ZAGREB, 22. siječanj 2026. – Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić uputio je preporuku svim županijama, gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj s ciljem osiguravanja ravnopravnog uključivanja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u sportske i rekreativne aktivnosti, naglašavajući da sport mora biti jednako dostupan svima.
Početak kalendarske godine u Hrvatskoj tradicionalno je obilježen izborima i proglašenjima najuspješnijih sportaša, sportskih kolektiva i sportskih djelatnika, kao i retrospektivama sportskih uspjeha ostvarenih tijekom prethodne godine. Upravo je to razdoblje, ističe Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, prilika da se šira javnost podsjeti na iznimnu važnost sporta u životu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju – ne samo kao natjecateljske aktivnosti, već kao snažnog alata rehabilitacije, socijalne uključenosti i osobnog razvoja.
Bavljenje sportom omogućuje osobama s invaliditetom da prepoznaju i razvijaju vlastite talente, unaprijede tjelesno zdravlje, kondiciju i motoričke sposobnosti, ali i da ostvare brojne pozitivne učinke na psihološkoj i emocionalnoj razini. Sport doprinosi jačanju samopouzdanja, osjećaju osobne vrijednosti i pripadnosti zajednici, a redoviti treninzi, uloženi trud i postignuti rezultati potiču razvoj osjećaja postignuća i ravnopravnosti.
Posebno se naglašava da sport predstavlja važan oblik kontinuirane rehabilitacije, koji pozitivno utječe na očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja te olakšava uključivanje osoba s invaliditetom u svakodnevni život zajednice. Za djecu s teškoćama u razvoju sport ima dodatnu razvojnu dimenziju, jer kroz igru, kretanje i strukturirane aktivnosti potiče razvoj socijalnih vještina, emocionalne stabilnosti i samostalnosti.
Unatoč koristima – prepreke i dalje postoje
Iako su koristi sporta za osobe s invaliditetom višestruke i neupitne, iskustva i saznanja Pravobranitelja za osobe s invaliditetom upozoravaju da u društvu i dalje postoje brojne prepreke koje onemogućuju ili otežavaju uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske i rekreativne aktivnosti.
U brojnim lokalnim sredinama izostaje primjerena institucionalna i financijska podrška udrugama i sportskim klubovima koji provode programe namijenjene osobama s invaliditetom. Problemi se očituju u nedostatku financijskih sredstava, ograničenim ili nepostojećim terminima u sportskim dvoranama, bazenima i drugim sportskim objektima, ali i u nedostatku jasnih i dostupnih informacija o mogućnostima uključivanja u sport.
Dodatni izazov predstavlja nedovoljna educiranost obrazovnog i sportskog kadra o specifičnostima pojedinih vrsta invaliditeta, što često dovodi do nesigurnosti, izbjegavanja odgovornosti ili nenamjernog isključivanja djece i odraslih s invaliditetom iz sportskih aktivnosti. Nepristupačni sportski objekti, nedostatak prilagođene sportske opreme te nepostojanje dostupnog i prilagođenog prijevoza dodatno produbljuju nejednakosti, osobito u manjim sredinama i ruralnim područjima.
Posebno zabrinjava, upozorava Pravobranitelj, umanjivanje vrijednosti rezultata parasportaša, parasportskih klubova, parasportskih natjecanja i sporta gluhih u odnosu na sport osoba bez invaliditeta. Takav pristup najčešće se očituje u raspodjeli financijskih sredstava i drugih oblika institucionalne potpore, čime se dodatno produbljuje osjećaj nepravde i marginalizacije.
Preporuke lokalnim i regionalnim vlastima
Uzimajući u obzir ključnu ulogu koju lokalne i regionalne vlasti imaju u izjednačavanju mogućnosti i stvaranju uključivog društva, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom uputio je svim županijama, gradovima i općinama preporuku s nizom konkretnih mjera i aktivnosti.
Jedna od ključnih preporuka odnosi se na dodatno vrednovanje sportskih programa i projekata koji uključuju osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju prilikom sufinanciranja iz lokalnih i regionalnih proračuna. Takav bi pristup potaknuo sportske udruge i klubove na razvoj i provedbu sadržaja prilagođenih različitim potrebama korisnika.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj inkluzivnih sportskih programa, u kojima djeca s teškoćama u razvoju sudjeluju zajedno s vršnjacima bez invaliditeta, uz osiguranu stručnu i financijsku podršku. Ovakvi programi ne doprinose samo razvoju djece s teškoćama u razvoju, već i jačanju međusobnog razumijevanja, tolerancije i prihvaćanja različitosti u društvu.
Edukacija, pristupačnost i ravnopravnost
Pravobranitelj je također preporučio proaktivnije korištenje nacionalnih i europskih izvora financiranja kako bi se osigurala pristupačnost sportskih objekata, nabava prilagođene sportske opreme te organizacija dostupnog i pristupačnog prijevoza za odlazak na sportske aktivnosti.
Naglašena je i važnost kontinuirane edukacije sportskih i obrazovnih djelatnika, s ciljem podizanja razine znanja o potrebama i mogućnostima osoba s invaliditetom. Stručno osposobljen kadar ključan je preduvjet za uključivanje djece u sport od najranije dobi – kroz vrtiće, škole i sportske klubove.
Ujedno je upozoreno na postojeći normativni okvir prema kojem se sport, parasport i sport gluhih moraju ravnopravno vrednovati prilikom raspodjele javnih sredstava i u ukupnom javnom djelovanju.
Zajedničkim djelovanjem do uključivog društva
Zaključno, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom pozvao je županije, gradove i općine da u provedbu preporučenih mjera uključe što širi krug dionika – sportske zajednice, klubove, razvojne agencije, odgojno-obrazovne ustanove i druge relevantne institucije. Samo zajedničkim i koordiniranim djelovanjem moguće je stvoriti okruženje u kojem će sportske i rekreativne aktivnosti biti dostupne svima, bez obzira na vrstu i stupanj invaliditeta te neovisno o mjestu stanovanja.
PREPORUKU OBJAVLJUJEMO U CJELOSTI :
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom je neovisno tijelo koje štiti, prati i promiče prava i interese osoba s invaliditetom te institucija koja je dužna i ovlaštena predlagati poduzimanje mjera usmjerenih na unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom. S tim u vezi, ovim putem ukazujemo na izazove i prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju prilikom pokušaja uključivanja u sportske i rekreativne aktivnosti te upućujemo preporuke o mjerama i aktivnostima kojima donositelji odluka na lokalnoj i regionalnoj razini mogu doprinijeti svladavanju tih prepreka i izazova.
Naime, potpisivanjem i ratificiranjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih
naroda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 06/07, 03/08 i 05/08), Republika Hrvatska preuzela je obvezu omogućavanja sudjelovanja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u rekreativnim, slobodnim, sportskim aktivnostima i razonodi, na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Navedeno podrazumijeva poticanje i promicanje organiziranja, razvoja i sudjelovanja, u najvećoj mogućoj mjeri, osoba s invaliditetom u redovitim sportskim aktivnostima na svim razinama, a Konvencija naglašava obvezu i dužnost da se djeci s teškoćama u razvoju osigura jednak pristup sudjelovanju u igri, rekreaciji te slobodnim i sportskim aktivnostima, uključujući i one aktivnosti koje su dio obrazovnog sustava. Kako bi se navedeno ostvarilo, nužno je poticati osiguravanje odgovarajućeg vodstva, obuke i sredstava, a odredbe Konvencije obvezuju i na osiguranje pristupa osobama s invaliditetom sportskim i rekreacijskim terenima, objektima i centrima, kao i na osiguranje pristupa uslugama koje pružaju organizatori rekreacijskih, slobodnih i sportskih aktivnosti.
Nadalje, ukazujemo na odredbe članka 1. Zakona o sportu (Narodne novine, broj 141/22) kojima je propisano da „…sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje…“. Također, posebno naglašavamo kako iz odredbi Zakona o sportu kojima su definirani i određeni uvjeti i kriteriji za obavljanje stručnih poslova u sportu, kategorizaciju sportova i sportaša, pokazatelji uspješnosti, trajne novčane naknade za osvajanje medalja, sportske stipendije i državne nagrade za vrhunska sportska postignuća, ali i odredbi kojima su propisane pravne osobe koje djeluju u sustavu sporta te iz odredbi drugih podzakonskih propisa koji uređuju sustav sporta, nedvojbeno proizlazi da je Republika Hrvatska normativnim okvirom prepoznala važnost parasporta i sporta gluhih.
Navedeno se ogleda prije svega u činjenici da Zakon o sportu i podzakonski propisi sustav parasporta i sporta gluhih izjednačuju sa sustavom sporta za sportaše bez invaliditeta te ovakva zakonska ravnopravnost znači kako natjecanja, rezultati i uspjesi u parasportu i sportu gluhih – imaju jednaku vrijednost kao i natjecanja, sportski rezultati i uspjesi koje ostvare sportaši bez invaliditeta. U odnosu na ulogu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: JLP(R)S), ukazujemo i na odredbe članka 75. Zakona o sportu kojim se propisuje da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna JLP(R)S, između ostalog i „…sportske aktivnosti djece s teškoćama u razvoju te parasportaša i gluhih sportaša…“
Unatoč obvezama koje proizlaze iz normativnog okvira, pritužbe koje Pravobranitelj za osobe s
invaliditetom zaprima, ali i rezultati istraživanja provedenog među roditeljima djece s teškoćama u razvoju (detaljno prikazani u Izvješću o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu), upozoravaju kako još uvijek postoje brojne prepreke koje otežavaju uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske i rekreativne aktivnosti.
Naime, nedovoljna educiranost obrazovnog i sportskog kadra o specifičnostima koje proizlaze iz pojedine vrste invaliditeta, ali i o mogućnostima i potrebama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, nedostatak informacija o mogućnostima uključivanja u sport, izostanak
primjerene financijske, ali i drugih oblika podrške (npr. termini u dvoranama, bazenima i sl.)
udrugama i klubovima koji provode sportske programe i aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, nedostupnost prilagođenog i pristupačnog prijevoza za odlaske na sportske aktivnosti, kao i nepristupačni sportski objekti – samo su neki od razloga zbog kojih brojne osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju nemaju mogućnost baviti se sportom i rekreativnim aktivnostima.
Također, uočavamo još uvijek učestalu praksu u pojedinim lokalnim sredinama u kojima se prilikom raspodjele financijskih sredstava za sport umanjuje vrijednost rezultata parasportaša, parasportskih klubova, parasportskih natjecanja i sporta gluhih u odnosu na sport osoba bez invaliditeta. Takav pristup dovodi parasportaše, parasport i sport gluhih u neravnopravan položaj unutar lokalnih sportskih sustava te nije u skladu sa spomenutim načelima ravnopravnosti iz Zakona o sportu, ali niti s antidiskriminacijskim odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj 85/08 i 112/12).
Opisani izazovi i prepreke ukazuju kako u društvu još uvijek postoje neutemeljene predrasude i
stereotipi zbog kojih se zanemaruju iznimno važni pozitivni učinci koje sport i rekreacija imaju na poboljšanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Naime,
bavljenjem sportom otkrivaju se, aktiviraju i razvijaju talenti svake osobe, a istovremeno se
poboljšava tjelesna kondicija, motoričke sposobnosti i postižu rehabilitacijski učinci. Osim fizičkih prednosti, sport ima i dubok pozitivan utjecaj na psihološki i emocionalni razvoj osobe.
Bavljenje sportom doprinosi jačanju samopouzdanja, socijalizaciji i stjecanju različitih vještina, što je od velikog značaja za osobe s invaliditetom te im pomaže u integraciji u društvo i izjednačavanju s drugima. Kontinuirani rad, ulaganje truda i napora, kao i postizanje rezultata na temelju vlastitih vještina, pomažu im u izgradnji osjećaja postignuća i ravnopravnosti. Kroz sport, osim fizičkog zdravlja, osobe s invaliditetom mogu doživjeti emocionalnu satisfakciju, uživati u zabavi i izazovima koje sport donosi, te se osjećati priznatima za svoj rad i trud. Okolina, također, vrednuje njihov napredak, što dodatno potiče njihov razvoj i samopouzdanje. Sport stoga nije samo fizička aktivnost, već je i snažan alat za kontinuiranu rehabilitaciju i uključivanje u život zajednice, što pridonosi poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.
Slijedom svega navedenog, uzimajući u obzir da upravo općine, gradovi i županije imaju značajnu
ulogu u izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom – između ostalog i stvaranjem
preduvjeta za uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske
aktivnosti – ovim putem svim JLP(R)S u Republici Hrvatskoj upućujemo sljedeće preporuke.
- Preporučujemo da se prilikom sufinanciranja projekata i programa u sportu osmisli
sustav valorizacije (npr. dodatno bodovanje) kojim će se motivirati prijavitelje na osmišljavanje i provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u sport i rekreaciju. Kao smjernica može poslužiti primjer dobre prakse Ministarstva turizma i sporta koje u svojim natječajima dodatno boduje prijavitelje i programe koji uključuju djecu i mlade s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, što za rezultat ima kontinuirani porast broja takvih projekata i programa te sve veći broj subjekata koji ih prijavljuju. - Preporučujemo osmišljavanje inkluzivnih programa i projekata kojima se djeca s
teškoćama u razvoju uključuju u rekreativne i sportske aktivnosti zajedno s djecom i osobama bez invaliditeta. Također, preporučujemo pružanje podrške i osiguranje benefita onima koji takve inkluzivne programe provode ili planiraju provoditi (npr. udruge, klubovi, škole, fakulteti, vrtići i dr.). Podrška može podrazumijevati pokrivanje troška naknade za rad stručnog kadra osposobljenog za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, poticanje i omogućavanje edukacije i usavršavanja stručnog kadra, osiguranje potrebnih termina u sportskim objektima, ali i druge oblike podrške za koje se pojavi potreba. Takvi oblici inkluzivnog rada pozitivno utječu na socijalizaciju i uključivanje, djeca motiviraju jedni druge, a ujedno se podiže razina svijesti djece koja na taj način uče o različitostima kao o bogatstvu. Također, takvim programima omogućuje se uključivanje djece s teškoćama u razvoju u rekreativne i sportske aktivnosti i u onim krajevima u kojima nema udruga i klubova koji okupljaju isključivo osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju. - Preporučujemo intenzivnije i učinkovitije korištenje mjera i sredstava koja su na
raspolaganju (npr. natječaji Ministarstva turizma i sporta, EU fondovi, natječaj Ministarstva
hrvatskih branitelja i dr.) za izgradnju/obnovu, građevinske zahvate i opremanja sportskih
građevina, nabavku prilagođenih vozila i potrebnih pomagala i rekvizita, sve kako bi se uklonile prepreke zbog kojih osobe s invaliditetom ne mogu ravnopravno s ostalim građanima koristiti dvorane, igrališta, bazene i dr. sportske sadržaje i/ili javni prijevoz. - Preporučujemo osmišljavanje i provođenje edukacija sportskih, ali i obrazovnih
djelatnika, usmjerenih na senzibilizaciju i podizanje razine svijesti o važnosti i brojnim benefitima uključivanja djece s teškoćama i osoba s invaliditetom u sportske i rekreativne aktivnosti te preporučujemo stručno osposobljavanje lokalnih i regionalnih dionika u sportu koje će doprinijeti da se djeci s teškoćama u razvoju osigura mogućnost bavljenja sportskim aktivnostima od najranije životne dobi, kako kroz sustav odgoja i obrazovanja, tako i kroz klupske aktivnosti u kojima će sudjelovati u svoje slobodno vrijeme. - Preporučujemo da se u odlukama, kriterijima i aktima na temelju kojih se raspoređuju
općinska, gradska i županijska proračunska sredstva namijenjena sportu – dosljedno poštuju načela ravnopravnosti sporta, parasporta i sporta gluhih te da se prilikom raspodjele proračunskih sredstava za programe javnih potreba u sportu vodi računa o svemu navedenom u ovom pismenu.
- Preporučujemo u provedbu preporučenih radnji uključiti sve dionike koji sudjeluju u
osmišljavanju i provedbi sportskih programa i aktivnosti na Vašem području. Stoga, molimo da ove preporuke proslijedite nadležnim upravnim odjelima, ali i svim općinskim, gradskim i županijskim ustanovama i organizacijama za koje smatrate da mogu doprinijeti uspješnijoj realizaciji preporučenih radnji (npr. sportske zajednice, razvojne agencije, odgojno-obrazovne ustanove, sportski savezi i dr.).
Predmetne preporuke upućujemo na temelju odredbi članaka 6. i 9. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (Narodne novine, broj 107/07) te zaključno naglašavamo kako je uvažavanje istih preduvjet za stvaranje uključivog okruženja i omogućivanje intenzivnijeg uključivanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske i rekreativne aktivnosti u sredini u kojoj žive.
Izvor fotografije : POSI
- Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina - Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći
Ministar Damir Habijan predstavio je izmjene Zakona o obveznim odnosima koje donose pravo na popravak, produljenje jamstva za godinu dana, uvođenje digitalne punomoći i bolju… Pročitaj više: Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći - Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“
Zastupnik Nino Raspudić u Saboru je progovorio o razgranatoj mreži korupcije u hrvatskim sportskim savezima, pranju novca kroz državne tvrtke poput HEP-a te ulozi medija… Pročitaj više: Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“ - Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.”
ZAGREB, 16. travanj 2026. – U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika, povjesničar i zastupnik Josip Jurčević održao je u Hrvatskom saboru oštar govor… Pročitaj više: Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.” - Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“
Zastupnik Mosta Marin Miletić u Saboru je žestoko kritizirao korupciju u sportskim savezima, progon zviždača poput Damira Sabljaka te pristranost HND-a, poručivši da Hrvatska može… Pročitaj više: Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“ - Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu
Izvješće ministra Tome Medveda o nestalima u 2025. godini otkriva značajne pomake u potrazi, uključujući nove masovne grobnice i ulaganja od 250.000 eura u DNA… Pročitaj više: Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu - U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
Odlukom Vlade RH i Hrvatskog sabora, 2025. godina proglašena je godinom obilježavanja velike obljetnice krunidbe kralja Tomislava. Osječko-baranjska županija i Muzej likovnih umjetnosti (MLU) trajni… Pročitaj više: U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva - Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026.
Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su porasle za 4,8% na godišnjoj razini. U… Pročitaj više: Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026. - U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete
U tijeku su opsežna terenska istraživanja Ministarstva hrvatskih branitelja na području Grada Zagreba. Prema dostupnim saznanjima, riječ je o žrtvama partizansko-komunističkih zločina počinjenih neposredno nakon… Pročitaj više: U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete - Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
Dok drugi gradovi plaćaju penale, Osijek bilježi 58% odvojenog prikupljanja otpada. Treće izdanje Eco City Waste Festa okupilo je vrtiće, škole i stručnjake kako bi… Pročitaj više: Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
DOMOVINSKI RAT
KOLUMNE
Sport kao obrana domovine: HOO dodijelio godišnja priznanja za doprinos u obrani Republike Hrvatske
