Boris Vujcic HNB

Vujčić u vrhu ECB-a: Mit o cijenama i europsko priznanje Hrvatske

KOLUMNA Nove obavijesti Vijesti

Nominacija Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke veliki je međunarodni uspjeh Hrvatske, no otvara i pitanje vjerodostojnosti ranijih tvrdnji o “mitu” rasta cijena nakon uvođenja eura.

Kad premijer napiše da je nešto „velik međunarodni uspjeh Hrvatske“, valja se na trenutak zaustaviti, udahnuti duboko i provjeriti – je li riječ o stvarnom iskoraku ili tek o još jednoj svečanoj rečenici iz arsenala političkog samohvalospjeva. Ovoga puta, priznati treba, povod je ozbiljan: Eurogrupa je među šest kandidata nominirala guvernera HNB-a Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke.

Druga najviša funkcija u hijerarhiji ECB-a nije mala stvar. Nije ni protokolarna. To je mjesto s kojeg se odlučuje o kamatama, monetarnoj stabilnosti i sudbini milijuna Europljana – uključujući i one koji danas, sasvim prizemno, razmišljaju hoće li sutra kava koštati 2, 3 ili 4 eura. Premijer Andrej Plenković s pravom ističe da je riječ o snažnoj potvrdi stručnosti i međunarodnog kredibiliteta guvernera, ali i o diplomatskom uspjehu Vlade, Ministarstva financija i hrvatskog Stalnog predstavništva pri EU.

I doista, činjenica da je Boris Vujčić prvi kandidat za potpredsjednika ECB-a iz redova novih država članica EU-a, te prvi iz srednje i istočne Europe, povijesni je presedan. Hrvatska, donedavno percipirana kao rubna ekonomija europske periferije, sada ima čovjeka u samom vrhu monetarne vlasti eurozone. Na papiru – uspjeh za udžbenike.

No, kao i uvijek u Hrvatskoj, papir trpi sve, a pamćenje građana – još više.

Jer sjetimo se 2019. godine, neposredno pred uvođenje eura. Sjetimo se riječi koje su tada izgovarane s jednakom sigurnošću kao danas pohvale o „očuvanoj stabilnosti unatoč globalnim izazovima“. Guverner Vujčić tada je, na konferenciji Večernjeg lista, samouvjereno poručio:
„Strah građana da će s uvođenjem eura porasti cijene je mit.“

Mit.

Ne nagađanje. Ne bojazan. Ne opravdani strah.
Mit.

Premijer je, pak, bio još plastičniji. Kava – taj sveti simbol hrvatske svakodnevice – poskupjet će, rekao je, najviše za 2 lipe. Iskustva drugih zemalja pokazuju da je rast cijena u prosjeku svega 0,23 posto. A da bismo svi razumjeli, objasnio je i u lipama: oko dvije lipe po kavi.

Danas, nekoliko godina kasnije, mit se pije iz šalica od dva eura, a dvije lipe postoje još samo u sjećanjima i numizmatičkim zbirkama. Naravno, uvijek se može reći da je inflacija globalna, da su ratovi, pandemije i poremećaji opskrbnih lanaca poremetili savršene projekcije. Sve je to točno. Ali isto tako je točno da su građani tada upozoravali, a bili su proglašeni – iracionalnima.

I tu dolazimo do ključnog problema hrvatske europske priče: diskrepancije između međunarodnog priznanja i domaće percepcije. Dok Bruxelles nagrađuje tehničku preciznost, disciplinu i stabilnost, hrvatski građani zbrajaju račune u trgovinama i pitaju se gdje je nestao „blagi i jednokratan učinak“.

To, međutim, ne znači da je Vujčićeva nominacija nezaslužena. Naprotiv. Ona govori o povjerenju koje europske institucije imaju u hrvatsku monetarnu politiku. Ali isto tako otvara pitanje: je li isto povjerenje ikada izgrađeno prema vlastitim građanima?

U konačnici, Europa je dobila iskusnog bankara, a Hrvatska još jednu potvrdu da zna igrati po pravilima velikih. Ostaje samo da se netko, barem simbolično, ispriča zbog mita. Jer mitovi su, povijesno gledano, korisni – ali rijetko jeftini.



POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori