Masovni prosvjedi u Iranu krajem 2025. i početkom 2026. prerasli su u najsmrtonosnije nacionalne nemire u posljednjim desetljećima. Nakon kolapsa valute i eksplozije inflacije, režim je odgovorio vojnom silom, potpunom blokadom interneta i masovnim uhićenjima, dok su u Vijeću sigurnosti UN-a iznesene teške optužbe za masovne zločine nad civilima.
Prosvjedi su izbili 28. prosinca 2025. godine, kada su trgovci na Velikom bazaru u Teheranu, simbolu iranskog gospodarstva, izašli na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo naglim padom vrijednosti riala, rastom cijena osnovnih životnih namirnica i sve težim životnim uvjetima. No vrlo brzo ekonomski zahtjevi ustupili su mjesto političkim porukama. Demonstracije su se proširile diljem zemlje i prerasle u otvoreni izazov vlasti, postavši najveći val prosvjeda od pokreta „Žena, život, sloboda“ iz 2022. godine.
Eskalacija nasilja i dramatične brojke
Prema izvješćima međunarodnih medija i organizacija za ljudska prava, iranske sigurnosne snage odgovorile su na prosvjede uporabom vojnog oružja, uključujući automatske puške. Broj žrtava ostaje nepoznat zbog potpune blokade informacija, no procjene se drastično razlikuju. Medijska kuća Iran International navodi da je broj poginulih premašio 12.000, dok je CBS dan kasnije izvijestio o više od 20.000 ubijenih. Organizacija Human Rights Activists News Agency govori o najmanje 2.600 poginulih demonstranata, što već sada premašuje broj žrtava Islamske revolucije iz 1979. godine.
No iza brojki stoje stvarni životi. Svjedočanstva građanskih novinara, koja su uspjela probiti blokadu zahvaljujući satelitskoj vezi Starlink, prikazuju vreće s tijelima naslagane u gomile, ranjene koji se dovršavaju na ulicama te sigurnosne snage koje upadaju u bolnice i odvode ozlijeđene prosvjednike. Obitelji žrtava, prema navodima, prisiljavaju se da plate novac kako bi preuzele tijela svojih najmilijih.
Potpuni mrak: režim gasi Iran
Dana 8. siječnja 2026. Islamska Republika uvela je potpunu internetsku i telekomunikacijsku blokadu. Nije, kako tvrde aktivisti, riječ o pokušaju smirivanja prosvjeda, već o namjernom skrivanju razmjera nasilja. Iran je doslovno gurnut u informacijski mrak – bez interneta, mobilnih i fiksnih linija – dok istodobno visoki dužnosnici režima koriste društvene mreže kako bi plasirali vlastitu verziju događaja.
Dramatično svjedočenje u Vijeću sigurnosti UN-a
Hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvale su Sjedinjene Američke Države. Jedno od najsnažnijih i najpotresnijih izlaganja održala je Masih Alinejad, iranska novinarka i aktivistica za ljudska prava koja živi u SAD-u.
U emotivnom govoru Alinejad je optužila iranski režim za masovne pokolje nad nenaoružanim prosvjednicima, ali i međunarodnu zajednicu, uključujući vodstvo UN-a, za opasnu šutnju.
„Tišina u ovom trenutku šalje poruku ubojicama“, upozorila je, izravno se obraćajući glavnom tajniku UN-a i pitajući: „Zašto se bojite Islamske Republike?“
Alinejad je ustvrdila da je i sama bila meta atentata Revolucionarne garde, te da je iranski režim razvio sustav tzv. transnacionalne represije, ciljajući disidente i kritičare diljem svijeta – u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji – uz pomoć saveznika poput Rusije, Kine i Venezuele.
U govoru je pročitala imena ubijenih mladih prosvjednika – Satayesh Shafi (20), Ramin Moradi (17), Mehdi Zadvar, Siavash Shirzad (30), Negin Gadimi (20) – naglasivši da popis nema kraja. „Znali su da će se suočiti s mecima, ali su željeli pravdu“, poručila je.
Oštra reakcija Teherana
Iranski predstavnik u UN-u odbacio je izlaganja aktivista kao politički motiviranu propagandu, optuživši Sjedinjene Američke Države i Izrael za poticanje nasilja i pokušaj destabilizacije Irana. Govornike je nazvao „lažnim predstavnicima civilnog društva“ te ustvrdio da djeluju u interesu stranih obavještajnih službi.
Teheran tvrdi da su među poginulima i brojni pripadnici policije i sigurnosnih snaga, stradali u, kako navode, nasilju ekstremističkih skupina, uključujući ISIS, te da se radi o pokušaju opravdanja buduće strane intervencije pod krinkom ljudskih prava.
Između diplomacije i krvi
Dok se diplomatske optužbe i protuoptužbe razmjenjuju u dvorani Vijeća sigurnosti, na iranskim ulicama i dalje teče krv. Iranski narod, prema porukama koje uspijevaju probiti blokadu, više ne traži deklaracije i osude, već konkretne poteze.
Kako je poručila Masih Alinejad, Islamska Republika, po njezinim riječima, „ne može se reformirati i ne smije se tretirati kao legitimna vlast“. Upozorenje koje visi u zraku glasi jednostavno: ako međunarodna zajednica ponovno ostane pri riječima, a ne djelima, Iran bi mogao ući u još jednu krvavu povijesnu epizodu čije će se posljedice osjećati daleko izvan njegovih granica.
- Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, gostujući u emisiji “A sada Vlada”, najavio je nove, izdašne potpore poljoprivredi, uključujući inovativne financijske instrumente s otpisom… Pročitaj više: Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU - Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine”
Sve češća ovisnost mladih nije problem koji nastaje preko noći, već je često posljedica niza nezdravih životnih navika i nedostatka adekvatne obiteljske podrške, istaknule su… Pročitaj više: Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine” - Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade?
Iako se Vlada na koalicijskom sastanku primarno bavila padom inflacije i gospodarskim pokazateljima, Hrvati u BiH i rezolutni zahtjevi Domovinskog pokreta za uspostavom nove izborne… Pročitaj više: Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade? - Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog
Najavljeno povećanje paušala za obrtnike i iznajmljivače u turizmu podiglo je prašinu u javnosti, a prikupljeno je čak 25 tisuća potpisa nezadovoljnih građana. Dok poduzetnici… Pročitaj više: Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog - Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved predstavio je rezultate koje je Zaklada branitelja ostvarila u 2025. godini, istaknuvši višemilijunske potpore za najugroženije obitelji, liječenje i obrazovanje mladih.… Pročitaj više: Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih - Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje
Održana je 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje, od dostojanstvenog obilježavanja Dana državnosti i Hrvatske vojske… Pročitaj više: Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje - Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune
Nova isplata mirovina za svibanj 2026. godine kreće početkom idućeg tjedna, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poziva umirovljenike da provjere svoje bankovne račune.… Pročitaj više: Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune - Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura
Nova optužnica Zadar podignuta je protiv dvoje zdravstvenih djelatnika koji su godinama lažirali prekovremene sate i odobravali neosnovane dopuste, čime su opću bolnicu oštetili za… Pročitaj više: Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura - Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine
Ulazak u 2026. godinu, godinu donio je dramatičan preokret. Umjesto očekivanog postepenog klizanja prema ciljanih 2%, prva polovina godine obilježena je snažnim, nelinearnim skokovima inflacije.… Pročitaj više: Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine - Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
Burna 1968. godina ostaje upisana u globalnoj povijesti kao vrijeme seizmičkih društvenih pomaka, masovnih antiratnih demonstracija i studentskih previranja. Od pariških ulica do praških trgova,… Pročitaj više: Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
