TŽV Gredelj

Gredelj – kronika gašenja hrvatske države kroz industriju

KOLUMNA Nove obavijesti Vijesti

Kako se to moglo dogoditi?
Kako je moguće da u mladoj, suverenoj i krvlju obranjenoj Republici Hrvatskoj političke elite – koje se zaklinju u domoljublje kad god zatreba pokoji glas – mirno promatraju uništavanje industrije s više od 120 godina tradicije? I ne samo promatraju, nego u tome aktivno sudjeluju, šute ili peru ruke.

Gdje je nestala odgovornost prema državi koja je stvorena na žrtvi, radu i vjeri u vlastite sposobnosti? I jesu li građani ove napaćene zemlje doista zaboravili kako je Hrvatska nastala, pa se danas bez ikakvih sankcija dopušta sustavno razaranje svega onoga od čega bi ova država i njezini ljudi mogli imati stvarnu, dugoročnu korist?

Ovo nije samo priča o jednoj tvornici.
Ovo je priča o modelu uništavanja Hrvatske.

Gredelj – simbol koji su pustili niz vodu

Tvornica željezničkih vozila Gredelj osnovana je davne 1894. godine. Više od 130 godina proizvodila je vagone, vlakove i tramvaje, razvijala znanje, školovala generacije radnika i inženjera te hranila obitelji, grad i državu. Bila je simbol hrvatske industrije, tehnološkog znanja i samodostatnosti.

A danas?
Danas se gasi.

Pod novim slovačkim vlasnicima proizvodnja prestaje, a oko 300 radnika ostaje bez posla. I to samo nekoliko godina nakon bombastičnih najava o “poslu stoljeća”, milijardama eura vrijednim projektima i stotinama novih radnih mjesta.

Godine 2022. u Gredelju je radilo oko 400 ljudi. Tada su slovački vlasnici najavljivali modernizaciju pogona i zapošljavanje dodatnih 600 radnika. Hrvatski premijer Andrej Plenković u ožujku iste godine govorio je o poslu vrijednom dvije milijarde eura koji će, kako je rekao, osigurati dugoročnu održivost tvrtke na najmanje deset godina.

Danas – tišina.

Brojke koje bole

Samo s nekoliko klikova dolazimo do poraznih podataka. Hrvatska godišnje izdvaja oko 90 milijuna eura za one koji ovu državu otvoreno ne vole – ili je ne doživljavaju svojom domovinom. Tome dodajmo 45 milijuna eura, koliko je Gredelj prodan stranim vlasnicima.

Ukupno: 135 milijuna eura.

A procijenjena cijena potpune modernizacije Gredelja?
Oko 120 milijuna eura.

Drugim riječima – Hrvatska je imala novac da zadrži, modernizira i razvije vlastitu stratešku industriju. Industriju koja ne proizvodi samo vlakove i vagone, nego u kriznim vremenima može proizvoditi i tenkove, oklopna vozila i sofisticiranu opremu – za vlastitu sigurnost i svjetsko tržište.

Ali nije.

Tko ovdje koga laže?

Iz Uprave Gredelja poručuju kako se tvrtka “ne gasi”, već se samo “prilagođava tržišnim okolnostima”. Sindikati takvo objašnjenje odbacuju.

Predsjednik sindikata Tomislav Rajković tvrdi kako je Gredelj imao ugovorene poslove, održavao vagone, ostvarivao višemilijunsku dobit – i da su se poslovi počeli odbijati bez ikakvog racionalnog razloga.

„Kako to da netko odbija poslove koji mu donose novac? To je pitanje za Guinnessovu knjigu“, ironično zaključuje Željko Starčević.

Sve upućuje na to da se odluka o gašenju nije dogodila preko noći. Da je bila planirana. Da su postojali drugi interesi. Jer Gredelj ne posjeduje samo znanje i strojeve – već gotovo pola milijuna četvornih metara iznimno vrijednog zemljišta s kompletnom infrastrukturom.

A gdje ima zemljišta – ima i apetita.

Industrija ili betonska pustinja?

Vjekoslav Majetić iz DOK-ING-a otvoreno upozorava: postoji realna opasnost da pogon završi u rukama građevinskog lobija i da se na mjestu industrije – kao i mnogo puta do sada – podignu stambene zgrade.

Još jedna tvornica manje.
Još jedan komad Hrvatske rasprodan.
Još jedan udarac radnicima i nacionalnoj sigurnosti.

Ako padne Gredelj – što je sljedeće?

Gredelj je održavao HŽ-ov putnički prijevoz, ali i pogone nuklearne elektrane Krško. Njegovo gašenje nije samo gospodarsko, nego i strateško pitanje. U vremenu globalnih kriza, ratova i nesigurnosti, Hrvatska se dobrovoljno odriče vlastite proizvodnje, znanja i neovisnosti.

Ako nakon 132 godine Gredelj ode u povijest – neće to biti samo kraj jedne tvornice.
Bit će to još jedan dokaz da smo dopustili da nam država postane tržište, a ne domovina.

I zato pitanje s početka ostaje otvoreno – ali sve glasnije:
Uništava li se Gredelj zbog tržišta… ili zbog Hrvatske?



RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori