljak niz važnih radnih posjeta. Vrhovni zapovjednik prvo je posjetio Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA), a… Pročitaj više: Milanović u OSRH: Obišao VSOA-u i bazu za bespilotne sustave u Udbini - Vlada odobrila višemilijunsko zaduženje Dubrovnika i Općine Magadenovac
Vlada Republike Hrvatske odobrila je višemilijunsko zaduženje Dubrovnika koje će omogućiti realizaciju čak 16 kapitalnih projekata do 2028. godine. Uz Dubrovnik, zeleno svjetlo za važno… Pročitaj više: Vlada odobrila višemilijunsko zaduženje Dubrovnika i Općine Magadenovac - Hrvatski Staljingrad: Posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi vodila se u Odžaku
Dok je službena povijest slavila kraj rata 8. svibnja 1945., u Bosanskoj Posavini oružje nije utihnulo. Bitka za Odžak trajala je sve do 25. svibnja,… Pročitaj više: Hrvatski Staljingrad: Posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi vodila se u Odžaku
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
